Jajce je naseljeno mjesto i središte istoimene općine u županiji Središnja Bosna, Bosna i Hercegovina.
Ime
Najstariji pisani spomen imena Jajce potječe iz 1396., a nalazi se u naslovu Hrvoja Vukčića Hrvatinića, koji se nazivao conte de Jajce (grof od Jajca).
O samom podrijetlu imena ima više predaja. Prema jednoj od njih, ime proizlazi iz zemljopisnog smještaja grada na jajolikoj stijeni, prema kojoj je i dobio ime. Druge predaje oslanjaju se na mjesne legende, od kojih se ističe ona o „vojvodi kaštela Grmuše (na lijevoj obali Une u Bihaćkom kotaru) Jajice”.
Najpoznatija predaja također je vezana uz Hrvoja Vukčića Hrvatinića, koji je izgradnju grada povjerio nekom Luculli, koji ga je sagradio po uzoru na napuljski Castello del Uovo (hrv. Dvorac Jajce). Prema toj predaji, Hrvoje Vukčić bio je vazal napuljskog kralja te je stoga spomenuti Castello del Uovo odabran kao model za novi grad.Dnevnik.ba , Odakle potječe ime Jajce?, 9. ožujka 2017. (pristupljeno 10. ožujka 2017.)
Zemljopis
Jajce se nalazi u rasjednoj kotlini,Jajce Hrvatska enciklopedija (pristupljeno 27. studenoga 2016.) na ušću rijeke Plive u Vrbas. Nadmorska visina na tvrđavi je 470 metara, na Plivskim jezerima (Veliko i Malo Plivsko jezero) 426,6, a na vodopadu 362,5 metara. Prometno je povezan s ostalim dijelovima teritorija Bosne i Hercegovine magistralnim cestama M-5 i M-16.
Klima
Klima je umjereno kontinentalna s toplim ljetima i snježnim zimama.
Stanovništvo
Popis Hrvata katolika u Jajcu 1743.
broj sela: 12 broj kuća: 181 odrasli: 737 djeca: 459 ukupno: 1196Dominik Mandić: Chroati catholici Bosnae et Hercegovinae in descriptionibus annis 1743 et 1768 exaratis; Hrvatski povijesni institut; Chicago-Roma, 1962.
Popis 1953.
Godine 1953. nije postojala popisna kategorija Muslimana. Grad Jajce imao je 7889 stanovnika, od čega 3396 Hrvata, 2850 "Jugoslaveni neodređeni", 1995 Srba, 49 "ostalih neslavena" i 96 ostalih.Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1953., str. 57
Popisi 1961. – 1991.
Stanovništvo općine Jajce godina popisa 1991.Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993. 1981. 1971. 1961.Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1961., str. 80Muslimani 17.380 (38,61 %)15.145 (36,76 %)14.001 (40,00 %)7545 (21,88 %)Hrvati15.811 (35,13 %)14.418 (34,99 %)12.376 (35,35 %)13.733 (39,82 %)Srbi 8663 (19,24 %)7954 (19,30 %)8132 (23,23 %)8670 (25,14 %)Jugoslaveni2496 (5,54 %)2973 (7,21 %)208 (0,59 %)4342 (12,59 %)ostali i nepoznato657 (1,45 %)707 (1,71 %)285 (0,81 %)198 (0,57 %)ukupno45.00741.19735.00234.488
Jajce (naseljeno mjesto), nacionalni sastav
Jajce godina popisa 1991. 1981. 1971. 1961.Muslimani 5277 (38,86 %)4068 (34,13 %)4220 (46,23 %) 300 (4,38 %) Srbi 3797 (27,96 %)3046 (25,55 %)2403 (26,32 %) 2250 (32,83 %) Hrvati1899 (13,98 %)1991 (16,70 %)2148 (23,53 %)1951 (28,47 %) Jugoslaveni2217 (16,32 %)2632 (22,08 %)184 (2,01 %)2212 (32,28 %) ostali i nepoznato389 (2,86 %)181 (1,51 %)172 (1,88 %)140 (2,04 %) ukupno13.57911.91891276853
Popis 2013.
Stanovništvo općine Jajce godina popisa 2013.2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 29. ožujka 2020.Bošnjaci13.269 (48,68 %)Hrvati12.555 (46,06 %) Srbi501 (1,84 %)ostali i nepoznato933 (3,42 %)ukupno27.258 Jajce – naseljeno mjesto godina popisa 2013. Hrvati3273 (45,64 %) Bošnjaci3267 (45,55 %)Srbi197 (2,75 %)ostali i nepoznato435 (6,07 %)ukupno7172
mini|276px|Slapovi Plive u Jajcu
Naseljena mjesta
Općinu Jajce sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta :
Bare, Barevo, Bavar, Biokovina, Bistrica, Borci, Božikovac, Bravnice, Brvanci, Bučići, Bulići, Carevo Polje, Cvitović, Ćusine, Divičani, Dogani, Donji Bešpelj, Doribaba, Drenov Do, Dubrave, Gornji Bešpelj, Grabanta, Grdovo, Ipota, Jajce, Jezero, Kamenice, Karići, Kasumi, Klimenta, Kokići, Krezluk, Kruščica, Kuprešani, Lendići, Lučina, Lupnica, Magarovci, Mile, Peratovci, Podlipci, Podmilačje, Prisoje, Prudi, Pšenik, Rika, Selište, Seoci, Smionica, Stare Kuće, Šerići, Šibenica, Vinac, Vlasinje, Vrbica, Vukićevci, Zdaljevac i Žaovine.
Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, veći dio općine Jajce ušao je u sastav Federacije BiH. U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta: Barevo, Borci, Bravnice, Čerkazovići, Drenov Do, Đumezlije, Jezero, Kovačevac, Ljoljići, Perućica i Prisoje. Od ovog područja nastala je općina Jezero. Naseljeno mjesto Vlasinje ranije je bilo u sastavu općine Mrkonjić Grad koja je ušla u sastav Republike Srpske.
Na popisu 1971. godine postojalo je i naseljeno mjesto Marušići. Ovo naselje je na popisu 1981. godine ukinuto i pripojeno drugom naseljenom mjestu.
Povijest
mini|Crkva svete Marije s Tornjem svetog Luke Jajce je jedno od najznačajnijih mjesta bosanskohercegovačke, jugoslavenske i hrvatske povijesti.
Stari vijek U Jajcu su tragovi naselja iz antičkoga doba. Sačuvani su temelji hrama s Mitrinim kultnim reljefom uklesanim u stijenu.
Srednji vijek Predjeli današnjeg Jajca u srednjem vijeku dio su Kraljevine Hrvatske (Plivski Grad), na međi starohrvatskih županija Plive, Luke, Lašve i Uskoplja. Jajce je grad u srednjoj Bosni, na utoku Plive u Vrbas. Od banovanja bana Kulina u njegovoj je banovini. U srednjovjekovnoj feudalnoj teritorijalnoj organizaciji pripada u Donje kraje, koji se prvi put spominju sredinom 13. stoljeća kao zemlja Bosanske Banovine. Od 1302. – 1322. cijela Bosna je pod vlašću hrvatskih banova Pavla i Mladena Šubića. Prvi se put Jajce spominje u pisanim dokumentima 1396. Bio je posjed Hrvoja Vukčića Hrvatinića u čijem se naslovu spominje (conte di Jajce). Grad se razvio kao trgovačko i obrambeno središte. U 13. ili početkom 14. stoljeća oko naselja je podignut obrambeni zid, koji je pojačan u drugoj polovici 14. stoljeća. Tada je u tvrđavi izgrađen dvor, te podzemna dvorana ("Katakombe", u naravi crkvica,Franjevački samostan Jajce Bruno Ljubez: Katakombe (pristupljeno 27. studenoga 2016.) što je očigledno bilo po želji Hrvoja Vukčića Hrvatinića. Katakombe su imale stilski različita obilježja, kao da je simboliziralo više vjera. Poznato je da su franjevci u Jajcu držali leprozorij, pa su bolesnici bili smješteni po špiljama uz rijeku Plivu ili u Katakombama. Krajem 14. stoljeća župa Pliva pripala je Hrvatinićima. U Jajcu su podignuli hram Crkve bosanske, na prostoru današnje džamije Esme sultanije. Hram je bio u punom sjaju za vrijeme Hrvoja Vukčića. Služba Božja održavala se po glagoljaškom obredu. Već početkom sljedećeg 15. stoljeća, napadi na Crkvu bosansku su sve jači, za vladavine Žigmunda i supruge mu Barbare. Vjernici ove crkve nisu se smjeli sahranjivati na groblju na Mašetu, nego u podzemnim hodnicima. Iskopali su ih sami, a nalaze se u produžetku današnje zgrade Elektrobosne.Franjevački samostan Jajce Bruno Ljubez: Otkada se slavi sv. Ivo (pristupljeno 17. prosinca 2016.) Kraj pastoraliziraju franjevci Bosanske vikarije, kustodije bosanske. 1514. god. Vikarija se podijelila na dva dijela: samostani pod otomanskom vlašću ostali su pod Vikarijom Bosne Srebrene, a oni izvan njihove vlasti pod Vikarijom Bosne-Hrvatske. Uskoro je pripalo je provinciji Bosni Srebrenoj.
Tijekom 15. stoljeća osmanski osvajači pritiskaju istočne granice Bosansko Kraljevstva, pa je postao prijestolnicom. 1461. Stjepan Tomašević je okrunjen u Jajcu. Sredinom 15. stoljeća u tvrđavi je izgrađen kraljevski dvor i kapela, a na ulazu u tvrđavu gotički portal s grbom kralja Stjepana Tomaševića. Oko sredine 15. stoljeća prelazi u vlast bosanskog kralja.Bosna Srebrena Jajce – samostan sv. Luke i župa Uznesenja Marijina (arhivirano 14. rujna 2016., pristupljeno 31. listopada 2016.)
