Novi Grad Sarajevo je jedinica lokalne samouprave i jedna od četiri općine koje čine Grad Sarajevo. Formirana je tijekom razdoblja intenzivne urbanizacije u socijalizmu, a prema službenim podacima popisa iz 2013. godine, predstavlja najmnogoljudniju općinu u Federaciji Bosne i Hercegovine. Njezin urbani identitet definiraju velika, planska naselja modernističke arhitekture (kao što su Alipašino Polje i Dobrinja) i posljedice ratne opsade (1992. – 1995.) te kasnija socio-ekonomska tranzicija. Gospodarstvo općine transformiralo se iz prijeratne industrijske osnove u poslijeratni trgovački i uslužni centar, te je danas općina s najvećim brojem zaposlenih u Federaciji BiH.
Povijest Nastanak i širenje Općine Novi Grad usko su vezani za plansko širenje Sarajeva prema zapadu.
Predurbano razdoblje (do 1960-ih) Prije 1960-ih, područje današnje općine bilo je uglavnom poljoprivredno zemljište Sarajevskog polja, s rijetkim ruralnim naseljima (poput onih u područjima Briješća, Buća Potoka i ranog Stupa). Područje nije postojalo kao jedinstvena administrativna niti urbana cjelina.
GUP 1965. i osnivanje općine (1965. – 1991.) Konceptualni temelj za nastanak općine postavljen je Generalnim urbanističkim planom (GUP) Grada Sarajeva 1965. godine. Taj dokument definirao je strategiju "linearnog širenja" grada prema zapadu, potaknutu masovnom industrijalizacijom.
Dva su faktora utjecala na brzi razvoj: Industrijski bazen: Lociranje nekih od najvećih jugoslavenskih gospodarskih sustava na zapadnom rubu grada (npr. Energoinvest, UNIS, Famos) stvorilo je potrebu za masovnom izgradnjom stambenog fonda. Planska izgradnja: Kao odgovor na GUP, započela je fazna, planska izgradnja velikih stambenih naselja, prvenstveno Alipašino Polje (čiji je plan detaljno reguliran 1974. godine) i Čengić Vila.
Općina Novi Grad formalno je nastala 12. travnja 1978. godine, izdvajanjem iz sastava Općine Novo Sarajevo.
Najintenzivniji val izgradnje potaknut je odlukom da Sarajevo bude domaćin XIV. Zimskih olimpijskih igara 1984.. Za potrebe smještaja sportaša i novinara, izgrađena su dva potpuno nova naselja: Dobrinja (kao Olimpijsko selo) i Mojmilo (kao novinarsko naselje).
Ratna razaranja i promjene (1992. – 1995.) Razdoblje opsade Sarajeva (1992. – 1995.) bilo je izuzetno teško za općinu. Zbog svog položaja, Novi Grad je postao prva linija obrane grada. Naselja poput Dobrinje, Alipašinog Polja, Mojmila i Sokolja bila su izravno izložena artiljerijskoj vatri i pretrpjela su velika razaranja. Brdo Žuč, na sjevernom obodu općine, postalo je poprište nekih od najtežih bitaka za obranu grada.
Poslijedejtonska reorganizacija Daytonski sporazum (1995.) za posljedicu je imao novu administrativnu podjelu. Dijelovi prijeratne općine Novi Grad (prvenstveno dijelovi Dobrinje I i IV te naselje Nedžarići) koji su bili pod kontrolom Vojske Republike Srpske, reintegrirani su u sastav općine Novi Grad unutar Federacije BiH.
Geografija Općina Novi Grad zauzima zapadni dio Sarajevskog polja. Prostire se na površini od 47,2 km² i graniči s općinama Novo Sarajevo na istoku, Ilidža na jugu i zapadu, te Vogošća i Ilijaš na sjeveru.
Teren je pretežno ravničarski u središnjem i južnom dijelu (Sarajevsko polje), dok se sjeverni dio općine (Briješće, Sokolje, Buća Potok) uzdiže na padine brda Žuč. Prosječna nadmorska visina iznosi oko 500 metara. Najniža točka nalazi se u Reljevu (482 m), na krajnjem sjeverozapadu općine, dok je najviša točka vrh brda Krstac (861 m).
Hidrografija Kroz općinu protječu tri rijeke. Rijeka Miljacka čini njezinu južnu granicu prema općini Ilidža. Na krajnjem sjeverozapadu, u području Reljeva, protječe rijeka Bosna. Manja rijeka Dobrinja (po kojoj je naselje dobilo ime) također protječe kroz općinu i ulijeva se u Miljacku. Od manjih vodotoka izdvajaju se potoci Riječica, Buća potok i Lepenica.
Vlada Kao jedinica lokalne samouprave, Općina Novi Grad Sarajevo ima dva ključna organa vlasti: Općinskog načelnika (izvršna vlast) i Općinsko vijeće (predstavnička vlast). Općinski načelnik: Funkciju načelnika Općine Novi Grad od 2012. godine obavlja Semir Efendić. Općinsko vijeće: Predstavničko tijelo građana općine. Sastoji se od 31 vijećnika koji se biraju na izravnim lokalnim izborima svake četiri godine.
Sjedište općine nalazi se u zgradi na Bulevaru Meše Selimovića 97.
Stanovništvo Demografija općine Novi Grad ključna je za njezino razumijevanje. Tri popisna ciklusa otkrivaju razdoblja rasta, ratnih gubitaka i poslijeratnih strukturnih promjena.
