Fetoni () su porodica tropskih pelagičnih morskih ptica. Oni su jedini živi predstavnici reda Phaethontiformes. Dugi niz godina smatrani su dijelom Pelecaniformes, ali genetika pokazuje da su najbliže srodni Eurypygiformes. Postoje tri vrste u jednom rodu, Phaethon. Znanstveni nazivi potječu od starogrčke riječi faeton, što znači "sunce". Imaju pretežno bijelo perje s izduženim repnim perjem i malim slabim nogama i stopalima.

Taksonomija, sistematika i evolucija Rod Phaethon predstavio je 1758. švedski prirodoslovac Carl Linnaeus u desetom izdanju svojeg djela Systema Naturae. Ime potječe od starogrčke riječi faethōn što znači 'sunce'. George Robert Gray označio je 1840. godine crvenokljunog fetona (Phaethon aethereus) kao tipičnu vrstu.

Fetoni su se tradicionalno svrstavali u red Pelecaniformes, koji je obuhvaćao nesite, vrance, zmijovratke, blune i brzane; u taksonomiji Sibley-Ahlquist, Pelecaniformes su ujedinjeni s drugim skupinama u veliku skupinu "Ciconiiformes". Nedavno je utvrđeno da je ova grupacija masovno nemonofiletska (nedostaju joj bliži srodnici udaljeno srodnih grupa) i ponovno se podijelila. Mikroskopska analiza strukture ljuske jajeta koju je 1995. godine proveo Konstantin Mihajlov otkrila je da ljuskama jaja tropskih ptica nedostaje pokrov od debelog mikroglobularnog materijala drugih vrsta Pelecaniformes.

Neke rane studije u posljednjem desetljeću sugerirale su da su Phaethontiformes udaljeno povezani s Procellariiformes, ali od 2004. godine svrstani su u Metaves, odnosno u liniju bez afiniteta s Procellariiformes, prema rezultatima najnovijih molekularnih studija. Rad Jarvisa i suradnika iz 2014. pod nazivom "Analize cijelog genoma rješavaju rane grane u stablu života modernih ptica" najviše povezuje Phaethontiformes sa sunčanicom i kaguom iz Eurypygiformes, pri čemu ova dva klada tvore sestrinsku skupinu "osnovnih vodenih ptica", Aequornithesa, a hipoteza o Metavesima je napuštena.

Porodica Phaethontidae Brandt 1840 Rod † Proplegadis Harrison & Walker 1971 † Proplegadis fisheri Harrison & Walker 1971 Rod † Phaethusavis Bourdon, Amaghzaz & Bouya 2008. † Phaethusavis pelagicus Bourdon, Amaghzaz & Bouya 2008. Rod † Heliadornis Olson 1985 † H. Ashby Olson 1985. † H. manji Kessler 2009. † H. paratethydicus Mlíkovský 1997 Rod Phaethon Linnaeus, 1758 Crvenokljuni feton P. aethereus (tropski Atlantik, istočni Pacifik i Indijski ocean) Crvenorepi feton, P. rubricauda (Indijski ocean i zapadni i središnji tropski Pacifik) Žutokljuni feton, P. lepturus (široko rasprostranjena u tropskim vodama, osim u istočnom Pacifiku

Crvenokljuni feton je bazalan unutar roda. Pretpostavlja se da se razdvajanje crvenokljunog i druga dva fetona dogodilo prije otprilike šest milijuna godina, a razdvajanje crvenorepog i žutokljunog fetona prije otprilike četiri milijuna godina.

Phaethusavis i Heliadornis su pretpovijesni rodovi tropskih ptica opisani iz fosila.

Postojeće vrste

Opis desno|mini|280px|Crvenorepi feton na atolu Midway desno|mini|280px|Crvenokljuna tropska ptica, otok Genovesa, Galapagos Fetoni su dugi od 76 cm do 102 cm, s rasponom krila odi 94 cm do 112 cm. Perje im je pretežno bijelo, s izduženim središnjim repnim perima. Tri vrste imaju različite kombinacije crnih oznaka na licu, leđima i krilima. Kljunovi su im veliki, snažni i blago zakrivljeni. Glave su im velike, a vratovi kratki i debeli. Imaju totipalmate stopala (to jest, sva četiri prsta su povezana mrežom). Noge tropske ptice nalaze se daleko straga na tijelu, što onemogućuje hodanje, tako da se mogu kretati po kopnu samo odgurujući se naprijed nogama.

Zov tropskih ptica obično je glasan, prodoran, piskav, ali škripav zvižduk ili pucketanje. Često se daju u brzoj seriji kada su u demonstracijskom letu u koloniji. U staroj literaturi nazivane su pticama (bo'sun'/bosun) zbog glasnog zviždanja.

Ponašanje i ekologija desno|mini|280px|Žutokljuni feton gnijezdi se na tlu na otoku Cousin Fetoni često hvataju svoj plijen lebdeći, a zatim zaranjajući, obično samo u površinski sloj vode. Uglavnom jedu ribu, posebno poletuše, a povremeno i lignje. Tropske ptice obično izbjegavaju jata koja se hrane više vrsta, za razliku od brzana, koje imaju sličnu prehranu.

Fetoni su obično sami ili u parovima daleko od kolonija za razmnožavanje. Tamo sudjeluju u spektakularnim prikazima udvaranja. Nekoliko minuta, skupine od 2-20 ptica istovremeno i opetovano lete jedna oko druge u velikim, okomitim krugovima, mašući repnim trakama s jedne strane na drugu. Ako se ženki svidi prezentacija, parit će se s mužjakom na njegovom budućem mjestu za gnijezdo. Povremeno će doći do sporova između mužjaka koji pokušavaju zaštititi svoje partnerice i područja za gniježđenje.

Fetoni se obično gnijezde u rupama ili pukotinama na golom tlu. Ženka snese jedno bijelo, pjegavo smeđe jaje i inkubira ga 40-46 dana. Inkubaciju obavljaju oba roditelja, ali uglavnom ženka, dok mužjak donosi hranu za hranjenje ženke. Pile se izlegne sa sivim paperjem. Ostat će samo u gnijezdu dok oba roditelja traže hranu, a pile će hraniti dva puta svaka tri dana do polijetanja, otprilike 12-13 tjedana nakon izleganja. Mladunci isprva ne mogu letjeti; plutaju oceanom nekoliko dana kako bi smršavili prije leta.

Ptići fetona sporijei rastu od ptica koje žive u blizini obale i skloni su nakupljanju masnih naslaga dok su mladi. To, zajedno s leglima s jednim jajetom, čini se prilagodbom pelagičnom načinu života gdje se hrana često skuplja u velikim količinama, ali ju je ponekad teško pronaći.

Izvori

Vanske poveznice

Tropicbird Identification by Don Roberson Tropicbird Photos by Brian Patteson Tropicbird videos on the Internet Bird Collection

Kategorija:Porodice Neoaves