mini|Kristal halita mini|Prikaz kristalne rešetke halita Halit je mineral, prirodni oblik soli, a po svom sastavu predstavlja natrijev klorid, NaCl (kuhinjsku sol). Ime mu dolazi od grčke riječi hals što znači sol. Može se naći u čvrstom ili u rastvorenom stanju u oceanima, morima i slanim jezerima. Naslage halita mogu se naći u vidu podzemnih depozita, koji mogu dostići značajnu dubinu. Halit se može nataložiti i pored solnih izvora, koji izbijaju iz zemljine unutrašnjosti na površinu.
Morfologija i unutrašnja građa Halit kristalizira u kubičnom sustavu. Kristali najčešće imaju heksaedarski, rjeđe oktaedarski habitus. Pokatkad tvori sraslace. Česte su kristalne druze s pojedincima heksaedarskog habitusa kao i zrnasti agregati. Rešetka halita je ionska.
Kemijska i fizikalna svojstva Halit često sadrži primjese različitih sulfata i klorida. Od primjesa hematita, organskih tvari, gline itd. te tekućih i plinskih inkluzija (helij), različito je obojen. Može biti modrikast od elementarnog natrija u rešetki. Izrazito je higroskopan. Iz zraka prima vodu zasićenu vodenom parom pri temperaturi 10 - 25°C, a gubi je u suhu zraku. Otapa se u vodi.
Tvrdoća mu je 2. Halit se odlično kala plohom heksaedra. Ima školjkast lom, ali je i savitljiv. Proziran je ili djelomično proziran i tipičan je alokromatični mineral. Uglavnom je bezbojan, a od primjesa može biti žut, crven, siv ili modrikast. Ima bijel ogreb i staklenkast sjaj.
Ima svojstvo radioluminiscencije. Odličan je vodič topline, ali slab vodič struje.
Tipičnog je slanog okusa.
Nastanak Halit je tipičan hidatogeni mineral sedimentnog postanka. Nastaje evaporacijom vode ili snižavanjem temperature mora i slanih jezera. Pokatkad se nalazi uz ostale kloride oko vulkanskih kratera, gdje je nastao pneumatolitno, sublimacijom.
Velike količine halita nastaju ili se dobivaju evaporacijom iz prirodnih ili umjetnih bazena s morskom vodom, primjerice u nas na otoku Pagu.
Nalazišta Halit je vrlo često zastupljen. U Hrvatskoj nema nalazišta halita, osim u Slanom potoku kod Gornje Stubice (Medvednica), količinski udio NaCl 1,56%.
Velika sjeverna ležišta halita su u Austriji (Hallein), Njemačkoj (Hannover), Poljskoj (Wieliczka), Španjolskoj (Cardona)... Izuzetno lijepi kristali nađeni su u Italiji (Sicilija), halita ima i u BiH (Tuzla).
Primjena Halit ili kuhinjska sol nezamjenjiv je dodatak prehrani. Upotrebljava se za konzerviranje hrane, pripremu fiziološke otopine, proizvodnju sapuna, štavljenje i obradu kože, u rafinerijama za proizvodnju plemenitih kovina (zlata i srebra), za proizvodnju umjetnih gnojiva, kemikalija (HCl, razne soli natrija) te zimi za posipanje cesta.
10 najvećih proizvođača soli u svijetu su: Kina, SAD, Indija, Njemačka, Kanada, Australija, Meksiko, Čile, Nizozemska i Brazil.
Izvori
Kategorija:Minerali