1901. (MCMI), prva je godina 20. stoljeća.
Događaji mini|Vincent van Gogh
Siječanj – ožujak 1. siječnja – Područja Zapadna Australija, Južna Australija, Queensland, Victoria, Tasmanija i Novi Južni Wels formirala su Saveznu Državu Australiju. Edmund Barton je prvi premijer. 10. siječnja – U Teksasu pronađene najveće svjetske zalihe nafte. 22. siječnja – Nakon gotovo 64 godine vladanja, umire Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva. Njezin najstariji sin Albert Edvard postaje kralj kao Edvard VII. 5. veljače – J. P. Morgan se približio monopolu u američkoj industriji čelika 22. veljače – Poštanski parobrod potonuo u luci San Francisca 4. ožujka – Inauguiran novi-stari predsjednik SAD-a William McKinley 6. ožujka – U Bremenu pokušaj atentata na Vilima II. 17. ožujka – Izložba slika van Goghovih slika u Parizu izaziva senzaciju
Travanj – lipanj 24. travnja – 200 mrtvih u kemijskoj eksploziji u Griesheimu u Njemačkoj 25. travnja – New York (savezna država) prvi uvodi obvezne registracijske ploče za sve automobile 24. svibnja – 78 mrtvih u nesreći u rudniku Caerphilly i Južnom Walesu 12. lipnja – Kuba spada pod protektorat SAD-a 2. lipnja- Katsura Taro postaje premijer Japana 17. lipnja – Lloyd George osuđuje koncentracijske logore u Južnoj Africi 24. lipnja – Prva Picassova izložba u Parizu 26. lipnja – Brodolom Luisitanie kod Newfoundlanda u Kanadi
Srpanj – rujan 2. srpnja – 400 ljudi poginulo u toplotnom udaru u New Yorku 1. kolovoza – Parlament UK izglasao dodatnih 12,5 milijuna funti za naoržanje, 4. kolovoza – Pronađeno zlato u južnoafričkoj pokrajini Rand 9. kolovoza – Kolumbijske trupe nadiru u Venezuelu 18. kolovoza – Odbijen zakon o ograničavanju radnog vremena u UK 21. kolovoza – U Detroitu utemeljena tvrtka Cadillac 30. kolovoza- Hubert Cecil Booth patentira usisavač. 4. rujna – Sudska odluka u UK, sindikati krivi za gubitke u štrajkovima 6. rujna – Anarhist Leon Czolgosz ubio je američkog predsjednika McKinleyja 7. rujna – Boskerski ustanak završava Perkinškim ugovorom 14. rujna – Potpredsjednik Theodore Roosevelt postaje predsjednik SAD-a 25. rujna – UK anektiralo kraljevinu Ashanti u Africi
Listopad – prosinac 16. listopada – Crnoputi učitelj objeduje s predsjednikom Rooseveltom 28. listopada – Rasni nemiri zbog objeda u bijeloj kući, 34 mrtvih 29. listopada – Smaknut Czolgosza, atentator na predsjednika McKinleyja 10. studenog – Sjeverozapadna granična pokrajina pripojena Indiji 2. prosinca – Tvrtka Gillette iz SAD-a predstavila prve žilete 10. prosinca – Dodijeljene prve nobelove nagrade 12. prosinca – Guglielmo Marconi izveo prvi transatlantski radio-prijenos
Rođenja
Siječanj – ožujak 14. siječnja – Bebe Daniels, američka glumica ( 1971.) 15. siječnja – Janko Rakuša, hrvatski glumac († 1945.) 1. veljače – Clark Gable, američki filmski glumac († 1960.) 7. veljače – Vittorio De Sica, talijanski filmski redatelj i glumac († 1974.) 28. veljače – Linus Pauling, američki kemičar i pacifist († 1994.) 27. ožujka – Carl Barks, američki karikaturist († 2000.) 27. ožujka – Eisaku Satō, japanski političar i nobelovac († 1975.) 29. ožujka – Andrija Maurović, hrvatski crtač stripova († 1981.)
