Walter Gropius (Berlin, 18. svibnja 1883. – , 5. srpnja 1969.), njemački arhitekt i teoretičar arhitekture; osnivač prve škole dizajna, Bauhausa. Uz Ludwiga Mies van der Rohea i Le Corbusiera, Gropius je bio najznačajniji arhitekt 20. stoljeća, pionir moderne arhitekture. thumb|lijevo|<center>Tvornica Fagus u Alfeldu (1911. – 13.) postala je znamenitost razvoja moderne arhitekture i industrijskog dizajna 20. stoljeća. Zbog toga je upisana na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi 2012. god. Životopis Walterov otac također je bio arhitekt, te je on pošao očevim stopama studirati arhitekturu, najprije u Münchenu (1903.), a potom u Berlinu (1905. – 1907.). Od 1908. do 1910. god. radi u uredu arhitekta Petera Behrensa, nakon čega je otvorio osobni projektni ured u Berlinu, u kojemu je zajedno s njim, sve do 1925. god., radio i arhitekt Adolf Meyer. thumb|lijevo|<center>Walter i Alma Gropius s kćerkom Manon Tijekom vojnog roka u Prvom svjetskom ratu (zaslužio je čin bojnika i skoro je poginuo). God. 1915., oženio je udovicu Gustava Mahlera Almu Mahler, s kojom je imao dvoje djece; Manon, koja je u 18. godini umrla od dječje paralize (1935.). Drugo dijete, Carl Martin, rodio se teško bolestan i umro je s deset mjeseci, nakon čega je propao njihov brak (1920.).La lunga vita di Alma Mahler, “musa del secolo”
Nakon rastave Gropius je 1923. god. oženio Ilsu Frank (umrla 1983.), s kojom je u braku ostao do kraja života. Nisu imali djece, ali su usvojili i odgojili Beatu Gropius, poznatu kao Ati.
Prije Prvog svjetskog rata projektirao je tvornice i stambena naselja, koja se odlikuju funkcionalnočću i primjenom novih građevnih materijala. U Weimaru je 1919. osnovao Bauhaus, visoku školu za arhitekturu i oblikovanje. U svom atelijeru u Berlinu od 1928. godine projektirao je mnoge stambene zgrade, radnička naselja, javne zgrade, a ta su djela obilježena strogom jednostavnošću. mini|lijevo|<center>Sjedište Bauhausa u Dessau (1925. – 32.) mini|lijevo|<center>Kuća Gropius, Lincoln, Massachusetts (1937.) mini|<center>Radionice Bauhausa u Dessau mini|<center>Interbau, Berlinski kvart Hansa (1957.) mini|<center>Berlinski kvart Gropiusstadt (1960.) Nakon dolaska nacista na vlast i zabrane daljnjeg rada Bauhausa, emigirira 1934. godine u London, a 1937. u SAD, gdje predaje na Harvardu i u Chicagu osniva New Bauhaus. Gropius je 1944. god. dobio američko državljanstvo, nakon čega je 1945. god. s kolegama u Cambridgu osnovao projektnu tvrtku The Architects' Collaborative ili TAC. Za njegova života to je bio jedan od najcjenjenih projektih ureda na svijetu, a ubrzo nakon njegove smrti je bankrotirao 1995. god. Projektirao je veleposlanstvo SAD-a u Ateni, neboder Pan Ama u New Yorku i izradio plan za rekonstrukciju starog središta Bostona.
Djela
Književna djela:
„Nova arhitektura i Bauhaus”, 1935. „Sinteza u arhitekturi”, 1956. „Obnova naših naselja” „Apolon u demokraciji”
Izbor najvažnijih radova 1910. – 1911. Tvornica obuće Fagus, Alfeld, Njemačka 1914. Uredi i tvornička postrojenja na izložbi Deutscher Werkbunda, u Kölnu, Njemačka 1921. Kuća Sommerfeld, Berlin, Njemačka 1922. natječajni rad za čikaški Tribune Tower 1925. – 32. Školske zgrade i radionice za Bauhaus u Dessau, Njemačka 1936. Village College, Impington, Cambridge, Engleska 1937. Gropius House, Lincoln, Massachusetts, Amerika 1942. – 44. Aluminum City Terrace, New Kensington, Pennsylvania, SAD 1949-50. Zgrade arhitektonskog fakulteta na Harvardu, Cambridge, Massachusetts, SAD (TAC)Harvard Graduate Center - Great Buildings Online 1945. – 59. Bolnica Michael Reese, Chicago, Illinois, SAD 1957. – 60. Bagdadsko sveučilište, Bagdad, Irak 1963. – 66. Federalna zgrada John F. Kennedy, Boston, Massachusetts, SAD 1948. Srednja škola Peter Thacher, SAD 1958. – 63. Pan Am Building, New York, SAD, zajedno s Pietrom Belluschijem i projektnom kućom Emery Roth & Sons 1957. Interbau, stambeni blok, Kvart Hansa, Berlin, Njemačka (zajedno s TAC-om i Wils Ebertom) 1960. Hram Oheb Shalom, Baltimore, Maryland, SAD 1960. Gropiusstadt, kompleks, Berlin, Njemačka 1961. Srednja škola Wayland Wayland, Massachusetts, SAD 1959. – 1961. Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Ateni, Grčka (TAC i arhitekt konzultant Pericles Sakellarios) 1968. Staklena katedrala, Amberg, Njemačka 1967. – 69. Tower East, Shaker Heights, Ohio, SAD
Izvori
Vanjske poveznice Gropius na rosenthalusa.com Bauhaus na The Tate Collection
Kategorija:Njemački arhitekti Kategorija:Moderni arhitekti Kategorija:Bauhaus