Tianjin (kineski: 天津, pinyin: Tiānjīn; doslovno: „Carski zaljev”), poznat i kao Tjencin (po bivšoj romanizaciji imena kao Tientsin ili T'ien-chin), je grad u Narodnoj Republici Kini. Jedan je od četiri kineska grada koji imaju status provincije i koji su pod izravnom kontrolom vlade. mini|lijevo|250px|<center>Razglednica Tianjina: financijsko središte Tianjina i rijeka Hai, Oko Tianjina, željeznički kolodvor Tianjina, Katedrala sv. Josipa (crkva Xikai), panorama centra grada Tianjina noću. Njegovo urbano gradsko područje bilo je dom za 12.491.300 stanovnika 2016. god. i također je 29. najveća aglomeracija na svijetu (između Chengdua i Rio de Janeira) i 11. najnaseljeniji grad na svijetu.2015 年 天津市 国民经济 和 社会 发展 统计 公报 - 新闻 中心 - 北方网, news.enorth.com.cn, 2. listopada 2016. Pristupljeno 1. srpnja 2019. Stanovnici Tianjina govore Tianjinskim dijalektom kineskog mandarinskog jezika.

Zemljopisne odlike Tianjin leži na sjeveru zemlje, točnije na istoku Provincije Hebei, na krajnjem sjeveroistočnom rubu Velike kineske nizine, udaljen oko 120 km sjeveroistočno od Pekinga.Sam centar grada leži uz obale rijeke Hai He preko koje je povezan s obližnjim Bohajskim morem koje je udaljeno oko 56 km. Općina Tianjin prostire se na površini od 11.760 km²od tog na uži centar otpada 174,9 km². Rijeka Hai He je Velikim kanalom povezana sa Žutom rijekom, te je Tianjin prometno čvorište koje povezuje ove plovne putove s lukama u Bohajskom zaljevu, odnosno moru.

Povijest mini|lijevo|<center>Crkva Gospinih pobjeda iz 1869. god., mjesto Tjancinskog masakra 1870. god. Otvorenje Velikog kanala u vrijeme dinastije Sui ubrzalo je razvitak grada, tako da je relativno brzo dobio sve atribute snažnog trgovačkog središta. Tianjin je bio važno transportno i trgovačko središte još od vremena mongolske Dinastije Yuan (1206. – 1368.). Tako da je poznat kao kozmopolitski grad davno prije nego što su u njega došle europske trgovačke zajednice u 19. stoljeću. On je od pamtivijeka morska luka Pekinga, što je potaknulo dolazak etnički raznolikih grupa u grad, što je opet pomoglo razvoju grada u važno trgovačko središte. Utvrđeni grad Tianjin sagrađen je 1404., a status prefekture dobio je 1725. godine. mini|lijevo|<center>Asahi ulica (sada Ulica Heping) tijekom velike poplave 1939. god. mini|<center>Velika parada za 10. godišnjicu NR Kine u Tianjinu 1959. God. 1870. obilježio je tzv. „Tjencinski masakr” u kojemu su francuski katolički svećenici i časne sestre bili napadnuti i pobijeni pod optužbom da su otimali i ubijali djecu, što je okončano vojnom stranom intervencijom.J. Megan Greene, Tianjin Massacre, 1870, The International Encyclopedia of Revolution and Protests, John Wiley & Sons, Ltd., 2009. doi: 10.1002/9781405198073 Za vrijeme bokserskog ustanka grad je bio sjedište privremene vlade u Tianjinu. U vrijeme dinastije Qing i Republike Kine, Tianjin je postao jedan od najvećih gradova u regiji. U to vrijeme izgrađene su brojne zgrade i palače u europskom stilu u koncesijama, od kojih su mnoge danas dobro očuvane. Tako da je i danas Tianjin poznat po svojim ručno tkanim tkaninama, keramičkim figuricama, ručno oslikavanim grafičkim listovima i izvrsnim jelima od plodova mora. Nakon osnivanja Narodne Republike Kine, Tianjin je pretrpio depresiju zbog politike središnje vlade i potresa u Tangšanu 1976., ali se oporavio od 1990-ih.人才 被 空 吸, Sohu, 26. veljače 2006. Pristupljeno 1. srpnja 2019. Od 2010, Financijska četvrt Yujiapu u Tianjinu je postala poznata kao „Kineski Manhattan”.Alexandra Stenson i Cao Li, China's Manhattan' Borrowed Heavily. The People Have Yet to Arrive, The New York Times, 10. travnja 2019. Preuzeto 1. srpnja 2019.