Ljeti godine 1463. pada pod Turke, ali ga na Božić iste godine, nakon dulje opsade, oslobađa hrvatsko-ugarski kralj Matijaš Korvin. Nešto kasnije on osniva Jajačku banovinu za obranu od Turaka, sa sjedištem je u Jajcu. Jajce je tih godina važni grad do kojeg vode trgovački putovi kojima su karavane išle preko Livna do Splita. Trgovina je trajala sve do turske okupacije. Grad je u Jajačkoj banovini dobio novu obrambenu ulogu. Pretkraj 15. stoljeća stara kraljevska utvrda i gradski obrambeni zidovi preuredili su se i modernizirali. Turci ga nekoliko puta podsjedaju (1464., 1480., 1493., 1525.) ali bezuspješno. Opsade prodorima raspršuju hrvatske snage. Na prijelazu iz 1527. u 1528. ponovno ga zauzimaju Turci. Vjerojatno je osvojeno između 20. i 28. siječnja 1528.Historija bosanskih gradova - Banja Luka i Jajce , bosna.blogspot.hr, 10. lipnja 2011., pristupljeno 6. studenog 2015. Grad pod opsadom predan je izdajom.
Pod Turke je pao nakon velikih progona katolika u Bosni 1521. – 1524., zbog čega nije pretrpio gubitak katolika. U turskim vremenima sam grad Jajce gubi na važnosti, tako da se u 17. stoljeća zidovi utvrde znatno osipaju. U velikome požaru 1658. potpuno je uništen, a nakon toga tek donekle popravljen, tako da su utvrde Jajca u ruševnome stanju sve do 80-ih godina 19. stoljeća, kada se izvode opsežniji konzervatorski radovi na citadeli i tornju sv. Luke.
U 12. stoljeću tu postoji nekoliko građevina profana i sakralna karaktera, npr. crkva u romaničkome stilu na mjestu mlade gotičke sv. Marije. Još jedna romanička građevina stajala je u donjemu dijelu grada, a na Carevu polju otkrivenaje romanička reljefna ploča. U 13. i početkom 14. stoljeću gradi se veliki zid oko naselja i dvor, i zid se u drugoj polovici 14. stoljeća znatno pojačava, tada se na citadeli izgradjuje dvor u oblicima zakašnjele romanike (Medvid-kula, katakombe).Ivan Lovrenović Ivan Lovrenović: Treće poluvrijeme sv. Marije, veljače 2013. (pristupljeno 1. prosinca 2018.) Pokraj Medvid-kule kleše se u podzemlju dvorana na dva poda, poznata pod imenom Katakombe, koja je vjerojatno trebala služiti kao prostor za odvijanje rituala Zmajeva reda. Sudeći po grbu u predvorju, prostor je klesan po nalogu hercega Hrvoja, možda potkraj njegova života jer je rad ostao nedovršen. Katakombe su imale razne stanare. Ovdje su se skrivali žene i djeca pred ratom. Derviši su ovdje postom i molitvom, izolirani od vanjskog svijeta, nastojali pronaći duševni mir.
Otprilike u isto doba franjevci podizu na ruševinama romaničke crkve svoj samostan sv. Marije, pri čemu zadržavaju romanički zapadni portal starije građevine, iznad kojega umeću gotičku rozetu. Oko 1460. na sjeveroistočnoj strani crkve dograđen je toranj sv. Luke, koji je u donjim dijelovima bio izveden u gotičkome stilu, dok su gornje tri galerije bile oblikovane kao romaničke trifore. Oko sredine 15. stoljeća pregrađen je na citadeli kraljevski dvor u stilu mletačko-dalmatinskom kasne gotike, bliske radionici Andrije Alešija. Na ulazu u citadelu podignut je svečani gotički portal s grbom kralja Stjepana Tomaševića. U prvim desetljećima 16. stoljeća, dvor je proširen dogradnjama u stilu srednjovjekovne kasne gotike. U doba Turaka crkva sv. Marije pregrađena je u džamiju, a toranj sv. Luke pretvoren u minaret. Kraljevski dvor je stajao jos u 17. stoljeću kao ruševina, a potpuno je razoren potkraj 18. ili početkom 19. stoljeća.
Nakon turskog osvajanja Jajca, franjevci iz Fojnice opsluživali su preostale katolike Hrvate iz Jajca. Da bi imali gdje odsjesti, fojnički franjevci su imali svoje sjedište na desnoj obali Vrbasa, u mjestu Lučini nedaleko od Jajca. Zgrada je dvaput izgorjela, 1620. i 1684. godine. Nakon požara 1620. franjevci se nastanjuju u Kozluku.Franjevački samostan Jajce Bruno Ljubez: Samostan u Lučini (pristupljeno 27. studenoga 2016.)