Događaji 4. ožujka – car Franjo Josip I. potvrdio pravila Akademije u Zagrebu koja je predložio Hrvatski sabor: biskup Strossmayer je izabran za pokrovitelja, a dr Franjo Rački za predsjednika. 20. srpnja – zametnula se znamenita Viška bitka u blizini hrvatskog otoka Visa u kojoj je brojčano slabija mornarica Habsburške Monarhije (uključujući hrvatske pomorce) pobijedila flotu Kraljevine Italije 5. lipnja – Pluton dosegao afel. 5. rujna – Na otvorenju (blagoslovu) nove berlinske sinagoge sudjelovao je pruski premijer Otto von Bismarck. Građevina je podignuta prema uzoru na maursku arhitekturu i mogla je primiti 3000 vjernika, a predstavljala je izraz židovske samosvijesti u tzv. doba utemeljenja Njemačke.
Rođenja 12. siječnja – Tošo Lesić, hrvatski glumac († 1949.) 29. siječnja – Romain Rolland, francuski književnik, Nobelova nagrada za književnost 1915. († 1944.) 25. veljače – Benedetto Croce, talijanski filozof, političar, povjesničar umjetnosti i literarni kritičar († 1952.) 14. ožujka – Aleksej Troicki, ruski šahovski teoretičar († 1942.) 12. svibnja – Sveti Leopold Mandić, hrvatski svetac († 1942.) 21. rujna – Charles Jules Henri Nicolle, francuski liječnik, nobelovac († 1936.) 7. studenog – Aron Nimcovič, latvijski šahist i teoretičar († 1935.) 29. studenog – Alojz Dravec, slovenski etnolog i pisac u Mađarskoj († 1915.)
Smrti 23. veljače – Laurent-Pierre de Jussieu – francuski pisac, geolog i pedagog (* 1792.) 20. kolovoza – Marija De Mattias, svetica, osnivačica Klanjateljice Krvi Kristove (*1805.)
Vanjske poveznice