Zoran Žmirić (Rijeka, 10. ožujka 1969.), hrvatski kolumnist, glazbenik i književnik, član Hrvatskog društva pisaca.
Životopis
Rodio se, školovao, živi i radi u Rijeci.
Kao novinar piše i objavljuje za Monitor.hr (1996. – 1998.), PCPlay (1997. – 1999.), Corner.hr (1998. – 1999.), Info Express (1999. – 2000.), Hacker (1999. – 2002.), Globalnet.hr / Gamenet.hr (1999. – 2001.), Republika (2001.), Gamer.hr (2000. – 2008.), Popcorn.hr (2003. – 2009.), Novi list (2003. -), VipOnline (2005. – 2007.), RiRock.com (od 2005.), MojaRijeka.hr (2010. – 2017.). Bio je urednik na portalima Popcorn.hr (2003. – 2009.), Vip Fun&Games (2004. – 2006.), Gamer.hr (2001. – 2009.) i MojaRijeka.hr (2010.)
Pokretač i urednik prvog hrvatskog portala za računalne igre Gamer.hr i prvog hrvatskog filmskog portala Popcorn.hr.
Kao pisac autor je deset knjiga; Kazalište sjena (Adamić, 2002.), Vrijeme koje nam je pojeo Pac-Man (Meandar, 2005.), Blockbuster (VBZ, 2009.), Riječke rock himne (2011.), Snoputnik (HDP, 2014.), Zapisano metkom (Studio TiM, 2015.) i Putovanje desnom hemisferom (Hena com, 2017.), Pacijent iz sobe 19 (HenaCom, 2018.)., Kaleidoskop (Hena Com 2019.), Hotel Wartburg (Fraktura 2022.).
Kao basist član je sastava Laufer od 1987. do 1989., u periodu kad nastaje veliki hit grupe „Budi moja voda“. Od 1998. do 2000. član je grupe Grad s kojom snima i objavljuje album Planet majmuna 1999. S grupom radi i na materijalu za idući album Nebo, no prije izlaska albuma napušta sastav. Od 2008. do 2011. član je kultne grupe Grč gdje se na pojedinim pjesmama potpisuje kao autor tekstova i glazbe.
Iz hobija se bavi fotografijom, autor je naslovnica albuma Grad: Live in Palach (Dallas Records, 2006.), Vava: Soundtrack (Dallas Records, 2008.), Fit: Live in Stereo (Dallas Records, 2008.), Grad: Ne (Dallas Records, 2010.) i knjiga Antonio Županović - Kušnje (KUD Baklje INA Rijeka 2006.) i Velid Đekić - 91. decibel (VBZ, 2009.).
Bibliografija mini|Naslovnica knjige Kazalište sjena. Kazalište sjena (Adamić, 2002.) Vrijeme koje nam je pojeo Pac-Man (Meandar, 2005.) Blockbuster (VBZ, 2009.) Riječke rock himne (KUD Baklje, 2011.) Snoputnik (HDP, 2014.) Zapisano metkom (Studio TiM, 2015.) Putovanje desnom hemisferom (Hena com, 2017.) Pacijent iz sobe 19 (HenaCom 2018.) Kaleidoskop (Hena Com 2019.) Vožnja unatrag (s ilustratoricom Valentinom Briški, Knjiga u centru, 2019.) Hotel Wartburg (Fraktura 2022.)
Kazalište sjena
Kazalište sjena (Adamić 2002.) zbirka je pripovjedaka koja na gorko sladak način problematizira odnose mladih ljudi u raskoraku između tehnološkog napretka i emocije.
Iz recenzije Velida Đekića: Žmirić će svojom pripovjednom prozom pomoći ovisnicima o virtualnim prostorima kako ne bi zaboravili da postoji i nešto što se zove književna tiskana riječ. Ujedno će razuvjeriti one koji misle da su svi zarobljenici neduhovite osobnosti, te im pokazati da u svijetu koji se pokreće digitalnom oprekom nule i jedinice postoji nešto što se zove emocija, humor, strast.
Vrijeme koje nam je pojeo Pac-Man
mini|Naslovnica knjige Vrijeme koje nam je pojeo Pac-Man. Vrijeme koje nam je pojeo Pac-Man (Meandar 2005.) zbirka je kolumni obojenih oštrom kritikom društva gledanog kroz prizmu dijaloga dvojice prijatelja; jednog (Gand) ovisnika o računalnim igrama, i drugog (Cope) koji negira tehnološki progres.
Iz recenzije Darka Macana: Gand ne piše da bi bio duhovit. On jest duhovit, pa i kad piše. Gand ne piše da bi nas zabavio ili nam se umilio ili si pribavio neke poene. On piše jer bi puknuo kad ne bi pisao, kad ne bi lanuo o svemu što ga tišti, muči i žiga. (...) Zoran Žmirić-Gand, pionir je kvalitetnog razmišljanja o suživotu s kompjutorom u Hrvata, vaš Horacije digitalnog pakla, autor ove knjige koja je u svome srcu tužna kao najbolji vic. I smiješna kao život.
