Morski krastavci ili trpovi (lat. Holothuroidea) su razred unutar koljena bodljikaša.Alegro, Antun, Krajačić, Mladen, Lucić, Andreja, Život 2: udžbenik biologije u drugom razredu gimnazije, Školska knjiga, Zagreb, 2014., , str. 140. Obuhvaćaju oko 500 vrsta. Imaju izduženo kobasičasto tijelo dugo 1–20 cm, s vapnenačkim pločicama različitih oblika i cjevastim nožicama koje su poredane u nizove ili razasute po tijelu. Neke vrste su razdvojenih spolova, a neke su hermafroditi. Razmnožavaju se spolno ili nespolno. Neke vrste plivaju kao meduze, dok su druge vrste pričvršćene za podlogu.
Rasprostranjenost Trpovi žive u većini mora i oceana. Mogu se naći u tropskim predjelima i u polarnim krajevima. Isključivo žive u vodi dubine do 100 metara.
Pokrov i disanje Stijenku tijela čini epiderma ispod koje je debeli sloj derme u koju su umetnute osikule (vapnenačke pločice) mikroskopske veličine i različitih oblika. Ispod derme nalazi se sloj kružnih i uzdužnih mišića čijim naizmjeničnim stezanjem dolazi do pokretanja trpova: zakapanja, puzanja, penjanja po podlozi i plivanja. Postoji i celomska tekućina koja ima ulogu hidroskeleta. Izmjena plinova zbiva se uglavnom preko vodenih pluća. Vodenim plućima protječe voda, a u nekih vrsta nađene su čak i ribe koje obitavaju u tim plućima. Izmjena plinova zbiva se i preko prionjivih nožica.
Živčani sustav Nemaju mozak, ali imaju razvijeni vodožilni sustav po cijelom tijelu. On počinje pločicom koja se otvara u celomsku tekućinu, a ostali dijelovi odgovaraju građi vodožilnog sustava ostalih bodljikaša.
Prehrana Hrane se planktonom i organskim tvarima na dnu mora. Radi toga su dobili popularan naziv "morski usisavač". Probavilo započinje ustima na koje se nastavlja mišićavo ždrijelo, kratak jednjak i želudac te jako dugačko i višestruko savijeno crijevo. Crijevo se otvara u nečisnicu. Hranu prikupljaju usnim ticalima.
Razmnožavanje Trpovi su uglavnom odvojena spola. Imaju jednu razgranatu spolnu žlijezdu koja se otvara ispod usnih ticala. Njihovi spermiji su bijele boje, a jajne stanice žute boje. Oplodnja je vanjska. Tijekom planktonskog života ličinke događa se preobrazba i na dno mora spušta se mladi trp.
Zanimljivosti Kad su u opasnosti, trpovi kroz usta izbace utrobu. Ljudi se prepadnu te ih bace natrag u more. Utroba im se obnavlja. Taj se proces naziva evisceracija. Naime, u mnogih trpova u uvjetima stresa dolazi do raskidanja prednjeg i stražnjeg dijela tijela kroz koje izbacuju cijelo probavilo. Pritom dolazi i do kidanja vezivnog tkiva koje probavilo povezuje sa stijenkom tijela. Izbačeno se probavilo regenerira, a smatra se da do evisceracije može doći i spontano radi izbacivanja nakupljenih otpadnih tvari.
Redovi
Apodida Apodida incertae sedis Chiridotidae Östergren, 1898 Myriotrochidae Théel, 1877 Synaptidae Burmeister, 1837 Aspidochirotida Holothuriidae Burmeister, 1837 Mesothuriidae Smirnov, 2012 Stichopodidae Haeckel, 1896 Synallactidae Ludwig, 1894 Dendrochirotida Cucumariidae Ludwig, 1894 Cucumellidae Thandar & Arumugam, 2011 Dendrochirotida incertae sedis Heterothyonidae Pawson, 1970 Paracucumidae Pawson & Fell, 1965 Phyllophoridae Östergren, 1907 Placothuriidae Pawson & Fell, 1965 Psolidae Burmeister, 1837 Rhopalodinidae Théel, 1886 Sclerodactylidae Panning, 1949 Vaneyellidae Pawson & Fell, 1965 Ypsilothuriidae Heding, 1942 Elasipodida Deimatidae Théel, 1882 Elpidiidae Théel, 1882 Laetmogonidae Ekman, 1926 Pelagothuriidae Ludwig, 1893 Psychropotidae Théel, 1882 Holothuroidea incertae sedis Molpadida Caudinidae Heding, 1931 Eupyrgidae Semper, 1867 Gephyrothuriidae Koehler & Vaney, 1905 Molpadiidae Müller, 1850
Vanjske poveznice
Izvori
Kategorija:Bodljikaši Kategorija:Morski organizmi