Armensko pismo abeceda je koja se od 405./406. rabi za pisanje na armenskom jeziku. Izumio ga je Sveti Mesrop Maštoc, armenski jezikoslovac i crkveni vođa koji je prilikom prevođenja kršćanskih tekstova na materinski jezik zaključio kako se za pojedine riječi ne mogu rabiti pisma susjednih naroda jer im nedostaju glasovi karakteristični za armenski. Zato je izmislio abecedu pod utjecajem grčkog alfabeta. Ispočetka se sastojao od 36 slova, kojima su od 10. do 12. stoljeća dodana još tri. Armenska slova su se sve do uvođenja arapskih brojeva u 8. i 9. stoljeća rabila i za pisanje armenskih brojki.
Abeceda Slovo Ime Izgovor Transliteracija Brojčana vrijednost Tradicionalno Reformirano Izgovor Klasični Istočni Zapadni Klasični ISO 9985 Klasični Istočni ZapadniԱ ա այբ a 1Բ բ բեն b 2Գ գ գիմ g 3Դ դ դա d 4Ե ե եչ , word initially 1 e 5Զ զ զա z 6Է է է ē 7Ը ը ըթ ə ë 8Թ թ թօ թո tʿ t’ 9Ժ ժ ժէ ժե ž 10Ի ի ինի i 20Լ լ լիւն լյուն l 30Խ խ խէ խե x 40Ծ ծ ծա ts] dz c ç 50Կ կ կեն k 60Հ հ հօ հո h 70Ձ ձ ձա j 80Ղ ղ ղատ ł ġ 90Ճ ճ ճէ ճե č č̣ 100Մ մ մեն m 200Յ յ յի հի 2, y 300Ն ն նու n 400Շ շ շա š 500Ո ո ո , word initially 3 o 600Չ չ չա čʿ č 700Պ պ պէ պե p 800Ջ ջ ջէ ջե ǰ 900Ռ ռ ռա ṙ 1000Ս ս սէ սե s 2000Վ վ վեւ վեվ v 3000Տ տ տիւն տյուն t 4000Ր ր րէ րե 4 4 r 5000Ց ց ցօ ցո cʿ c’ 6000Ւ ւ հիւն N/A5 6 w 7000Փ փ փիւր փյուր p p’ 8000Ք ք քէ քե kʿ k’ 9000 Dodani u 13. stoljećuՕ օ օ ō ò N/AՖ ֆ ֆէ ֆե f N/A Slovo Tradicionalno Reformirano Klasični Istočni Zapadni Klasični Istočni Zapadni Klasični ISO 9985 Brojčana vrijednost Izgovor Ime Izgovor Transliteracija Poslušajte izgovor na ili na .
Napomene U gornjoj tablici tipografski simbol "h" () je dijaktrički znak za aspiraciju u međunarodnoj fonetskoj abecedi. Kao inicijalni zvuk ye , u ostalom e . Samo u tradicionalnoj ortografiji na početku riječi i za korijene unutar riječi. Kao početni zvuk vo , u ostalom o . Armenski Iranci (ogranak Istočnih Armenaca) izgovaraju ovo slovo kao , kao u klasičnom armenskom. U reformiranoj ortografiji ovo slovo je zamijenio digraf <ու> koji predstavlja . Obično predstavlja ali postoje neki izuzeci. U klasičnom armenskom աւ na početku riječi (ako ga prati konsonant) predstavlja (kao daun), npr. աւր (awr, , dan).
Izvori
Vanjske poveznice Unicode (defincija armenskih znakova) Omniglot Vodnik po armenski abecedi
Kategorija:Pismo Kategorija:Armenska kultura