Blockbuster
mini|Naslovnica knjige Blockbuster na kojoj je Žmirićev sin. Blockbuster (VBZ 2009.) antiratni je roman s nedefiniranim vremenom i mjestom radnje. Nositelji priče su pripadnici manje postrojbe izviđača s jedne od zaraćenih strana koji vrijeme između dvije akcije prikraćuju razgovorima o omiljenim filmovima.
Blockbuster je knjiga godine (2009./2010.) po izboru Hrvatskog književnog društva i po mnogim recenzentima najbolje antiratno prozno djelo napisano na Balkanu. Preveden je na engleski, talijanski, poljski, ukrajinski jezik.
Iz recenzije Davora Šišovića: Blockbuster je jedan od najdojmljivijih, najpotresnijih, najkrvavijih, najsimboličnijih i najantiratnijih ratnih romana koje sam u životu pročitao.
Iz recenzije Ivane Perić: Blockbuster je nešto najbolnije što je hrvatsko muško moglo napisati.
Iz recenzije Matka Vladanovića: Žmirićev je rat prije svega brutalan, otuđujući i iskren – s jedne strane obilježen apsurdom Oklopnog bataljuna Josefa Škvoreckog, a s druge utemeljen rečenicom iz Vrdoljakovog filma U gori raste zelen bor: "S neprijateljem ne treba razgovarati jer se uspostavi da ti je ...rod." Ovako omeđen diskurs stavlja ga rame uz rame s najboljim djelima ratne tematike s domaćih prostora u zadnjih dvadeset godina.
Iz recenzije Ervina Jahića: Autorova ovjera rata okrutno je točna u svojoj priči, žestoka u tempu, a ideološki posve politički nekorektna. Žmirićevi junaci nose brutalnost i žestinu u kostima, nisu zadani nego ih oblikuju okolnosti i prokazuju sve pa i posve nevine ideje o ratovima koje ljudi vode u ime obrane domovine. Proza je to gotovo utopijske (antiratne) agitacije i iznimnog pripovjednog energizma.
Iz recenzije Strahimira Primorca: Izvrsno napisan akcijski ratni roman Blockbuster riječanina Zorana Žmirića svojom je brutalnošću prije svega snažan antiratni signal.
Riječke rock himne mini|Naslovnica knjige Riječke rock himne Riječke rock himne (KUD Baklje, 2011.) knjiga je o nastanku najboljih pjesama riječkog rocka od 1979. do 2009. godine. Kroz nekoliko stotina intervjua, autor u knjizi rekonstruira nastanak 60 pjesama nastalih tijekom 30 godina aktivnosti kultne riječke glazbene scene istovremeno donoseći biografije njezinih najznačajnijih kreativaca kao i priče o porijeklu imena riječkih sastava. Na 464 stranice bogato ilustriranih sa 180 fotografija, knjiga uvodi čitatelja u tajne glazbenih radionica otkrivajući porijeklo nastanka ključnih skladbi koje su obilježile daleku i bližu povijest riječke scene. Knjiga nas vodi od 1979. do 2009. godine kroz sve derivate rocka ne zaobilazeći pritom niti punk, hard core, noise, industrial, heavy metal, pop, hip hop, jazz ili kantautorske akustičare.
Iz recenzije Bojana Mušćeta: "Da bi neka pjesma bila himna, kaže definicija, mora biti općeprihvaćena u narodu. Što je, pak, potrebno da neka pjesma bude rock himna? Zoran Žmirić u ovoj knjizi svakom rečenicom dokazuje da nije posrijedi pojednostavljen spoj rock izričaja i masovne percepcije, nego kompleksni sustav parametara prema kojima se neka pjesma izdvaja. Pritom termin rock služi kao kulturološka odrednica i odnosi se na stil i stav uvriježen u Rijeci, više nego u drugim urbanim središtima. Glavna odlika te scene bila je i ostala kohezivnost izvođača, bez obzira na glazbeni izričaj, a ova knjiga, kroz priče o nastanku pjesama i izvođačima koji su obilježili scenu, upravo tome zajedništvu daje neskrivenu počast."
Iz recenzije Bojane Perhat: "Riječ je o knjizi koja će i narednih godina sigurno biti nezaobilazno štivo, lektira i vodič za sve one koji vole glazbu i koji žele nešto više saznati o riječkoj sceni i njezinim akterima u razdoblju od 1979. do 2009. godine."
Iz recenzije Ivana Antunovića: "Ova je knjiga koncipirana u maniri „audio-kazete“ koja bi trebala postati neizostavan dio glazbene lektire u školama. Riječke rock himne predstavljaju prvu konkretniju studiju scene koja je do danas formirala i informirala brojne naraštaje."
