Arheologija je znanost koja sustavno proučava i istražuje stare materijalne ostatke s ciljem rekonstrukcije cjelokupnog života čovječanstva.
Sam naziv potječe od starogrčkih riječi aρχαιος (star, drevan) i λογος (riječ, pripovijest). Riječ aρχαιολογία postojala je u starogrčkom jeziku, ali u svom prvobitnom značenju - pričanje starih priča. Riječ arheologija ponovno koristi francuski putopisac Jacques Spon u 17. stoljeću, pridajući joj značenje blisko modernom poimanju.
Predmet proučavanja Prema kriteriju pojave pisma, arheologija se konvencionalno dijeli na dvije velike grane:
prapovijesnu arheologiju - istražuje materijalne ostatke kultura i civilizacija koje ne poznaju pismo, i povijesnu arheologiju - istražuje kulture i civilizacije kod kojih je raširena uporaba pisma.
Unutar prapovijesne arheologije postoje daljnje, uže specijalizacije: minijatura|desno|250px|Rekonstrukcija obitelji krapinskog neandertalca na Hušnjakovu brijegu u Krapini paleolitik ili starije kameno doba, doba lovaca i sakupljača, mezolitik ili srednje kameno doba, prijelazno doba, pojava poljodjelstva i raširen ribolov, neolitik ili mlađe kameno doba, od naglog razvoja poljodjelstva, pojava pripitomljavanja životinja, eneolitik ili bakreno doba, prijelazno doba; uporaba bakra i primitivnih bakrenih slitina, visok značaj stočarstva, brončano doba, raširena uporaba bronce, i željezno doba, raširena uporaba željeza.
Unutar povijesne arheologije specijalizacije su uglavnom geografske ili kulturološke, npr.:
egiptologija, biblijska arheologija, etruskologija, orijentalna arheologija, slavenska arheologija, starohrvatska arheologija, američka arheologija, kineska arheologija, indijska arheologija antička arheologija koja proučava kulturu grčkog i rimskog svijeta nadalje se dijeli na klasičnu arheologiju koja proučava matična područja antičkih civilizacija (Grčku i Italiju), te provincijalnu arheologiju koja proučava grčke kolonije i rimske provincije, starokršćanska arheologija proučava rane kršćanske materijalne ostatke. srednjovjekovna arheologija istražuje razdoblje od propasti Zapadnoga Rimskog Carstva do stvaranja novih etničkih zajednica i uspostave njihovih država, novovjekovna arheologija, industrijska arheologija.
Metode minijatura|desno|180px|Egipatski hijeroglifi Neke od metoda arheološkog istraživanja su: komparativna metoda, stratigrafska metoda, dendrokronologija, makropaleobotanička metoda, mikropaleobotanička metoda, radiokarbonska metoda i fotografska sonda.
Arheološka znanost (arheometrija) obuhvaća metodologiju radnji uoči istraživanja (rekognosciranje), samog arheološkog iskopavanja, snimanja, dokumentiranja, zaštite, konzervacije i reprezentacije lokaliteta i nalaza. Unutar arheometrije postoje uže specijalizacije:
arheologija okoliša istražuje ljudsko korištenje prirodnih resursa i prilagodbu okolišu, podvodna arheologija istražuje arheološke ostatke koji se danas nalaze pod vodom, etnoarheologija proučava suvremeno ljudsko društvo (primjerice običaje izoliranih kultura) s ciljem boljeg razumijevanja arheoloških podataka, zračna arheologija prikuplja podatke uglavnom zračnom fotografijom, koji su dragocjeni za otkrivanje i interpretaciju arheoloških nalazišta.
Postoje još mnoge specijalizacije poput socijalne arheologije, kognitivne arheologije, arheologije proizvodnje i tehnologije, geoarheologije, zooarheologije, rodne arheologije itd.
S arheologijom su usko povezane i discipline poput numizmatike, epigrafike, keramografike i sfragistike.
Povijest Pregled značajnijih arheoloških otkrićaGodina Otkriveni Pompeji1748.Jedan časnik Napoleonove vojske otkriva Ružin kamen s ispisanim hijeroglifima iz 6. st. pr. Kr.1799.Otkriven Abu Simbel1812.Znanstvenici dešifrirali egipatske hijeroglife1822.Evans i Prestwich potvrđuju starost ljudske vrste i povezanost čovjeka s izumrlim životinjama.1861.Pronađeni dokazi Homo erectusa1891.Howard Carter otkriva Tutankhamonov grob1922.Louis Leakey počinje iskopavanje u Olduval Gorge1931.Arheolozi otkrivaju prethistorijske crteže u Lascauxu1940.Otkriveno radiokarbonsko datiranje1949.Donald Johanson otkriva "Lucy", prvobitnog hominida1974.
Izvori Bilješke i literatura arheologija – arheološka nalazišta – arheološki muzeji. Hrvatska enciklopedija Riccardo Francovich i Daniele Manacorda, Arheološki rječnik (prevela Vida Papić), Sandorf, Zagreb, 2014., Paul G. Bahn, Arheologija - tragovima velikih civilizacija (prevela Katarina Travašić), Naklada Uliks, Rijeka, 2006., Aleksandar Durman, Rajka Makjanić, Arheologija za mlade, Narodna tehnika Hrvatske, Zagreb, 1982. Hrvatska arheologija u XX. stoljeću (zbornik radova), Matica hrvatska, Zagreb, 2009.,
Vanjske poveznice Ostali projekti
Mrežna mjesta Hrvatsko arheološko društvo Institut za arheologiju www.arheologija.hr
Kategorija:Humanističke znanosti
Kategorija:Grecizmi