thumb|200п|BASE skok sa mosta thumb|200п|BASE skok sa zgrade BASE skakanje (engl. Base jumping) je sport, u kojem padobranac skače sa nepokretnih objekata (zgrada, antena, mostova, stena, planinskih vrhova, itd). Većina BASE skakača dolazi iz redova padobranaca koji inače skaču iz vazduhoplova.
Pojam BASE BASE je engleska skraćenica za Building (zgrada), Antenna (antena - stub), Span (most, luk, kupola), i Earth (stijena ili neka druga prirodna formacija), i ukazuje na to sa kojih objekata BASE padobranci obavljaju svoje skokove.
Zakonska regulativa U brojnim državama ova vrsta padobranstva je zabranjena, tako da brojni skakači padobranski skok izvode protivzakonito, zbog čega bivaju hapšeni i kažnjavani. Zato mnogi BASE skakanje svrstavaju u ekstremni oblik padobranstva.
Oprema za izvođenja skoka 200п|мини|4 faze u BASE skakanju 200п|мини|Skok uz pomoć uz pomoć specijalnog odela u obliku krila BASE skakanje se izvodi uz pomoć posebno oblikovanog padobrana, i posebnog načina slaganje padobrana. Padobranac sa sobom ne nosi rezervni padobran. S obzirom na relativno male visine sa kojih BASE skakači izvode skok rezervni padobran je nepotreban, pa čak može biti i opasan, zbog mogućnosti umotavanja u kupolu ili veze padobrana i kratkoće vremena za odbacivanja glavnog padobrana i „punjenje“ kupole rezervnog padobrana nakon odbacivanja glavnog padobrana.
U poslednje vreme skokovi se izvode uz pomoć specijalno oblikovanog odela u obliku krila, sačinjenog od platna koje spaja ruke sa trupom i prostor između nogu, tako da kada ispruže udove, skakač formira neku vrstu krila pomoću kojih može manevarisati. I dok je u slobodnom skoku odnos klizanja približan odnosu 1 (za svaki metar u padu skakač se kreće manje od jednog metra horizontalno u odnosu na tačku skoka), a sa ovim odelom moguće je postići da taj odnos bude 4. Sa ovim odelima, osećaj brzine je bolji od onog u slobodnom pada i ako je sam skok manje akrobatski, a mogu se izvesti i spektakularni manevri sličnim onima koji izvode ptice u letu.
Istorija десно|мини|200п|Četvorougaoni padobran, sa kojim je istovremeno izveden prvi skok padobranom i prvi BASE skok sa zvonika katedrale. Iako je ova vrsta skakanja, za mnoge, relativno mlada ona je praktično najstariji disciplina u padobranstvu. To potvrđuje činjenica da je oko 1615. ili 1616. hrvat Faust Vrančić objavio je crtež četvorougaonog padobrana, i kao 65-godišnjak, teško bolestan i nedugo pre smrti - sa padobranom sopstvene konstrukcije izveo prvi uspešan skok (u zavisnosti od izvora) sa zvonika Bazilike sv. Marka u Veneciji ili sa 86 metara visokog zvonika katedrale svetoga Maritna u Bratislavi.
Do 1980. godine samo nekoliko ljudi skakalo je klasičnim padobranom i to samo sa pojedinih vrsta objekata. Među prvima, koji su uspešno skočili sa sva četiri BASE objekta (most, antena, litica i visoka zgrada) bili su Carl Boenish i njegova supruga Jean Boenish
Sa druge strane, treba naglasiti da je istorija padobranstva započela skakanjem sa objekta, zbog nedostataka odgovarajućih vazduhoplova za tu namenu: 1912. Austrijanac Franz Reichelt (poznat i kao „Šišmiš“), skočio je sa Ajfelovog tornja padobranom sopstvene konstrukcije. Skok se nažalost tragično završio. 1963. Hartmut Huber iz Minhena skočio je pet puta sa već otvorenim padobranom. 1965. Erich Felbermayr iz Velsa skočio je sa litice u Dolomitskim Alpima. 1966. Wolf Weitzenböck takođe je skočio sa jedne od stena u Dolomitima. 1970. Berthold Rubin iz Kelna skočio je sa mosta Europabrücke kod Insbruka, visokog 190 metara.. 1975. Owen Quinn skočio je sa zgrade Svetskog trgovinskog centra u Njujorku. 1981. Phil Smith i Phil Mayfield bili su prvi padobranci na svetu koji su skočili sa svih BASA objekata, u četiri zajednička skoka. 1982. Klaus Heller iz Minhena skočio je sa mosta Kochertalbrücke, visokog 185 metara. 1984. Rainer Nowak skočio je sa Olimpijskog tornja u Minhenu. Otprilike u isto vreme BASE skokovi su izvedeni i sa Trollveggen u Norveškoj. 2008 je po prvi put prvenstvo iz BASE skakanja održano u Španiji sa Gran Hotel Bali u Benidormu uz učešće više od 30 skakača iz svih krajeva sveta. U Španiji se nastavlja manifestacija Gran Hotela Bali pod nazivom BASE JUMP Extreme World Championship u produkciji Pixiona. U Sjedinjenim Američkim Državama svake godine u oktobru (uvek treće subote u mesecu) organizuje se najverovatnije najveći legalni događaj BASE skakanja na svetu: „Brige day“ (Most Dan) u Zapadnoj Virdžiniji: Most sa koga se skače nalazi se u Parku prirode i skokovi su dopušteni samo u okviru određenog vremenskog perioda - od devet ujutro do tri popodne.
Smrtni slučajevi BASE skakanje od 2006. godine ima ukupnu stopu smrtnost koja se procenjuje na oko jedan smrtni slučaj na šezdesetak skakača. Proučavanjem rezultat 20.850 BASE skokova sa istog mesta (Kjerag masiva u Norveškoj) evidentirano je devet smrtnih slučajeva u periodu od 11 godina 1995—2005, ili 1 smrtni slučaj na svakih 2.317 skokova. Međutim, evidentirano je da je na tom mestu, 1 od svakih 254 skokova u tom razdoblju rezultovao nesmrtronosnom nesrećom. BASE skok je jedan od najopasnijih rekreativnih aktivnosti u svetu, sa stopom smrtnosti i povreda koja je do 43 puta veća od skokova padobranom iz vazduhoplova.
Poznata skakališta 200п|мини|Anđeoski vodopad, Venecuela Kjerag, Norveška Ściana Troli, Norveška Engelberg, Švajcarska Lauterbrunnental, Švajcarska El Capitan, SAD Glacier Point, SAD Half Dome, SAD New River Gorge Bridge, SAD Anđeoski voodopad, Venecuela Jungfrau, Švajcarska
Reference
Spoljašnje veze
Luigi Cani base jumps off a cliff A Sport to Die For ESPN, Michael Abrams
Категорија:Ekstremni sportovi