Koblenz (također Coblenz u starom njemačkom pravopisu, fr. Coblence) je grad u zapadnoj Njemačkoj, u saveznoj pokrajini Porajnju i Falačkoj. Grad je smješten na obje obale rijeke Rajne kod ušća rijeke Moselle.
Nakon Mainza i Ludwigshafena, to je treći po veličini grad u Porajnju i Falačkoj.
Povijest Oko 1000 pr. Kr. podignuta je utvrda na uzvisini Ehrenbreitstein na suprotnoj strani Rajne. 55 godine prije Krista rimske postrojbe pod zapovjedništvom Julija Cezara dosegle su Rajnu i izgradile most između Koblenza i Andernacha. Ostaci velikog mosta još su uvijek vidljivi. Rimljani su izgradili dva kaštela kao zaštitu mosta.
mini|lijevo|250px|Dvorac Stolzenfels
S padom Zapadnog Rimskog Carstva grad su osvojili Franci te je postao kraljevski sjedište. Nakon podjele carstva Karla Velikog biva uključen u zemlje njegovog sina Ludovika I. Pobožnog. Tijekom 860. i 922. Koblenz je bio poprište crkvenih sinoda.
Grad je bio član Saveza rajnskih gradova u 13. stoljeću. Koblenz je postigao veliki napredak sve do Tridesetogodišnjeg rata koji dovodi do brzog pada.
Nakon Prvog svjetskog rata Francuska je okupirala ovo područje. U znak odmazde protiv Francuza njemačko stanovništvo grada je inzistiralo na upotrebi jemačkog naziva Koblenza od 1926. godine. Tijekom Drugog svjetskog rata u Koblenzu je bilo zapovjedništvo Armijske grupe B, a kao i mnogi drugi njemački gradovi teško je bombardiran, a nakon toga obnovljena. Između 1947. i 1950. je služio kao sjedište pokrajinske vlade.
Dolina gornjeg srednjeg toka Rajne je proglašen o svjetskom kulturnom baštine 2002. godine.
Znamenitosti Grad Koblenz posjeduje veliki fortifakcijski sustav na vrhovima brda koja okružuju grad sa zapada i citadelu Ehrenbreitstein na suprotnoj obali Rajne. Stari grad bio je trokutastog oblika, s rijekama na dvije strane i zidinama na trećoj. Zidine su srušene 1890. da bi se grad proširio. Grad je važno željezničko čvorište prema Kolnu, Berlinu i Francuskoj. Preko Rajne postoji automobilski most, i malo dalje, željeznički most s dva raspona i prugom Berlin-Metz. Preko rijeke Moselle postoji gotički kameni most s 14 lukova — Boduenov most podignut 1344. i još jedan željeznički most.
mini|lijevo|250px|Njemački kut
Grad se do 1890. sastojao od Starog grada i Novog grada ili Klemenstadt. Stari grad je zbijen i ima samo nekoliko lijepo uređenih ulica i trgova, dok su u Novom gradu brojne uređene ulice i obala Rajne. U gradu postoji više povijesno vrijednih objekata. Među njima se ističe crkva svetog Kastora s četiri tornja. Crkvu je podigao 836. Ludovik Pobožni, ali sadašnja romanička građevina je iz 1208. godine, dok gotička krovna struktura potiče iz 1498. godine. Ispred crkve sv. Kastora nalazi se fontana koju su Francuzi podigli 1812. s natpisom koji govori o Napoleonovom pohodu na Rusiju. Nedugo zatim, ruske trupe su okupirale Koblenz. Njihov zapovjednik je ironično dopunio posvetu: Vu et approuvé par nous, Commandant russe de la Ville de Coblence: Janvier 1er, 1814 (hr. Vidio i odobrio, ruski zapovjednik grada Koblenc, dana 1. siječnja 1814.).
U novijem dijelu grada se nalazi palača Residenzschloss, koja jednom stranom gleda ka Rajni, a drugom na Novi grad. Izgrađena je između 1778. i 1786. po nalogu Clementa Wenceslausa, posljednjeg elektora Triera. Od svih javnih spomenika, najznačajnija je kolosalni konjanički kip cara Vilima I. iz 1897.
center|mini|700px|Tvrđava Ehrenbreitstein
Religija Hrvati su okupljeni u HKM Koblenz, koja djeluje od 1970.Hrvatski pastoralni djelatnici zapadne Europe posjetili Koblenz ika.hkm.hr, Informativna katolička agencija, objavljeno 29. listopada 2025. U veljači 2020. postavljeno je i poprsje bl. Alojzija Stepinca, s kategorizacijom kulturnoga spomenika Koblenza.
Gradovi prijatelji Haringey, London, Ujedinjeno Kraljevstvo Maastricht, Nizozemska Nevers, Francuska Norwich, Ujedinjeno Kraljevstvo Novara, Italija Petah Tikva, Izrael Varaždin, Hrvatska Austin, SAD
Izvori
Vanjske poveznice
Službene stranice
Kategorija:Porajnje-Falačka