Tuzla (stari naziv: Soli) je treći najveći grad u Bosni i Hercegovini i središte istoimene općine na sjeveroistoku zemlje.
Zemljopis
Općina Tuzla prostire se na 101 ha/303 km², a nalazi se na nadmorskoj visini od 231 m.
Tuzla je sa sjeverozapada okružena planinskim vijencem Majevice (Medvednik 843 m), s jugozapada planinama Ozrenom, Konjuhom i Javornikom.
Područje Tuzle svrstava se u peripanonsku oblast, tj. kontaktnu zonu Dinarida Panonske nizine. Kotlinasto područje nalazi se na južnoj strani grebena Majevice i odvojenog grebena prema Obodnici. Sastoji se pretežno od dugih poprečnih potočnih dolina i kosa koje završavaju u dolini rijeke Jale. Teren je blago nagnut prema jugu.
Susjedne općine i gradovi Tuzli su sa sjeverne i sjeveroistočne strane Grad Srebrenik i Općina Lopare, s jugoistočne Općina Kalesija, s južne Grad Živinice i sa zapadne Grad Lukavac.
Osnovnu mrežu vodotoka čini rijeka Jala sa svojim pritokama, od kojih su najveće Solina i Joševica, te Požarnička rijeka, Grabov i Mramorski potok. Jala izvire na području Majevice, na lokalitetu ravni liještak, na nadmorskoj visini od 700 m. Ukupna dužina glavnog toka od izvorišta do ušća u Spreču iznosi 37 km.
Šire tuzlansko područje većim dijelom je izgradeno od geološki mladih sedimenata (neogen), značajnih s ekonomskog stanovišta (ugljen, kuhinjska sol, kvarcni pijesak i dr).
Nastanak tuzlanskog bazena vezan je za više faza koje su se smjenjivale nakon mezozoika, a koje su za posljedicu imale stvaranje različitih uvjeta taloženja. U zajedničkom djelovanju s polioklimatskim karakteristikama nastale su raznolike i specifične sedimentne tvorevine.
Tuzla ima odlike umjereno kontinentalne klime. Određene posebnosti izazvane su lokalnim reljefom, općim položajem u odnosu na dominantne regije u okolini (središnji bosanski planinski masiv s jedne, i Panonska nizina s druge strane), zračnim strujanjima tropskih i polarnih zračnih masa i ciklonskim aktivnostima.
Glavne karakteristike klime odnose se na jasnu izraženost sva četiri godišnja doba, relativnu vlažnost i oblačnost, na maksimum padalina u toplijem dijelu godine, i minimum krajem zime.
Srednja godišnja temperatura u posljednjih pola stoljeća je 10,1 C°. Najhladniji mjesec je siječanj s prosječnom temperaturom od 0,6 C°, a najtopliji srpanj s 19,4. U ovom nizu najviša temperatura je izmjerena u kolovozu 1971. i iznosila je +38,4 C°, a najniža od –25,8 u siječnju 1963.
Prosječan broj dana u godini s negativnim temperaturama, odnosno mrazom je 91, a godišnje ima 20 dana kada temperatura prelazi 30 stupnjeva. S temperaturom većom od 25 stupnjeva je 80 dana u godini.
Dnevnih razdoblja s kišom je 135, s pljuskom 19, s grmljavinom 37, s pojavom magle 69, sa snijegom i sa snježnim pokrivačem 52 (maksimalna visina snježnog pokrivača izmjerena u veljači 1984. god 97 cm).
Godišnje je prosječno 127 oblačnih i 63 vedra dana. Prosječna količina padalina iznosi 908,6 l/m², vlažnost zraka 79 %, a atmosferski pritisak 980,2 hPa.
Klimatski faktori su povoljni, jer ih karakterizira pretežna normalnost meteoroloških parametara, i manji utjecaj temperaturnih inverzija.
Ležište soli ispod grada Tuzle oblika je asimetrične elipse. Dubina ležišta nije jednaka. Od površine do naslaga soli treba od 150 metara na jugoistočnom dijelu (Trnovac) sve do 650 metara na sjeverozapadu (Tušanj). Sloj soli ispod Trnovca debeo je 160 metara, a ispod Tušnja 240 metara. Širina ležišta soli ispod Tuzle je 1,5 km, a dužina 3 km. Dio ležišta rukavac je prema Rasovcu. Ležište u Tetimi je odvojeno.(boš.) Facebook - Tuzla - grad i ljudi Fotografija. Tuzla do dolaska Osmanlija objavljena 16. kolovoza 2012. (pristupljeno 7. prosinca 2017.)