Kretanje stanovništva (1981. – 2013.) Popis 1981: Prvi popis općine kao samostalne jedinice. Zabilježeno je 80.559 stanovnika. Popis 1991: U razdoblju od samo deset godina (1981. – 1991.), broj stanovnika porastao je za 69,6 %. S 136.616 stanovnika, Novi Grad je postala druga najmnogoljudnija općina u BiH. Ovaj rast bio je rezultat planske izgradnje (Dobrinja, Mojmilo) i mehaničkog priljeva stanovništva. Popis 2013: Općina bilježi ukupan pad od 13,2 % u odnosu na 1991., te broji 118.553 stanovnika. Usprkos padu, Novi Grad je 2013. postala najmnogoljudnija općina u Federaciji BiH i druga u cijeloj BiH.
Etnička struktura Etnička struktura općine odražava posljedice rata u Bosni i Hercegovini.
Etnička pripadnost Popis 1981. Popis 1991. Popis 2013. Bošnjaci (Muslimani) 33.391 (41,4 %) 69.430 (50,8 %) 99.773 (84,2 %) Srbi 22.190 (27,5 %) 37.591 (27,5 %) 4367 (3,7 %) Hrvati 6612 (8,2 %) 8889 (6,5 %) 4947 (4,2 %) Jugoslaveni 15.082 (18,7 %) 15.580 (11,4 %) (kategorija ukinuta) Ostali/Neizjašnjeni/itd. 3284 (4,1 %) 5126 (3,8 %) 9466 (8,0 %) Ukupno 80.559 136.616 118.553Izvori:
Analiza strukture pokazuje da je Novi Grad u socijalističkom razdoblju bio izrazito multietnička sredina. Poslijeratni podaci iz 2013. pokazuju drastičan pad udjela srpskog stanovništva (s 27,5 % na 3,7 %) i značajan porast apsolutnog broja i postotka Bošnjaka. Ovo je izravna posljedica ratnih zbivanja i masovnog priljeva bošnjačkih izbjeglica i interno raseljenih osoba koje su naselile prijeratni stambeni fond.
Gospodarstvo Razdoblje deindustrijalizacije (nakon 1992.) Prijeratna općina bila je planirana kao stambena baza za radnike velikih industrijskih sustava smještenih u njezinoj neposrednoj blizini (UNIS-TOS, Energoinvest-TAT, Famos, Zrak, itd.). Rat i tranzicija doveli su do kolapsa gotovo cjelokupne industrije, što je uzrokovalo masovnu nezaposlenost i nestanak prijeratne radničke klase.
Tranzicijsko gospodarstvo (nakon 1996.) Gospodarstvo se fundamentalno preorijentiralo sa sekundarnog (industrija) na tercijarni sektor (usluge i trgovina). Područje općine, posebno uz glavne prometnice (Stup, Rajlovac), postalo je glavno komercijalno središte grada.
Prema službenim podacima istaknutim u "Strategiji razvoja 2021.-2027.", Općina Novi Grad postigla je značajne gospodarske rezultate u poslijeratnom razdoblju: Općina ima najveći broj zaposlenih u Federaciji Bosne i Hercegovine. Prema rangu razvijenosti općina u FBiH, Novi Grad se nalazi na petom mjestu.
Kultura i obrazovanje Zbog svoje naravi kao velike rezidencijalne općine, Novi Grad posjeduje izuzetno razvijenu mrežu obrazovnih institucija, dok su kulturne institucije od državnog i gradskog značaja (muzeji, kazališta) povijesno locirane u središnjim općinama (Centar i Stari Grad ).
Obrazovanje Na području općine djeluje: 16 osnovnih škola 3 srednje škole
U školskoj godini 2025./2026., u te škole bilo je upisano ukupno 13.009 učenika (11.555 u osnovne i 1454 u srednje škole). Općina Novi Grad također bilježi i najveći broj upisanih učenika prvog razreda u Sarajevskoj županiji.
Kultura Kulturni život se primarno odvija kroz aktivnosti općinske "Službe za obrazovanje, kulturu i sport", te kroz rad nevladinih organizacija i kulturnih centara u pojedinim naseljima. Na teritoriju općine ne nalaze se veće javne ustanove kulture poput muzeja, galerija ili profesionalnih kazališta.
Naseljena mjesta i administrativna podjela Administrativno-teritorijalna podjela općine Novi Grad je dvostruka: statistička (na naseljena mjesta) i administrativna (na mjesne zajednice).
Naseljena mjesta Prema metodologiji Agencije za statistiku BiH, općina se sastoji od samo tri (3) naseljena mjesta: Sarajevo (dio) – obuhvaća cjelokupno urbano područje (99,4 % stanovništva 2013.) Bojnik – ruralno naselje Rečica – ruralno naselje
Mjesne zajednice Za potrebe lokalne samouprave, općina je podijeljena na 25 mjesnih zajednica (MZ), čije granice prate urbanističke cjeline: Alipašin Most I Alipašin Most II Alipašino Polje A-I Alipašino Polje A-II Alipašino Polje B-I Alipašino Polje B-II Alipašino Polje C-I Alipašino Polje C-II Aneks Bojnik Briješće Buća Potok Čengić Vila Dobrinja A Dobrinja B Dobrinja C Dobrinja D Dolac Naselje heroja Sokolje Olimpijsko Selo Otoka Rečica Saraj-Polje (Švrakino Selo II) Staro Hrasno Švrakino Selo I
Izvori
Vanjske poveznice Službena stranica Općine Novi Grad Sarajevo
Kategorija:Općine u Federaciji Bosne i Hercegovine