Travanj – lipanj 23. travnja – Edmund Brisco Ford, britanski biolog († 1988.) 29. travnja – Hirohito, japanski car († 1989.) 30. travnja – Simon Kuznets, američki ekonomist, demograf, statističar i nobelovac († 1985.) 7. svibnja – Gary Cooper, američki glumac († 1961.) 6. lipnja – Sukarno, prvi predsjednik Indonezije († 1970.) 18. lipnja – Anastasija Nikolajevna Romanova, ruska kneginja († 1918.)
Srpanj – rujan 15. srpnja – Nicola Abbagnano, talijanski filozof († 1990.), 16. srpnja – Stjepan Mihalić, hrvatski književnik (†1984.) 3. kolovoza – Stefan Wyszyński, poljski nadbiskup i kardinal († 1981.) 19. kolovoza – Rudolf Matz, hrvatski skladatelj i glazbeni pedagog († 1988.) 20. kolovoza – Salvatore Quasimodo, talijanski pjesnik i prevoditelj (†1968.) 27. rujna – Lavoslav Horvat, hrvatski arhitekt († 1989.) 28. rujna – Ed Sullivan, američki TV-voditelj († 1974.) 29. rujna – Ivo Čupar, hrvatski stomatolog, redovni član HAZU († 1981.)
Listopad – prosinac 8. listopada – Antun Bonifačić, hrvatski emigrantski novinar i političar († 1986.) 15. listopada – Juraj Neidhardt, hrvatski arhitekt († 1979.) 1. studenog – Franjo Filipović, hrvatski pedagog († 1988.) 26. studenog – Krsto Hegedušić, hrvatski slikar († 1975.) 5. prosinca – Walt Disney, američki crtač animiranog filma i producent († 1966.) 9. prosinca – Ödön von Horváth, austrijski književnik († 1938.) 27. prosinca – Marlene Dietrich, njemačko-američka glumica i pjevačica († 1992.)
Nepoznat datum rođenja Slavin Cindrić, hrvatski nogometaš († 1942.)
Smrti Siječanj – ožujak 22. siječnja – Kraljica Viktorija, engleska kraljica (* 1819.) 27. siječnja – Giuseppe Verdi, talijanski skladatelj (* 1813.) 13. ožujka – Benjamin Harrison, 23. predsjednik SAD-a (* 1833.)
Travanj – lipanj 7. travnja – Ladislav Pejačević, hrvatski ban i političar (* 1824.) 20. svibnja – Rudolf Cipot, slovenski pisac i evangelički svećenik (* 1825.) 7. srpnja – Johanna Spyri, švicarska književnica (* 1827.)
Srpanj – rujan 5. kolovoza – Victoria, kraljica Ujedinjenoga Kraljevstva (* 1840.) 11. kolovoza – Francesco Crispi, talijanski premijer (* 1819.) 14. rujna – William McKinley, 25. predsjednik SAD-a (* 1843.)
Listopad – prosinac 29. listopada – Leon Czolgosz, atentator na američkog predsjednika McKinleyja (* 1873.).˙
Nobelova nagrada za 1901. godinu Fizika: Wilhelm Conrad Röntgen Kemija: Jacobus Henricus van 't Hoff Fiziologija i medicina: Emil Adolf von Behring Književnost: Sully Prudhomme Mir: Henri Dunant, Frédéric Passy
Umjetnost Drama Anton Pavlovič Čehov – Tri sestre Roman Rudyard Kipling – Kim Roman Thomas Mann – Buddenbrookovi Drama August Strindberg – Ples smrti Sergej Rahmanjinov – Klavirski koncert br.2
Obljetnice i godišnjice 400. godišnjica Marulićeva dovršetka Judite. Marko Marulić, Pet stoljeća hrvatske književnosti, Matica hrvatska i Zora: Zagreb, 1970., str. 28
Izvori
Vanjske poveznice