mini|300px|Biokovo mini|300px|Dinara Hrvatske planine pripadaju Dinaridima te su manjim dijelom istočni nastavak Alpa. Gore savsko-dravskog međurječja smatraju se ostatkom staroga Orijentalnoga kopna. U sjeverozapadnome dijelu Hrvatske ta se dva gorska sustava sastaju u prijelaznoj zoni. Hrvatske planine nisu izrazito visoke; za razliku planina u ostalim državama jugoistoka Europe, nemaju vrhova viših od 2000 metara.
Planine i vrhovi planinavrhvisina (m)DinaraDinara / Sinjal1831KamešnicaKamešnica (pripada BiH)1809BiokovoSveti Jure1762VelebitVaganski vrh1757PlješevicaOzeblin1657Velika KapelaBjelolasica1534RisnjakRisnjak1528SvilajaSvilaja1508SnježnikSnježnik1506ViševicaViševica1428UčkaVojak1396BitorajBitoraj1386MosorMosor1339Vrgorsko gorjeVeliki Šibenik1314Mala KapelaSeliški vrh1279ĆićarijaVeliki plamik1272SniježnicaSniježnica1234Veliki KozjakBat1207KlekKlek1182Žumberačka goraSveta Gera1181ProminaČavnovka1148TuhobićTuhobić1106IvanščicaIvanščica1059MedvednicaSljeme1035PsunjBrezovo polje984Zmijino brdoSveti Ilija961PapukPapuk953RilićŠapašnik920Samoborska goraJapetić879ZirZir850StrahinjčicaStrahinjčica846MosećMovran838KrndijaKapovac792Vidova goraSutvid780KozjakSveti Luka779PlešivicaPlešivica777BorajaCrni vrh739Ravna goraRavna gora686JurašinkaJurašinka674OporCrni krug650KalnikVranilac642Sveti NikolaSveti Nikola627Požeška goraKapavac618Zrinska goraPiramida616OsoršćicaOsoršćica589KlupcaKlupca569ObzovaObzova568VodenicaVodenica537Petrova goraVeliki Petrovac512
Najviši vrhovi hrvatskih županijaPoljak, Željko. Hrvatske planine, 4. izmijenjeno i dopunjeno izd., Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2007., , str. 12. Redni broj Naziv županije Najviši vrh Visina (m n/v) Planina ili gora Napomena 1. Šibensko-kninska Sinjal 1831 Dinara Najviši hrvatski vrh 2. Splitsko-dalmatinska Sveti Jure 1762 Biokovo 3. Ličko-senjska Vaganski vrh 1758 Velebit zajednički sa Zadarskom županijom 4. Zadarska županija Vaganski vrh 1758 Velebit 5. Primorsko-goranska Kula 1533 Bjelolasica zajednički s Karlovačkom županijom 6. Karlovačka Kula 1533 Bjelolasica zajednički s Primorsko-goranskom 7. Istarska Veliki Planik 1272 Ćićarija 8. Dubrovačko-neretvanska Sveti Ilija 1234 Sniježnica Najjužniji najviši hrvatski kopneni vrh 9. Krapinsko-zagorska Ivanščica 1060 Ivanščica zajednički s Varaždinskom županijom 10. Grad Zagreb Sljeme 1033 Medvednica 11. Zagrebačka bezimeni vrh 1006 Žumberačka gora blizu vrha zvanog Ravna gora (1001 m) 12. Požeško-slavonska Brezovo polje 985 Psunj Najviši vrh Slavonije 13. Virovitičko-podravska Papuk 953,75 Papuk Najviši vrh Papuka 14. Bjelovarsko-bilogorska Crni vrh 863 Papuk zapadni dio Papuka 15. Osječko-baranjska Petrov vrh 701 Krndija po nekim izvorima 700 ili 697 m 16. Varaždinska Ivanščica 1060 Ivanščica zajednički s Krapinsko-zagorskom 17. Koprivničko-križevačka Vranilac 643 Kalnička gora Vrh se zove i Kalnik 18. Brodsko-posavska Kapovac 618 Babja gora ponekad dio Požeške gore 19. Sisačko-moslavačka Piramida 616 Zrinska gora 20. Međimurska Mohokos 344,4 Međimurske gorice 21. Vukovarsko-srijemska Liska 297 Fruška gora Najistočniji hrvatski vrh
Bilješke Najviši vrh Dinare koji pripada Republici Hrvatskoj jest Sinjal na 1831 m. Najviši vrh Troglav (1913 m) nalazi se u Bosni i Hercegovini.
Veći dio planine Kamešnice pripada Bosni i Hercegovini, kao i njezini najviši vrhovi Konj (1855 m) i Kamešnica (1810).
Literatura Geographical and Meteorological Data, u: The Statistical Yearbook of Croatia, Državni zavod za statistiku, Zagreb, 2007., str. 45. Bertić, Ivan; Pojatina, Stipe (gl. ur.), Veliki geografski atlas Jugoslavije, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1987., Bertić, Ivan. (ur.), Zemljopisni atlas Republike Hrvatske, Školska knjiga i Leksikografski zavod „Miroslav Krleža”, Zagreb, 1993. Antić, Ljubomir; Klemenčić, Mladen (ur.), A concise atlas of the Republic of Croatia & of the Republic of Bosnia and Hercegovina, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža”, Zagreb, 1993., Poljak, Željko. Hrvatske planine, 4. izmijenjeno i dopunjeno izd., Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2007., Jelić, Tomislav (gl. ur.), Veliki geografski atlas, 6. izd., Alfa, Zagreb, 2009.,
Izvori