2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu. Moderna kultura je smatra i početkom 21. stoljeća i 3. tisućljeća, iako je to po strogim kriterijima gregorijanskog kalendara zapravo bila 2001.
Ova godina bila je obilježena kao: Međunarodna godina kulture mira. Svjetska godina matematike. Veliki jubilej kršćanstva
Događaji 1. siječnja – Diljem svijeta se slavi dolazak novog 3. tisućljeća i 21. stoljeća. Milenijski bug prošao je bez ozbiljnih i rasprostranjenih računalnih problema koji su bili predviđani. 3. siječnja – Na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj koalicija oporbenih stranaka pobijedila HDZ nakon 10 godina vlasti 15. siječnja – U beogradskom hotelu »Interkontinental« ubijen Željko Ražnatović – Arkan.
14. veljače Svemirska letjelica NEAR Shoemaker ušla je u orbitu oko asteroida 433 Eros i tako postala prva svemirska letjelica koja je kružila oko asteroida. NK Croatia Zagreb ponovno promijenila ime u Dinamo Zagreb, nakon deset godina.
11. ožujka – U Šćitu osnovana Konferencija viših redovničkih poglavara i poglavarica Bosne i Hercegovine (KVRPP BiH).O konferenciji redovnistvo.ba, Konferencija viših redovničkih poglavara i poglavarica Bosne i Hercegovine, pristupljeno 26. lipnja 2026. 26. ožujka – Vladimir Putin izabran za predsjednika Rusije.
3. svibnja – Konjunkcija svih tradicionalnih nebeskih tijela znanih iz starih vremena do otkrića Urana. Na malom području neba sreli su se Sunce i Mjesec, te planeti Merkur, Venera, Mars, Jupiter i Saturn. 13. svibnja – U Novom Sadu ubijen tadašnji predsjednik Izvršnog vijeća Vojvodine, Boško Perošević. 21. svibnja – Papa Ivan Pavao II. kanonizirao Meksičke mučenike. 28. svibnja – S prikazivanjem započela Nova TV, nova hrvatska komercijalna televizija.
10. lipnja – Početak Europskog nogometnog prvenstva u zajedničkoj organizaciji Belgije i Nizozemske.
2. srpnja – Nogometna reprezentacija Francuske postala je novi europski prvak pobijedivši reprezentaciju Italije u završnici europskoga prvenstva rezultatom 2:1. 7. – 16. srpnja – Održane prve Svjetske zborske igre u austrijskom Linzu. 25. srpnja – Nadzvučni putnički zrakoplov Concorde srušio se nedugo nakon polijetanja iz Pariza, a u nesreći je poginulo svih 109 putnika i članova posade te petero osoba na kopnu.
12. kolovoza – Ruska podmornica Kursk potonula je u Barentsovom moru, a u nesreći je poginulo svih 118 osoba u njoj. 28. kolovoza - U Gospiću je u eksploziji bombe ubijen Milan Levar.
15. rujna – Otvorene su Olimpijske igre u Sydneyju. 24. rujna – Održani izvanredni izbori za predsjednika Savezne Republike Jugoslavije. Tadašnji predsjednik SRJ, Slobodan Milošević, izgubio od kandidata ujedinjene srpske oporbe – Vojislava Koštunice.
1. listopada – Zatvorene Olimpijske igre u Sydneyju. 5. listopada – Nakon što je Milošević odbio priznati poraz na predsjedničkim izborima, u Beogradu više stotina tisuća ljudi iz cijele Srbije na silu zauzelo sjedište saveznog parlamenta i državne televizije (Prosvjedi 5. listopada 2000.). Novoizabrani predsjednik SR Jugoslavije, Vojislav Koštunica, obratio se građanima s balkona Skupštine grada Beograda. 6. listopada – U obraćanju građanima preko televizije, Milošević priznao poraz na izborima. 7. listopada – Vojislav Koštunica položio prisegu i stupio na dužnost predsjednika SR Jugoslavije. 13. listopada – Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora donio Deklaraciju o Domovinskom ratu.
7. studenoga – George W. Bush je pobijedio Ala Gorea na američkim predsjedničkim izborima, ali njihov konačan ishod nije objavljen više od mjesec dana zbog spornih glasova u saveznoj državi Floridi. 16. studenoga – Bill Clinton postao je prvi američki predsjednik koji je posjetio Vijetnam. 28. studenoga – Ukrajinski političar Oleksander Moroz javno je optužio predsjednika Leonida Kučmu za sudjelovanje u ubojstvu novinara Georgija Gongadzea.
23. prosinca – Na izvanrednim izborima za Skupštinu Srbije, oporbena koalicija Demokratska opozicija Srbije osvojila 176 zastupničkih mjesta (od 250). Miloševićevi socijalisti osvojili svega 37. 30. prosinca – U više eksplozija bombi na različitim mjestima u metropolitanskom području Manile, glavnog grada Filipina, poginule su 22 osobe, a ozlijeđeno ih je oko stotinu.
Rođenja Siječanj – ožujak 14. siječnja – Jonathan David, kanadski nogometaš 27. siječnja – Aurélien Tchouaméni, francuski nogometaš 28. siječnja – Dušan Vlahović, srbijanski nogometaš 31. siječnja – Julián Alvarez, argentinski nogometaš 15. veljače – Jakub Kiwior, poljski nogometaš 28. veljače – Josip Šutalo, hrvatski nogometaš 29. veljače – Ferran Torres, španjolski nogometaš 7. ožujka – Veron Načinović, hrvatski rukometaš 9. ožujka – Nika Križnar, slovenska skijaška skakačica 10. ožujka – Roko Blažević, hrvatski pjevač 21. ožujka Stjepan Gašparić, hrvatski glumac Jace Norman, američki glumac 25. ožujka – Jadon Sancho, engleski nogometaš
Travanj – lipanj 2. travnja – Josip Stanišić, hrvatski nogometaš 19. travnja – Lucas Pinheiro Braathen, norveški i brazilski alpski skijaš 26. travnja – Timi Zajc, slovenski skijaš skakač 10. svibnja – Josip Šimić, hrvatski rukometaš 28. svibnja – Phil Foden, engleski nogometaš 16. lipnja – Bianca Andreescu, kanadska tenisačica 22. lipnja – Meri Andraković, hrvatska pjevačica 12. srpnja – Vinícius Júnior, brazilski nogometaš 21. srpnja – Erling Haaland, norveški nogometaš
Srpanj – rujan 8. kolovoza – Patrik i Anton Lončarić, hrvatski veslači 28. kolovoza – Filip Kržić, hrvatski vaterpolist 14. rujna – Marco Pašalić, hrvatski nogometaš 19. rujna – Jakob Ingebrigtsen, norveški atletičar
Listopad - prosinac 25. listopada – Dominik Szoboszlai, mađarski nogometaš 17. prosinca – Mateo Maraš, hrvatski rukometaš
Smrti Siječanj – ožujak 11. siječnja – Pavao Žanić, mostarsko-duvanjski biskup (* 1918.) 15. siječnja – Željko Ražnatović, srpski zločinac (* 1952.) 19. siječnja – Hedy Lamarr, američko-austrijska glumica (* 1914.) 26. siječnja – Don Budge, američki tenisač (* 1915.) 27. siječnja – Mladen Crnobrnja, hrvatski glumac (* 1939.) 2. veljače – Dragan Zarić, srpski glumac (* 1942.) 10. veljače – Jim Varney, američki glumac (* 1949.) 11. veljače – Roger Vadim, francuski režiser, producent i glumac (* 1928.) 14. veljače – Antun Nalis, hrvatski glumac (* 1911.) 16. veljače – Lila Kedrova, francuska glumica (* 1918.) 19. veljače – Friedensreich Hundertwasser, austrijski slikar (* 1928.) 23. veljače – Sir Stanley Matthews, engleski nogometaš i trener (* 1915.) 23. veljače – Ofra Haza, izraelska pjevačica (* 1957.) 2. ožujka – Erik Bertil Holmberg, švedski astronom (* 1908.) 6. ožujka – Mirko Grmek, hrvatsko-francuski akademik (* 1924.) 9. ožujka – Liliana Budicin-Manestar, hrvatska sopranistica (* 1940.) 9. ožujka – Ivo Robić, hrvatski pjevač (* 1923.) 9. ožujka – Rikard Žic, hrvatski slikar (* 1928.) 17. ožujka – Kruno Valentić, hrvatski glumac (* 1932.)
