Iskrivljavanje povijesti ili krivotvorenje povijesti označava pokušaje namjernog prenošenja povijesnih događaja na znanstveno nepošten ili lažan način, kao i njihovu netočnu interpretaciju.
Načini krivotvorenja povijesti thumb|200px|„Željezna djevica“ (desno na slici), je izmišljotina iz 19. stoljeća. Na dugom putu od povijesnih izvora i prethodne sekundarne literature do objave, postoje brojne mogućnosti ili načini za manipulacije ili iskrivljavanje povijesti.
Krivotvorenje izvora Krivotvorenjem povijesnih izvora, kao što su navodno stari dokumenti (na primjer Konstantinova darovnica). Ne radi se o krivotvorini ako je izloženi objekt u muzeju, primjerice, kopija. Česta učinkovita varijanta varanja je krivotvorenje originalnog izvora, uklanjanje ili dodavanje teksta u dokumentu.
Lažne tvrdnje i tumačenja Većina povijesnih krivotvorina nastaje svojevoljnim tumačenjem izvornog materijala, međutim većina krivotvorina nastaje jednostavnim preskakanjem, nedavanjem pozornosti neželjenim izvorima, služenjem jednostranim izvorima ili jednostranim izborom literature.
Primjer za izravnu laž u školskim knjigama je, primjerice, izjava u atlasu povijesti bivšeg DDR-a u kojoj je pisalo da je 25. lipnja 1950. Južna Koreja napala Sjevernu Koreju, umjesto obratno (vidi: Korejski rat).Atlas zur Geschichte, Band 2, 3. Auflage, Gotha: VEB Hermann Haack, 1982, S. 89.
Ciljevi i motivi thumb|Kraljevska jabuka predstavlja globus i opovrgava još uvijek raširenu tvrdnja da je u srednjem vijeku postojala doktrina plosnate zemlje.
Krivotvoritelji imaju jedan ili više motiva: Neki krivotvoritelji žele testirati mogu li proizvesti krivotvorinu koju znanost neće razotkriti. Znanstvenik koji kao krivotvoritelj pokušava poboljšati vlastita povijesna tumačenja nad svojim kolegama i želi unaprijediti svoju karijeru. Politički motivi, ako krivotvoritelj želi promijeniti povijesnu sliku o osobi, skupini osoba ili naciji: opravdavanje ili umanjivanje počinjenih zločina jedne diktature, ratnih zločina, itd. ili omalovažavanje političkog protivnika, uklanjanje nepoželnjih osoba iz dokumenata ili fotografija suvremene povijesti, aprecijacija: kraljev dvorski rukopis bio je pokušaj produljivanja češke književne povijesti, podcjenjivanje, kao što su antisemitski "Protokoli Sionskih mudraca". Pravne pozicije: osobito krivotvorine iz srednjeg vijeka, poput darovnice Konstantina, s ciljem polaganja prava na posjed.
Izmišljena djela poput romana ili igranog filma, koja imaju povijesnu pozadinu, često utječu na krivu percepciju tijeka stvarnih povijesnih događaja.
Poznati primjeri mini|Petersburški revolucijonarni klub 1897. prije... mini|...i nakon uhićenja Alexandra Malcenka, koji je naknadno uklonjen s fotografije.
S obzirom na zbivanja u vrijeme nacionalsocijalizma, marksizma-lenjinizma ili europskog fašizma tijekom 20. stoljeća, često su se poricali zločini: turski genocid nad Armencima, zločini Sovjetskog Saveza (staljinističke čistke, pokolj u Katinskoj šumi), partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu, progon europskih Židova (vidi: poricanje holokausta).
Ponekad se motivi mogu podijeliti na ideološke i nacionalističke. Primjerice, vlast Sovjetskog Saveza zahtijevala je da se u ruskoj znanosti i povijesti 19. stoljeća povijest SSSR-a predstavlja kao uspješna priča. Manje je to objašnjivo komunističkom ideologijom, negoli velikim ruskim nacionalizmom, kojega je Staljin prikazivao kao novi "sovjetski patriotizam".
U Hrvatskoj i u susjednim državama velikosrpska ideologija, velikosrpska propaganda, kao i jugoslavenska propaganda imale su utjecaj na brojne sukobe.
Povezani članci prijevare u znanosti utjecaj politike na historiografiju Damnatio memoriae
Izvori
Kategorija:Povijest Kategorija:Krivotvorine
sv:Historieförfalskning