Snoputnik minijatura|Naslovnica putopisnog romana Snoputnik Snoputnik (HDP, 2014.) putopisni roman koji put kroz prostor poistovjećuje s idejom o cikličnosti vremena. Mladić na umoru odlučuje se na posljednju avanturu u životu, kupuje avionsku kartu i odlazi u Indiju kako bi pronašao bivšu djevojku. Tu počinje pustolovina u kojoj susreće zanimljive ljude, sluša o njihovim sudbinama, uči o indijskoj kulturi i mitologiji, istovremeno primjenjujući novo stečena znanja na situaciju u kojoj se nalazi. Roman koji podastire pitanja vezana uz dosege racionalnog, nadnaravnog, religijskog miješajući ih s idejama duhovne, snovite, ezoterijske komponente potrage za transcendentnim. Proza je to u kojoj terrae magicae Istra i Indija bivaju mnogo bližim i sličnijim nego što bi se to dalo pomisliti, gradovi Savičenta i Buenos Aires također, što barem dijelom priziva u misli Borgesu tako dragu ideju dvojnika, u ovom slučaju zemljopisnih.http://zmiriczoran.wordpress.com/proza/snoputnik/ (autor teksta: Zoran Žmirić, pristupljeno 27. rujna 2014.)
Iz recenzije Vesne Krmpotić: Snoputnik se ne ustručava reći neke stvari, stvari koje se inače govore šaptom, ako se uopće i govore.
Iz recenzije Matka Vladanovića: Jedinstven roman u suvremenoj hrvatskoj književnosti.
Zapisano metkom mini|Naslovnica knjige Zapisano metkom Zapisano metkom (Studio TiM, 2015.) zbirka je antiratne poezije.
U pjesmama kroz motiv rata, autor naglašava pokušaj pojedinca da se otrgne destrukciji, ali isto tako iznosi odnos ljudi prema pojedincu te se protivi tome da se na konflikt odgovori konfliktom. "Pjesme koje diraju u srce i mozak", "dirljive i snažne pjesme" samo su neki od izraza kojima čitatelji opisuju „Zapisano metkom“. Ova će zbirka istovremeno pogoditi, ali i nasmijati čitatelja prokazavši apsurdnosti bojišta.
Iz recenzije Milana Zagorca:
Zapisano metkom predstavlja poetski derivat Blockbustera, općeg mjesta domaće (anti)ratne proze, svojevrsni sukus, onaj najjači alkemijski sublimat najboljeg, meritum stvari, svega onoga što rat jest, a što se ne vidi, ne osjeća ni ne doživljava.
Iz recenzije Nikice Petkovića:
Zapisano metkom je snažan, uvjerljiv i jasan dokaz da moramo konačno odustati od velikih priča povijesti i shvatiti da svaka promjena počinje od pojedinca.
Putovanje desnom hemisferom mini|Naslovnica knjige Putovanje desnom hemisferom Roman Putovanje desnom hemisferom svojevrsna je posveta Cortu Malteseu, mornaru-pustolovu kojeg je stvorio talijanski crtač stripova Hugo Pratt, a čiji se životopis prepričava kao da je bio stvarna osoba. Po uzoru na Maltesea koji je, kad je u djetinjstvu shvatio da ima prekratku liniju života na dlanu, sam urezao dulju kako bi pokazao da sam bira svoju sudbinu, i glavni junak Žmirićevog romana bira za sebe život kakav mu nije namijenjen. On sanja otvorenih očiju putujući u daleke egzotične zemlje i pronalazeći na svakom od tih putovanja neki od odgovora na vječna egzistencijalistička i filozofska pitanja.
Družeći se s osobenjacima, mudracima i umrlima koji i dalje žive i putujući od svjetionika na Cabo de Roci, preko sibirske pustoši do špilje na otoku Henderson, Žmirićev junak traga za rješenjima životnih jednadžbi proživljavajući situacije koje su katkad autentične povijesne avanture, a katkad nalik na okultne snove. Tako gradi most između vidljivog i nevidljivog svijeta i usvaja mudrost koja mu omogućuje da bolje razumije i sebe sama i svijet koji ga okružuje.
Ovaj je roman začudna proza o hrabrom putovanju hemisferom ljudskih težnji i čežnji, koja čitatelja navodi na pustolovno i beskompromisno promišljanje vlastitih dubina i ograničenja, a zahvaljujući uvjerljivosti Žmirićevog rukopisa, slikovitosti i zaigranoj vještini pripovijedanja, te nježnoj ironiji i duhovitosti kojom propituje univerzalne teme bezvremenskih mudrosti koje ni jedna civilizacija i ni jedno vrijeme nisu izostavili, činit će nam se da smo i sami tamo, u geografskim i metafizičkim pejzažima kroz koje nas vodi njegov junak.
Iz recenzije Matka Vladanovića:
Knjiga koja se još uvijek uspijeva diviti ljepoti svijeta, dovitljivosti duha i čudesnoj magiji pripovijedanja.
Iz recenzije Jagne Pogačnik: