Gacko je općina na jugoistoku Bosne i Hercegovine.
Zemljopis Gacko, za razliku od Nevesinja čije ime potječe od latinske riječi ili slavenske, ime dolazi od gotske. Ovuda su u ranom srednjem vijeku hodali Goti pa su i u imenu ovoga mjesta ostavili uspomenu na sebe.Župa Uznesenja BDM, Nevesinje Gacko – katoličko groblje (pristupljeno 22. lipnja 2017.)
Stanovništvo
Popisi 1971. – 1991. Stanovništvo općine Gacko godina popisa 1991.Nacionalni sastav stanovništva – Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993. 1981. 1971. Srbi7534 (61,74 %) 6215 (60,46 %)7634 (63,44 %)Muslimani3858 (35,76 %) 3424 (33,31 %)4184 (34,77 %)Hrvati3 (0,26 %)21 (0,20 %)15 (0,12 %)Jugoslaveni84 (0,77 %)346 (3,36 %)20 (0,16 %)ostali i nepoznato156 (1,44 %)273 (2,65 %)180 (1,49 %)ukupno10.78810.27912.033
Gacko (naseljeno mjesto), nacionalni sastav Gacko godina popisa 1991. 1981. 1971. Muslimani2253 (49,14 %) 1235 (47,46 %)776 (48,37 %)Srbi2144 (46,77 %) 1100 (42,27 %)776 (48,37 %)Hrvati28 (0,61 %)17 (0,65 %)10 (0,62 %)Jugoslaveni78 (1,70 %)207 (7,95 %)15 (0,93 %)ostali i nepoznato81 (1,76 %)43 (1,65 %)27 (1,68 %)ukupno458426021604
Popis 2013. Stanovništvo općine Gacko godina popisa 2013.2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 27. travnja 2019.Srbi8556 (95,17 %)Bošnjaci369 (4,10 %) Hrvati15 (0,17 %) ostali i nepoznato50 (0,56 %)ukupno8990 Gacko – naseljeno mjesto godina popisa 2013. Srbi5302 (99,28 %)Hrvati13 (0,12 %) Bošnjaci13 (0,12 %) ostali i nepoznato35 (0,65 %)ukupno5363
Naseljena mjesta Općinu Gacko sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:
Avtovac, Bahori, Bašići, Berušica, Brajićevići, Branilovići, Cernica, Čemerno, Danići, Dobrelji, Domrke, Donja Bodežišta, Dramešina, Dražljevo, Drugovići, Dubljevići, Fojnica, Gacko, Gareva, Gornja Bodežišta, Gračanica, Gradina, Hodinići, Igri, Izgori, Jabuka, Jasenik, Jugovići, Kazanci, Ključ, Kokorina, Kravarevo, Kula, Lipnik, Lončari, Luka, Lukovice, Ljeskov Dub, Medanići, Međuljići, Mekavci, Melečići, Miholjače, Mjedenik, Mrđenovići, Muhovići, Nadinići, Novi Dulići, Platice, Poda, Pridvorica, Pržine, Ravni, Rudo Polje, Samobor, Slivlja, Soderi, Srđevići, Stambelići, Stari Dulići, Stepen, Stolac, Šipovica, Šumići, Ulinje, Višnjevo, Vratkovići, Vrba, Zagradci, Zurovići i Žanjevica.
Povijest Staro ime Gacka je Metohija.
mini|desno|Gacko – projekt za katoličku crkvu iz 1908.
Vrela ga prvi put spominju od 1276. godine kao lokacija okršaja kralja Uroša Nemanjića i njegova sina Dragutina. Gatačka župa nalazila se u oblasti Podgorje, u Travunji. Od 14. je stoljeća dio srednjovjekovne države Bosne. Pripadala je plemenitašima Hranićima, iz kojih su nastale Kosače i koji su okupili svoje zemlje u Hercegovinu. U razvijenom srednjem vijeku važna postaja na trgovačkom putu od koji je vodio od Dubrovnika kroz istočnu Hercegovinu dalje u dubrovačke trgovačko-rudarske kolonije u Podrinje te dalje ka Carigradu. Osmanska osvajanja zahvatila su istočnu Hercegovinu u 15. stoljeću.