Znamenitosti mini|<center>Ulaz u stari grad Guwenhua Jie mini|<center>Olimpijski stadion u Tianjinu 2007. Hram velikog suosjećanja (大悲院 Dàbēi Yuan) je zen budistički hram sagrađen za vrijeme dinastije Qing iz 1669. godine i najveći je i najstariji u gradu. Stara kulturna ulica Guwenhua Jie (古文化街) je otvorena 1986. god. kako bi se sačuvao dio grada iz dinastije Qingu čijem središtu se nalazi Palača Niangniang, hram morske božice Mazu iz 1326. god., poznat i kao Tianhou Gong („Palača nebeske kraljice”) Huangyaguan ili Prolaz Huangya (黄崖关 Huángyáguān; doslovno: „Prolaz žutih litica”) je mali dio Kineskog zida iz dinastije Ming koji se nalazi na sjeveru okruga Ji, općina Tianji, otprilike 126 km sjeverno od grada Tianjina. Europske koncesije Tianjina (天津意租界 Tiānjīn Yì Zūjiè) je područje grada kojim su od 1901. – 1947. god. upravljale europske države koje su dobile koncesije zbog gušenja bokserskog ustanka. Tako su Austro-Ugarska, Belgija, Francuska, Njemačka, Italija i Velika Britanija izgradile brojne građevine u svojim arhitektonskim stilovima, uglavnom historicizam. Katedrala sv. Josipa iz 1913. god., poznata i kao Xikai crkva, izgrađena je u neoromaničkom stilu i najveća je crkva u Tianjinu. Narodni park u Tianjinu (人民公园 Rénmín Gōngyuán) je izvorno napravljen 1863. kao privatni Rong Garden (荣园), a doniran je državi i otvoren za javnost 1951. god. Tianjin TV toranj je 415,2 m visok komunikacijski toranj koji je izgrađen 1991. god. i 8. je najviša građevina na svijetu. Oko Tianjina (天津 之 眼) je 120 metara visok panoramski kotač izgrađen iznad mosta Yongle 2008. god.

Uprava Tianjin je podijeljen na 16 administrativnih dijelova, koji su svi distrikti (županije), a koji su nadalje podijeljeni na 120 gradića, 18 naselja, 2 etnička naselja i 100 pod-distrikta: Upravna podjela Tianjina Upravni kodovi Podjela Površina (km2) Stanovništvo 2010.Stanovništvourbano 2010. Sjedište Poštanski broj Podpodjele Pod-distrikti Gradići Naselja Etnička naselja Stambene zajednice Sela 120000 Tianjin天津市 Tiānjīn Shì 11760,00 12.938.693 10.277.893 Hexi 300000 112 118 10 1 1723 3762 120101 Heping和平区 Hépíng Qū 9,97 273.477 Xiaobailou 300041 6 63 120102 Hedong河东区 Hédōng Qū 15,06 860.852 Dawangzhuang 300171 13 158 120103 Hexi河西区 Héxī Qū 41,24 870.632 Dayingmen 300202 13 171 120104 Nankai南开区 Nánkāi Qū 40,64 1.018.196 Changhong 300110 12 180 120105 Hebei河北区 Héběi Qū 29,14 788.451 Wanghailou 300143 10 109 120106 Hongqiao红桥区 Hōngqiáo Qū 21,30 531.526 Xiyuzhuang 300131 10 196 120110 Dongli东丽区 Dōnglì Qū 460,00 598.966 591.040 Zhangguizhuang 300300 9 90 102 120111 Xiqing西青区 Xīqīng Qū 545,00 713.060 524.894 Yangliuqing 300380 2 7 106 151 120112 Jinnan津南区 Jīnnán Qū 401,00 593.063 590.072 Xianshuigu 300350 8 68 165 120113 Beichen北辰区 Běichén Qū 478,00 669.121 575.103 Guoyuanxincun 300400 5 9 115 126 120114 Wuqing武清区 Wǔqīng Qū 1570,00 951.078 352.659 Yunhexi 301700 6 24 64 695 120115 Baodi宝坻区 Bǎodǐ Qū 1523,00 799.157 271.992 Baoping 301800 6 16 37 765 120116 Binhai滨海新区 Bīnhǎi Xīnqū 2270.00 2,423,204 2.313.361 Xingang 300451 19 7 254 144 120117 Ninghe宁河区 Nínghé Qū 1414,00 416.143 152.388 Lutai 301500 11 3 34 282 120118 Jinghai静海区 Jìnghǎi Qū 1476,00 646.978 293.014 Jinghai 301600 16 2 46 383 120119 Jizhou蓟州区 Jìzhōu Qū 1590,00 784.789 270.236 Wenchang 301900 1 20 5 1 32 949

Stanovništvo

Prema popisu iz 2010., Tianjin je imao 12.938.224 stanovnika, dok je metropolitansko područje imalo 15,4 milijuna stanovnika. Većina stanovništva su Han Kinezi (97,29 %), a u gradu obitavaju ukupno 51 od 55 manjina prisutnih u Kini; najbrojniji su Huej (1,75 %), Mandžurci (0,57 %), Mongoli (0,12 %), Korejci (0,11 %) i dr.

Kretanje broja stanovnika 1953. 1982. 1990. 2000 2010. 2013. 2016. 577.000天津市 年末 总 人口 控制 在 1535 万人 以下 - 新闻 中心 - 北方网,, enorth.com.cn, 8. kolovoza 2014. Pristupljeno 1. srpnja 2019. 2.693.831(+188,2 %) 7.764.141(+13,2 %) 8.785.402(+12,1 %) 9.848.731(+31,4 %) 12.938.224(+13,8 %) 15.621.200(+12,1 %)

Gospodarstvo mini|<center>Gospodarska i tehnološka razvojna zona Tianjina (TEDA) Današnji Tianjin je jedan od najznačajnijijih industrijskih gradova i najveća luka sjeverne Kine. Uz turizam i zemljoradnju, gospodarsku sliku grada dopunjuju i kapaciteti petrokemijske, tekstilne i automobilske industrije. Najrazvijenije su metalska, i kemijska industrija uz brodogradnju. Proizvode se teški strojevi za rudarstvo, ali i strojevi za tekstilnu industriju, traktori, bicikli, dizala, kamioni, električni i elektronski uređaji, satovi i precizni instrumenti. Uz industriju Tianjin je razvio i značajni financijski centar u kojemu djeluju sve važnije kineske banke.

Sport Tianjin TEDA F.C., nogometni klub

Gradovi prijatelji Melbourne (od 5. svibnja, 1980.) Sarajevo (od 28. svibnja, 1981.) Amazonas (federalna brazilska država) (od 20. listopada, 1997.) Rio de Janeiro (od 18. travnja, 1995.) Oblast Plovdiv (od 15. listopada, 1989.) Turku (od 17. kolovoza, 2000.) Nord-Pas de Calais <small> </small> (od 10. listopada, 1984.) Kutaisi Milano <small> </small> (od 9. svibnja, 1985.) Rishon LeZion Chiba (od 7. svibnja, 1986.) Kobe (od 24. lipnja, 1973.) Yokkaichi (od 28. listopada, 1980.) Incheon (od 7. prosinca, 1993.) Ulan Bator (od 27. rujna, 1992.) Groningen (od 12. rujna 1985.) Abidjan (od 26. rujna 1992.) Łódź (od 1. listopada 1994.) Clarence, New York (od 10. studenoga 2001.) Dallas Greenville, South Carolina Philadelphia (od 10. veljače, 1980.) Nampo (od 11. kolovoza, 2002.) Jönköping (od 23. rujna, 1993.) İzmir <small> </small> (od 23. rujna, 1991.) Harkiv (od 14. lipnja, 1993.) Haiphong (od 8. siječnja, 1999.)

Izvori

Vanjske poveznice Atrakcije Tianjina

Kategorija:Gradovi u Kini Kategorija:Kineske pokrajine