Na soljanskom prostoru bile su velike šume hrasta lužnjaka. Guste su šume bile na prostorima Đindić mahale i Trnovca. Na Ircu je hrast lužnjak star više od 300 godina, a ostatci ovih šuma su u svojoj monumentalnoj formi nazočni na cijelom podučju Tuzle i okoline, posebice u Sprečkom Polju i na obalnim dijelovima jezera Modrac. Amplitude su se protezale sve do dolinskih predjela Istočne i Srednje Bosne. Hrastovina je bila najzahvalniji građevinski materijal u Tuzli, zato što su kamen i glina iz ovog kraja zasićene oksigenskim strukturama koje objekte od njih čine kratka vijeka trajanja. Najstariji su primjeri temeljne grede i nosivi sklopovi kod sakralnih objekata. Obrtnici poput drvara, dunđera i samardžija bili su u svezi s hrastom. Zato u Tuzli nema objekata od čvrstih agregata, pa od „drvenog grada” uoči osmanskih osvajanja sve do dolaska Austro-Ugarske objekte se gradilo od hrastovine. U osmansko vrijeme hrastovina se rabila za stupe za lan i konoplju, za voće, sinije, naćve, čekrci, kace, bačve i kolski kotači. Iza proizvodnje soli iz osmanskih vremena su pepelarski prizori u hrastovim šumama Gojčina i ostatci kotlova prvih pepelara Miška i Fabijana. Tijekom austro-ugarskih vremena sve bolje i skuplje građevine koristile su hrastovinu, od namjene za konstrukciju, preko podnih daščica do vanjske stolarije. Glavna ulazna vrata i kapije iz tog vremena su prava umjetnost obratničkih umijeća. Industrijalizacija tih godina donijela je potrebu za željezničkim pragovima i za jamsku podgradu, tzv. jamčevinu za koje se koristio hrast. "Francuske duge" za bačve izvozile su se u Francusku. Nažalost sve to je donijelo masovnu sječu šuma hrastova lužnjaka. Nekontrolirano izlijevanje slanice i odumiranje hrastova 1983. u Oficirskom parku bio je znak za uzbunu.Rijec.ba Mijo Franković: Portretiranje Tuzle hrastom, 19. rujna 2017. (pristupljeno 10. siječnja 2018.)
Klima Klima Tuzle je umjereno kontinentalna. Ljeta su topla i suha, a prosječna je temperatura tada između i . Zime su hladne, s prosječnim temperaturama između i . U zimskim je mjesecima uobičajen snijeg, no količina padalina varira. Tuzla može biti i pod utjecajem sredozemne klime, zbog čega su proljeće i jesen često blagi. Najtopliji dan je izmjeren 22. lipnja 2007. i iznosio je , dok je najhladnij izmjeren 22. siječnja 1907. i iznosio je . Najveća godišnja količina padalina je izmjerena 2014. godine i iznosila je , dok je najmanja izmjerena 2011. godine iznosila .
Stanovništvo
Po službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Tuzla imala je stanovnika, raspoređenih u 66 naselja.
Stanovništvo općine Tuzla godina popisa 2013. 1991. 1981. 1971. 1961. Hrvati15.396 (13,87 %)20.398 (15,49 %)24.811 (20,38 %)27.735 (25,84 %) 24 080 (29,29%)Srbi 3378 (3,04 %) 20.271 (15,40 %) 20.261 (16,64 %)21.089 (19,65 %)19.720 (23,99 %)Muslimani 80.774 (72,78 %) 62.669 (47,61 %) 52.400 (43,05 %) 53.271 (49,65 %)19.205 (23,36 %)Jugoslaveni21.995 (16,71 %)19.059 (15,65 %)2540 (2,36 %)17.519 (21,31 %)ostali i nepoznato11.431 (10,30 %)6285 (4,77 %)5186 (4,26 %)2658 (2,47 %)1692ukupno110.979131.618121.717107.29382 216
Tuzla (naseljeno mjesto), nacionalni sastav
Tuzla godina popisa 1991. 1981. 1971. 1961. Hrvati6328 (7,55 %)5383 (8,26 %)6145 (11,39 %)5405 (14,31 %)Srbi 13.137 (15,68 %)11.278 (17,32 %)12.224 (22,66 %) 11.498 (30,45 %)Muslimani 44.091 (52,63 %) 30.448 (46,77 %) 31.257 (57,96 %) 7984 (21,14 %)Jugoslaveni16.302 (19,46 %)16.301 (25,04 %)2187 (4,05 %)11.472 (30,38 %)ostali i nepoznato3912 (4,66 %)1681 (2,58 %)2113 (3,91 %)1404ukupno83.77065.09153.92637.760
Naseljena mjesta
Brđani, Breške, Breze, Brgule, Bukinje, Cerik, Cviljevina, Čaklovići Donji, Čaklovići Gornji, Čanići, Dobrnja, Dokanj, Dragunja Donja, Dragunja Gornja, Gornja Tuzla, Grabovica Donja, Grabovica Gornja, Hudeč, Husino, Kiseljak, Kolimer (dio), Kolovrat, Konjikovići (dio), Kosci (dio), Kovačevo Selo, Kovačica, Krtolije, Kukovina, Lipnica, Lipnica Donja, Lipnica Gornja, Lipnica Srednja, Ljepunice, Ljubače, Marinkovići, Mihatovići, Milešići, Morančani, Mramor, Mramor Novi, Obodnica Donja, Obodnica Gornja, Orašje, Osoje, Par Selo Gornje, Pasci Donji, Pasci Gornji, Petrovice Donje, Petrovice Gornje, Plane, Pogorioci, Poljana, Potraš (dio), Požarnica, Rapače, Rasovac, Simin Han, Skojevska, Snoz, Svojtina, Ševar, Šići, Šićki Brod, Tetima, Tisovac, Tuzla i Vršani.
Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Tuzla, gotovo u cjelini, ušla je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. U sastav Republike Srpske ušli su dijelovi naseljenih mjesta Kolimer, Konjikovići, Kosci i Potraš.
Demografska povijest 1600. 1600. godine 506 kućanstava muslimanskih 73,7 % kršćanskih 26,3 %
1879. 1879. godine 5119 muslimani 3918 (76,54 %) pravoslavci 947 (18,50 %) katolici 237 (4,63 %) židovi 17 (0,33 %)
1885. 1885. godine 7189 stanovnika muslimani pravoslavci 1072 (14,91 %) katolici 795 (11,06 %) židovi 134 (1,86 %) ostali 17 (0,24 %) kućanstava 1577 odraslih muških stanovnika koji su zaposleni 2094 (29,13 %)
1895. 1895. godine 10.227 stanovnika muslimani 5984 (58,51 %) pravoslavci 1447 (14,15 %) katolici 2358 (23,06 %) židovi 360 (3,52 %) ostali 78 (0,76 %) stranci 2425 (23,7 %) Strani jezici koji su se mogli čuti u gradu: njemački, češki, mađarski, poljski, slovenski, talijanski, španjolski, slovački, ruski.
1910. 1910. godine 12.065 stanovnika muslimani 5859 (48,57 %) pravoslavci 1976 (16,38 %) katolici 3839 (31,82 %) židovi 349 (2,89 %) ostali 42 (0,34 %) stranci 3049 (35,6 %) Broj građana koji su govorili stranim jezicima: 1234 njemačkim, 415 češkim, 280 mađarskim, 212 poljskim, 180 slovenskim, 180 talijanskim, 44 slovačkim, 27 ruskim, 80 španjolskim.
1921. 1921. godine 14.036 stanovnika muslimani 6566 pravoslavci 2800 katolici 3954 grkokatolici 39 evangelisti 202 židovi 470 ostali 5 slavenskog porijekla 12.159 (86,62 %) manjine 1877 (13,38 %) Čeha i Slovaka 355, Poljaka 106, Rusa 107, Mađara 96, Nijemaca 675, Rumunja 84, Talijana 116, ostalih 248.
1931. 1931. godine 16.708 domaćinstava 3401
1953. 1953. godine 60.081 stanovnika
1961. 1961. godine 82.439 stanovnika domaćinstava 20.989 naseljenost 268,5 po km² zaposlenih 25.955
1971. 1962. godine Tuzli je pripojeno Ši Selo (Sl.list NRBIH 47/62).
1971. godine 107.293 stanovnika muškaraca 52.874 domaćinstava 27.295 naseljenost 349,5 po km² zaposlenih 32.163
1981. 1981. godine 121.717 stanovnika muškaraca 60.075 Muslimani 53.271 Srbi 21.089 Hrvati 27.735 Makedonci 131 Ukrajinci 13 Slovenci 247 Albanci 138 domaćinstava 34 852 naseljenost 396,5 po km²
1991. 1990. godine pripojena su joj naselja Solina, Dolovi, djelovi naselja Slavinovići i djelovi naselja Križani, a iz Tuzle je izdvojeno novo naselje Šićki Brod (Sl.list BIH 33/90).
1991. godine 131.618 stanovnika domaćinstava 41.092 naseljenost 434 po km²
+ sažetak Po spolu Po nacionalnosti Po materinskom jeziku Po vjerskoj pripadnosti žena 66.804 muškaraca 64.814 Muslimani 62.669 (47,62 %) Hrvati 20.398 (15,49 %) Srbi 20.271 (15,40 %) ostali 28.280 (21,49 %) muslimani 57.878 katolici 21.609 pravoslavci 17.541 ostali 225 ateisti 22.688 neizjašnjeni 11.677
2013. Godine 2013. proveden je popis stanovništva u BiH. Zbog nemogućnosti usuglašavanja metodologije obrade prikupljenih podataka službeni podatci objavljeni su tek lipnja 2016. godine. U Općini Tuzla bilo je 110.979 stanovnika, prosječne starosti muškaraca 39,58 godina, a kod žena 42,44 godine. Od čega:Moja Hrvatska Valentina Abramušić: U Tuzli smanjen broj Hrvata za 24 posto, Večernji list, 19. kolovoza 2016. (pristupljeno 18. travnja 2017.)
+ sažetak Po spolu Po nacionalnosti Po materinskom jeziku Po vjerskoj pripadnosti muškaraca 52.745 žena 58.234 Bošnjaka 80.774 Hrvata 15.396 Srba 3378 ostalih 9143 bez odgovora 137 nije se izjasnilo 2151 bošnjački 94.528 hrvatski 10.083 srpski 1603 ostali 4583 bez odgovora/nisu se izjasnila 182 muslimani 81.053 katolici 14.769 pravoslavni 3557 nije se izjasnilo 3303 ateisti 3020 agnostici 1214 ostali 3899