Müstairski benediktinski samostan Svetog Ivana (njemački: Benediktinerinnenkloster St. Johann im Müstair) je stari benediktinski samostan u selu Müstair, pored grada Val Müstair u Švicarskoj. Zbog izvanredno sačuvane franačke umjetnosti 1983. god. upisan je na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi. mini|lijevo|<center>Benediktinski samostan sv. Ivana u Müstairu Povijest mini|lijevo|<center>Pogled na crkvu iz samostanskog groblja mini|<center>Krist u mandorli, freska u apsidi iz 12. st. mini|180px|<center>Skulptura Karla Velikog na zidu katedrale sv. Ivana Vjeruje se kako je opatiju sv. Ivana osnovao biskup Chura 780. godine, za vladavine Karla Velikog,Digitalna povijest Švicarske kada su nastali i drugi važni samostani (Cazis, Mistail, Pfäfers i Disentis). Opatija se nalazila na prometnom prijelazu preko Alpa, te je utvrđen radi sigurnosti, a do 881. godine je potpuno potpao pod vlast Churskog biskupa. Tijekom ranog 9. stoljeća na zidovima su nastale prve freske, koje su doslikane u 11. i 12. stoljeću kada je opatija proširena. U 10. stoljeću opatijska crkva je dobila toranj, a u 11. st. dobila je klaustar, opatske prostorije, te dvostruku kapelu sv. Ulricha i sv. Nikole. U 12. stoljeću opatija je postala samostan, a ženski samostan se prvi put spominje 1167. godine.
Tijekom Švapskog rata 1499. godine Habsburgovci su osvajanjem samostana željeli preuzeti kontrolu nad alpskim prijelazom, ali ih je odbila vojska "Tri lige" (područja koje će kasnije postati švicarski kanton Graubünden) u Bitci kod Calvena. Nakon Baselskog sporazuma nastala je neovisna Švicarska konfederacija.Sigmund Riezler, Die Grafen von Fürstenberg im Schweizerkriege 1499 , Tübingen 1883.
Oko 1500. godine jednobrodna crkva je dobila još dva gotička broda, a od 1524. – 26. godine oslabila je moć Churskog biskupa, te i njegova financijska pomoć samostanu. Tridentski sabor je donio promjene samostanskog života koje su provedene od 1600. do 1614. godine. Određeno je tko može primiti sakramente i stvoren je novi Brevijar.
Stoljeća poslije obilježilo je sukob Churskog biskupa i Švicarske lige, te Habsburgovaca, koji su opata i upravitelja (vogt) samostana birali naizmjenice. Samostan je službeno pripadao Churskoj biskupiji do 1816. godine
Odlike
Na ulazu u samostansko groblje stoji Kapela sv. Križa koja ima tri apside u obliku djeteline iz 8. stoljeća.
Toranj iz 10. stoljeća ima oslikane zidove s prikazom magarca i tri sveca (Gospa, sv. Benedikt i sv. Skolastika), a u 18. stoljeću Christian Greiner ga je uredio u rokoko stilu dodavši mu i sat.
Predromanička samostanska jednobrodna (od 1500. godine trobrodna) crkva s pet apsida je najbolji primjer franačke gradnje. Tijekom obnove samostana početkom 20. stoljeću pronađene su romaničke freske iz 1160-ih, a od 1947. – 51. i starije iz vremena Karolinške renesanse koje su prepoznate kao najbolji figuralni murali iz oko 800. godine. 135 fresaka u pet nizova prikazuju prizore iz života kralja Davida u gornjem redu, te iz Kristova života u donja tri, dok najdonji prikazuje raspeće sv. Andrije, a na zapadnom zidu prikazan je Posljednji sud.Niklaus Flüeler, Lukas Gloor i Isabelle Rucki (ured.) Kulturführer Schweiz. Spreitenbach: Limmatdruck AG. str. 254–5. Sve su urađene ograničenom pletom boja: smeđa, oker i crvena.
Apsida i istočni zid su oslikani u 12. stoljeću s prikazima Herodove gozbe, Pametnim i glupim djevama, apostolima i sv. Stjepanom.
Izvori
Jürg Goll, Matthias Exner, Susanne Hirsch: Die mittelalterlichen Wandbilder, Neue Zürcher Zeitung, Zurich 2007.,
Poveznice
Karolinška renesansa
Vanjske poveznice
Kloster Müstair Samostan Müstair
Kategorija:Svjetska baština u Švicarskoj Kategorija:Građevine u Švicarskoj Kategorija:Benediktinski samostani Kategorija:Franačka Kategorija:Katolički redovi i društva u Švicarskoj