Travanj – lipanj 3. travnja – Terrence McKenna, američki pisac i filozof (* 1946.) 6. travnja – Habib Bourguiba, prvi predsjednik Tunisa (* 1903.) 8. travnja – Claire Trevor, američka glumica (* 1910.) 9. travnja – Antun Bauer, hrvatski povjesničar umjetnosti (* 1911.) 21. travnja – Josip Velebit, hrvatski pjesnik (* 1911.) 23. travnja – Hrvoslav Ban, hrvatski prozaist (* 1924.) 23. travnja – Franjo Rupnik, hrvatski nogometaš (* 1921.) 30. travnja – Henry Goode, američki hokejaš na travi (* 1918.) 3. svibnja – Rhoel Gallardo, filipinski misionar (* 1965.) 5. svibnja – Gino Bartali, talijanski biciklist (* 1914.) 7. svibnja – Douglas Fairbanks, Jr., američki glumac (* 1909.) 14. svibnja – Zoja Dumengjić, hrvatska arhitektica (* 1904.) 21. svibnja – Barbara Cartland, engleska književnica (* 1901.) 1. lipnja – Tito Puente, portorikanski jazz i mambo glazbenik (* 1923.) 6. lipnja – Maria Laura Mainetti, talijanska redovnica (* 1939.) 9. lipnja – George Segal, američki slikar i kipar (* 1924.) 10. lipnja – Hafez al-Asad, sirijski državnik (* 1930.) 12. lipnja – Đorđe Rapajić, hrvatski glumac (* 1952.) 18. lipnja – Nancy Marchand, američka glumica (* 1928.) 1. srpnja – Walter Matthau, američki glumac (* 1920.) 6. srpnja – Władysław Szpilman, poljski pijanist (* 1911.) 20. srpnja – Béla Rajki, mađarski vaterpolski i plivački trener (* 1909.)
Srpanj – rujan 5. kolovoza – Alec Guinness, britanski glumac (* 1914.) 12. kolovoza – Ana Gabrijela Šabić, hrvatska znanstvenica (* 1950.) 12. kolovoza – Loretta Young, američka glumica (* 1913.) 15. kolovoza – Ena Begović, hrvatska glumica (* 1960.) 23. kolovoza – Milivoje Tomić, srpski glumac (* 1920.) 25. kolovoza – Ivan Stambolić, bivši predsjednik Srbije (* 1936.) 27. kolovoza – Ante Zaninović, producent animiranih filmova (* 1934.) 28. kolovoza – Milan Levar, časnik Hrvatske vojske (* oko 1954.) 20. rujna – Stanislav Stratijev, bugarski književnik (* 1941.)
Listopad – prosinac 10. listopada – Sirimavo Bandaranaike, šrilankanska političarka (* 1916.) 11. listopada – Matija Ljubek, hrvatski kanuist (* 1953.) 15. listopada – Konrad Bloch, njemački biokemičar (* 1912.) 16. listopada – Vera Johanides, hrvatska biologinja (* 1917.) 5. studenog – Victor Grinich, hrvatsko-američki znanstvenik (* 1924.) 22. studenog – Emil Zátopek, češki sportaš (* 1922.) 25. studenog – Vjenceslav Čižek, hrvatski pjesnik (* 1929.) 30. studenog – Vladimir Anić, hrvatski jezikoslovac (* 1930.) 1. prosinca – Etta Bortolazzi, hrvatska glumica (* 1926.) 3. prosinca – Gwendolyn Brooks, američka pjesnikinja (* 1917.) 3. prosinca – Marijan Valković, hrvatski teolog i znanstvenik (* 1927.) 7. prosinca – Vlado Gotovac, hrvatski pjesnik, esejist, filozof, govornik i političar. (* 1930.) 8. prosinca – Dragutin Vunak, hrvatski redatelj i scenarist (* 1925.) 8. prosinca – Joško Tomičić, hrvatski pjevač (* 1968.) 12. prosinca – Libertad Lamarque, argentinska glumica i pjevačica (* 1908.) 15. prosinca – Haris Brkić, bosanskohercegovački košarkaš (* 1974.) 19. prosinca – György Györffy, mađarski povjesničar i akademik (* 1917.) 26. prosinca – Jason Robards, američki glumac (* 1922.)
Nepoznat datum smrti Lazar Koliševski, makedonski i jugoslavenski političar (* 1914.) Miloš Žanko, hrvatski političar (* 1915.) Draginja Adamović, srpska književnica (* 1925.) Davor Tomičić, hrvatski likovni umjetnik (* 1947.) Radovan Devlić, hrvatski ilustrator (* 1950.)
Nobelova nagrada za 2000. godinu Fizika: Schores Iwanowitsch Alfjorow, Herbert Kroemer i Jack S. Kilby Kemija: Alan Jay Heeger, Alan Graham MacDiarmid i Hideki Shirakawa Fiziologija i medicina: Arvid Carlsson, Paul Greengard i Eric R. Kandel Književnost: Gao Xingjian Mir: Kim Dae Jung Ekonomija: James Heckman i Daniel McFadden
Obljetnice i godišnjice 100. godišnjica rođenja Marice Stanković
Izvori
Vanjske poveznice