Pod osmansku okupaciju pao je studenoga 1465. godine. Islamizacija je išla različitim tijekom. Prvi muslimani ovog kraja kao i drugdje na rubu Hercegovine bili su iz redova osvajača, janjičara i spahija. Podrijetlo nije baš izvjesno, Više muslimanskih obitelji sačuvali su predaju o predcima iz Turske koji su došli polovinom 15. stoljeća. U početku nije bilo snažnih pritisaka za islamizaciju. Onda je došlo vrijeme kad je jedan musliman iz Trebinja zacrtao si za cilj sve islamizirati, pri čemu se služio nasiljem. Nekad su cijele obitelji prelazile, nekad samo dio obitelji. Od prvih godina islamske vlasti ovdje je bio karavansaraj na Dubrovačkom putu, ali nije poznata njegova točna lokacija, kad je prestao raditi i kad je srušen. Gacko je bilo sjedište nahije već 1468./1469., kad ju spominjue zbrojni popis Bosanskog sandžaka. Pripadala je tad kadiluku Foči li Drini. Nakon 70-ak godina, od 1532. pripada kadiluku Cernici. Za vrijeme Kandijskog rata ovim je krajevima harao i palio Bajo Pivljanin. Od 1833. do 1851. na vlasti je bio Ali-paša Rizvanbegović i tad je Gacko bilo hercegovačka krajina (serhat). Godine 1858. postao je središte kadiluka, tek nakon više od tri stoljeća. 1832. Mehmed-beg Turhanija vodio je borbe protiv Smail-age Čengića ovdje i tad je skoro cijelo Gacko izgorilo. Od 1867. je imalo poštu. Seljaci su se zbog poreznih opterećenja bunili, čak i muslimani. Zakup desetine je bio glavni motiv predstojećeg skorog ustanka, a srž tog pokreta bila je želja za potpunim uništenjem tamošnjega zaostalog feudalnog poretka. Studenoga 1874. počele su prve bune. 1874./1875. bila je vrlo oštra i duga zima u Bosni i Hercegovini. Sniježni pokrivač pokrivao je zemlju još u travnju. Sijeno se nije moglo prevoziti, stoka je masovno ugibala, nije se moglo orati zemlju i upitna je bila nova žetva. Pojavila se glad. Porta, i sama u financijskim problemima, Gacku i Nevesinju morala je pružiti novčanu pomoć. Uz to su dolazili zakupci koji su nemilice svim sredstvima utjerivali seljakov dug prema državi: pljačke, otimanje, premlaćivanje, silovanja, ubojstva i dr.Filozofski fakultet u Zagrebu Tatjana Buhin: Bosna i Hercegovina u žarištu regionalne i europske politike 1878., Zagreb, listopad 2012., str. 16–18. Kad je izbio kršćanski ustanak u Hercegovini 1875., ustanici su zapalili sedam kula 13. kolovoza te istovremeno zauzeli Vrbu i srušili i zapalili oko trideset kula. Kratko vrijeme pred oslobađanje od osmanske vlasti, bio je središte istoimenog sandžaka, od studenoga do prosinca 1875. godine. Sjeverno od Gacka na brdu Ponikvama podignuta je vojarna (kršla) i 1876. nekoliko šanaca. Kod vojarne je bio harem gdje su ukopavani umrli vojnici. Grobni natpisi i spomenici poslije su uništeni. Prvu džamiju u Gacku dao je podići Mehmed-spahija Zvizda(Zvizdić) 1760. godine, rođenjem kršćanin imena Đuro. Vakif Mehmed-spahija prije islamiziranja za kojim je posegao iz motiva osvete nad muslimanom, bio je knez u Metohiji (Gacku) i ugledan i bogat feudalac s velikim posjedima u gradu i okolini. Stoku je gonio na selo Vrbu preko ljeta. Njegovi potomci Agovići živjeli su tu do 1882. godine, zatim prodali sve posjede Srbima i iselili. Prva džamija bila je mala, od slaba materijala i bez minareta. Često je bila rušena i obnavljana. Još je u Gacku bio mekteb uz nju, na mjestu Slavlja ,nedaleko od istoimenog izvora. Za održavanje džamije vakif ostavio je dućan, vrt, njivu i tri harema čije nekretnine su površine 42500 metara četvornih. Prihodi tih nekretnina davali su plaće imamu, mujezinu i opravljala se džamija. Zvizdićeva džamija bila je krajem 19. stoljeća vrlo dotrajala da je bila opasno i nesigurno mjesto za vjerski obred.
Zemaljska vlada za BiH dala je novce za izgradnju a u materijalu za pomoć je dala građu od 1895. porušene vojarne (kršle) u Gacku. Pridonijeli su i muslimani Gacka i okoline novcem i građevnim materijalom te je cestar Šremer 1896. godine, na temeljima stare podigao novu džamiju. Dovršenjem džamije Zemaljska vlada za BiH zapovijedila je da se ovdje otvori mektebi ibtidaija te je za to uzeta je u najam lijepa zgrada kod džamije. Minaret je dodan poslije. Jedan je mekteb podigao bojnik Šukri-beg i prvi je spomen 1874., a tad su u gatačkom bila još tri mekteba. Muslimani su te godine pokrenuli akciju da se sibjan-mekteb pretvori u ruždiju i učitelju odredi plaća iz državne blagajne, no molba je odbijena jer Gacko je imalo manje od 500 muslimanskih kuća. Za osmanske vladavine podignuto je više kula od jedan do tri kata visine. Bilo je i pet harema, poslije zatrpanih i tri su 1960-ih otkopana i na njima podignute stambene i gospodarske zgrade. Za osmanske vlasti iz Crne Gore stalno su upadali uskoci i hajduci te pljačkali, otimali i palili. Zbog tih stalnih upada iz gatačke nahije brojne su muslimanske obitelji, još od prvih dana osmanske vlasti napuštale domove u ovoj nahiji i selili u sigurnija naselja. 1878. godine Austro-Ugarska je oslobodila Hercegovinu od osmanske vlasti. Kad se 1881. podizala pravoslavna crkva, a neki su muslimani dali novce 1882. godine za gradnju te crkve. Za svoje su bolesne bolesnima dovodili pravoslavne svećenike da ih liječe i čitaju molitve. Murat Zvizdić je 1892. dao podići zgradu Mejtefa, gdje je bila mektebi-ibtidaija, mualimov stan i dućani.(boš.) Gacko.net Hivzija Hasandedić: Muslimanska baština u Gacku (arhivirano 14. veljače 2007., pristupljeno 11. studenoga 2018.)
Od uspostave Župe Nevesinje 1899. Gacko administrativno pripada župi Trebinje u Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji, no nevesinjski župnici pastoriziraju i katoličku zajednicu ovog kraja, a danas je Gacko administratura. Katoličko groblje blagoslovljeno je 1902. godine, danas zapušteno. Projekt za gradnju katoličke crkvice u Gackom izrađen je 1907. godine, no sve nedaće koje su uslijedile zaustavile su taj projekt do danas. Sve do 1941. u Gackom je, kao i u Foči i u Nevesinju, djelovala podružnica Hrvatskoga kulturnog društva Napredak, potom Matica hrvatska, Hrvatska čitaonica s tamburaškim zborom. Danas Gacko ima vrlo malu zajednicu od tek dvadesetak vjernika.Crkva na kamenu Župa Nevesinje viđena početkom 2017., 24. veljače 2017. (pristupljeno 18. lipnja 2017.) 1905. osnovana je Muslimanska čitaonica.
U NDH je prema administrativnoj podjeli bio na sjeveru Velike župe Dubrava sa sjedištem u Dubrovniku, a Gacko je bio sjedište kotara. Istočno je bila Crna Gora. U kotaru su veća dva mjesta bila Avtovac i Gacko. Broj Srba i Hrvata muslimana bio je podjednak, a Hrvata katolika zanemariv.
Talijanske snage zaposjele su Gacko. Napustile su ga 27. svibnja, a umjesto njih istog dana stigla je skupina od šesnaest ustaša predvođenih Hermanom Tongalom-Krešom, koja je sudjelovala u formiranju ustaških postrojba i u uspostavljanju »ove vlasti. Ustaški povjerenik za Gacko postao je Herman Tongal. Nakon što je preuzeo vlast, u Borač je na dužnost uputio Marijana Banovca na dužnost zapovjednika oružničke postaje u Šipovici. Profesor Alija Šuljak je u to vrijeme boravio u tim krajevima pomagajući oko formiranja vlasti NDH. Ustaše su održale konferenciju u oružničkoj postaji, na kojoj su ustrojili ustašku bojnu. Iz Gacka je Banovac za naoružanje ustaša pribavio 200 pušaka, 12 puškomitraljeza, 3 mitraljeza i veliku količinu streljiva. Ubrzo je bila druga konferencija. Na toj konferenciji izabrani su zapovjednici satnija. Marijan Banovac je izabran za zapovjednika bojne, a za zamjenik Meho Salčić. Ustašama i pristalicama ustaškog pokreta podijeljeno je oružje. Formiranje postrojbi Ustaške vojnice izvedeno je kao u ostalim dijelovima Hercegovine. Gackom je predstavljalo poteškoću što je bio komunikacijski nevažan i posada iz Nevesinja nije imala interesa intervenirati izvan svog operativnog područja, što je značilo da je Gacko bilo prepušteno samom sebi. Zbog važnosti komunikacije, često je Banovac sa svojom posadom intervenirao na području susjednih kotara. Banovčeve ophodnje bile su sastavljene od tamošnjih oružnika i muslimanske milicije.Polemos 18 (2015.) 1 Vladimir Šumanović : Kronologija događaja na području kotara Gacko od četničkog zauzimanja Foče u prosincu 1941. do operacije Foča krajem travnja 1942. , , str. 31.