ĐuroHrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., , str. 531<ref>Peričić, Eduard. Sclavorum regnum Grgura Barskog: Ljetopis Popa Dukljanina, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1991., </ref> (crnogorski: Ђорђе, Đorđe) iz crnogorske dinastije Vojislavljevića, sin dukljanskoga kralja Bodina, u dva je navrata bio dukljanski kralj, najprije od 1113. do 1118. a onda u razdoblju od 1125. do 1131. godine.
Kao Bodinov nasljednik Uz potporu svoje majke Jakvinte se Đorđe žestoko obračunavao s probizantskom i srpskih (raškom) strujom u Dukljanskom kraljevstvu, a sve u nakani da povrati slavu velike Bodinove države. minijatura|Pečat kralja Đorđa Bijeg u Rašku Glavni mu je takmac u takvim nakanama bio Grubeša, koji je zbacio Đuru s prijestolja te vladao Dukljom od 1118. do 1125. godine.
Povratak u Duklju Đorđe se sklonio u Rašku, sklopio savezništvo sa Srbima, napao Grubešu, te ga u jednom takvom boju kod Bara i ubio.
Uhićenje i smrt No, Bizant iskoristio je unutarnje borbe, pa je, uz pomoć Srba (koji su sada kao njihovi vazali nastupili protiv kralja Đure) poduzet vojni napad na Duklju u kojem je zauzeta prijestolnica Skadar, uhićen Đuru i odveden u Carigrad gdje je i umro.
O tom po kralja Đorđa kobnom sukobu Ljetopis popa Dukljanina donosi relativno opsežan prikaz u glave XLV (citat koji slijedi na crnogorskom):
Ljetopis popa Dukljanina, Glava XLV, na crnogorskom jeziku)
Novi dukljanski kralj Nakon svgravanja Đorđa je Gradihna (Gradinja), brat 1125. ubijenog Grubeše, postavljen kao bizantski vazal, bio je novi dukljanski kralj.
Povelje kralja Đorđa
Sačuvane su u dobrovačkim arhivama dvije povelje iz doba kralja Đorđa:
Povelja sudije Grda (iz 1114. godine), kojom se ponovo dosuđuje crkva Sv. Martina u Šumetu benediktinskom samostanu na Lokrumu.Rotković, Povelja sudije Grda(na) iz vremena kralja Đorđa, Bodinova sina, na crnogorskom
Povelja dukljanskog kralja Đorđa (iz 1115. godine), kojom potvrđuje crkvu Sv. Martina u Šumetu benediktinskom samostanu na Lokrumu.Rotković, Dukljanski kralj Đorđe, sin Bodinov, potvrđuje predaju crkve Sv. Martina benediktincima na Lokrumu, na crnogorskom
Pečat kralja ĐorđaĐorđev pečat, znanstvenoj javnosti prezentiran 1938. godine, potječe iz razdoblja dok on još nije bio vladar.
Na aversu pečata je latinski natpis:Geor(gius) regis Bodini filiu prijevoduKnez Đorđe, Bodinov sin.
Na reversu je prikazan Sv. Đorđe s grčkim natpisom:
'ό ἅγιος Γεώργι(ο)ς'''.
Izvori
Kategorija:Dukljanski vladari