Arheološki muzej u Splitu, najstariji je muzej u Hrvatskoj, osnovan davne 1820. godine dekretom Dalmatinske vlade u Zadru.Arheoloski muzej u Splitu - Povijest muzeja Prvi ravnatelj bio je liječnik i arheolog Frano Lanza.(nje.) Lanza, Frano (1808-1892), Mediziner und Archäologe ÖBL 1815-1950, sv. 5 (Lfg. 21, 1970), str. 21f. Prvotna zgrada muzeja stajala je uz istočne zidine Dioklecijanove palače. Današnja zgrada muzeja građena je 1912. – 1914.Belamarić, Joško, Obala, Kulturno-povijesni vodič Splitsko-dalmatinske županije, str. 38. Od 1878. godine Muzej izdaje prvi arheološki časopis, koji pod nazivom Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku (tal. Bullettino di archeologia e storia dalmata), izlazi do danas.
Muzej čuva oko 150 000 arheoloških spomenika i artefakata od čega je jedan dio prezentiran putem stalnog postava.Arheološki muzej u Splitu - arheologija.hr Muzej posjeduje vrijednu zbirku arheoloških predmeta iz prethistorije, iz doba grčke kolonizacije Jadrana, rimskog i starokršćansko razdoblja te ranog srednjeg vijeka.
Muzej provodi sustavna arheološka istraživanja na lokalitetima u Saloni i Issi, te posjeduje priručnu zbirku i lokalitet Salona kao i priručnu zbirku Issa u zgradi Gospine Batarije i istoimeni lokalitet u gradu Visu.
Od 1884. godine dugogodišnji ravnatelj muzeja bio je don Frane Bulić.
Zgrada muzeja je zaštićeno kulturno dobro.
Zgrada i lapidarij
Muzej je 1922. godine preseljen u današnju namjenski građenu zgradu, koju su projektirali bečki arhitekti August Kirstein i Friedrich Ohmann.Arheološki muzej u Splitu, Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026., pristupljeno 13. srpnja 2026. Arhitektonski kompleks muzeja sastoji se od glavne zgrade s izložbenom dvoranom u prizemlju te knjižnicom i radnim kabinetima na katu, lapidarija i uređenoga vrta.Arheološki muzej u Splitu, Muzejski dokumentacijski centar, pristupljeno 13. srpnja 2026.
U lapidariju ispred muzejske zgrade izloženi su veći kameni spomenici od helenističkoga do srednjovjekovnoga razdoblja, među kojima su antički natpisi, nadgrobni spomenici, sarkofazi i arhitektonski ulomci. Među istaknutim izlošcima nalaze se sarkofazi s prikazima lova na kalidonskoga vepra, Hipolita i Fedre te erota u berbi grožđa, kao i antički mozaici iz Namjesnikove palače u Saloni s prikazima Apolona, Orfeja i Tritona. U starokršćanskom dijelu zbirke ističu se sarkofag s prikazom prijelaza Izraelaca preko Crvenoga mora, sarkofag Dobroga pastira s Manastirina i ulomak nadgrobne ploče kršćanskoga mučenika Domnija. Među kronološki najmlađim spomenicima u lapidariju nalazi se srednjovjekovni sarkofag nadbiskupa Ivana iz 10. stoljeća, pronađen u jugoistočnom dijelu Dioklecijanove palače.
Zbirke i stalni postav
Muzejski je fundus raspoređen u jedanaest zbirki: prapovijesnu, grčko-helenističku, rimsko-provincijalnu, kasnoantičku, srednjovjekovnu, epigrafičku, numizmatičku, zbirku podvodne arheologije, zbirku umjetnina i predmeta umjetničkoga obrta, zbirku novovjekovnih spomenika i zbirku spomenika modernoga doba. Među brojčano i kulturno-povijesno značajnijom građom ističu se grčko-helenistička keramika, rimsko staklo, antičke glinene svjetiljke, približno 6000 kamenih natpisa iz Salone te više od 70 000 primjeraka antičkoga i srednjovjekovnoga novca.
Prapovijesni dio postava obuhvaća razdoblje od najranijih tragova ljudske djelatnosti u paleolitiku do početka nove ere, dok su u središnjoj dvorani predmeti raspoređeni kronološkim slijedom od grčke kolonizacije Jadrana do ranoga srednjeg vijeka. Grčko i helenističko razdoblje predstavljeno je keramičkim vazama iz Ise, terakotnim figurama, zlatnim nakitom, mramornim reljefima i Kalijevom nadgrobnom stelom iz 4. stoljeća prije Krista.
Rimsko razdoblje zastupljeno je predmetima svakodnevne uporabe, antičkim staklom, brončanim figurama rimskih božanstava, zlatnim i srebrnim nakitom, keramičkim svjetiljkama, skulpturama i portretnom plastikom. Među skulpturama i reljefima ističu se Dijanin reljef sa signiranim imenom kipara, kip Venere s Prijapom iz Nina te reljefi s prikazom Silvana. Kasna antika predstavljena je osobito predmetima povezanima sa širenjem kršćanstva, uključujući keramičke svjetiljke ukrašene kršćanskim simbolima.
Razdoblje hrvatskih narodnih vladara predstavljeno je, među ostalim, ulomkom oltarne pregrade s uklesanim imenom kneza Trpimira, pronađenim u Rižinicama nedaleko od Solina, zlatnim triljskim nakitom s kraja 8. stoljeća, naušnicama iz 9. i 10. stoljeća te mačevima karolinškoga tipa.
Područne zbirke i arheološki lokaliteti
U sastavu muzeja djeluje Tusculum, područna zgrada sagrađena 1898. godine na Manastirinama u Solinu, pokraj ostataka starokršćanske bazilike. Zgradu je za potrebe arheologa i njihova istraživačkog rada dao podignuti don Frane Bulić, a njezino je pročelje ukrašeno kapitelima, natpisima, skulpturama i drugim spolijama, dijelom iz Salone, a dijelom sa staroga zvonika splitske katedrale. U prizemlju Tusculuma uređena je spomen-soba don Frane Bulića s namještajem, osobnim predmetima i fotografijama povezanima s njegovim životom i radom.
Salona, smještena na prostoru današnjega Solina, bila je glavni grad rimske provincije Dalmacije i jedan od najvažnijih europskih urbanih kompleksa za proučavanje ranoga kršćanstva. Među njezinim najvažnijim ostatcima nalaze se gradske zidine, Porta Caesarea, forum, hramovi, teatar, terme, amfiteatar te ranokršćanski lokaliteti katedralnoga kompleksa, Manastirina, Marusinca i Kapljuča.
Arheološka zbirka Issa u Visu utemeljena je 1983. godine i smještena je u austrijskoj utvrdi Gospina baterija, podignutoj 1842. godine. U zbirci su izloženi prapovijesni nalazi s otoka Visa, grčke i helenističke vaze te hidroarheološki nalazi s brodoloma u uvali Vela Svitnja. Među značajnijim predmetima nalaze se brončana glava božice Artemide iz 4. stoljeća prije Krista, predmeti iz helenističkih grobnica, nakit, novac, ostatci mozaika, žrtvenici, figurice i kazališne maske.
Knjižnica i stručna djelatnost
Fond muzejske knjižnice obuhvaća približno 50 000 svezaka, među kojima se nalazi osam inkunabula i oko 170 knjiga iz 16. stoljeća. Muzej posjeduje i bogat arhivski fond povezan s arheološkim istraživanjima, muzejskom građom i poviješću Dalmacije.
Djelatnost muzeja obuhvaća sustavno prikupljanje, čuvanje, stručnu zaštitu, dokumentiranje, znanstvenu obradu i objavljivanje arheološke građe, kao i provođenje arheoloških iskopavanja i drugih terenskih istraživanja. Muzej surađuje s arheološkim i drugim srodnim ustanovama u Hrvatskoj i inozemstvu te stručnim i znanstvenim djelatnicima omogućuje proučavanje muzejske građe. Uz stalni postav i održavanje arheoloških lokaliteta, muzej organizira povremene izložbe, znanstvene skupove, stručna vodstva, radionice i druge kulturno-obrazovne programe.
Izvori
Literatura Belamarić, Joško, Obala, Kulturno-povijesni vodič Splitsko-dalmatinske županije, Splitsko-dalmatinska županija, Upravni odjel za pomorstvo i turizam, Split, 2010.
Vanjske poveznice
Arheološki muzej u Splitu - arheologija.hr
Split Kategorija:Muzeji u Splitu Kategorija:Dobitnici Povelje Republike Hrvatske