William Faulkner (25. septembar 1897 – 6. juli 1962) američki prozaist, dobitnik Nobelove nagrade za književnost.
Biografija Odrastao u provincijalnoj sredini, na sjeveru siromašne savezne južne države Mississippi. Taj kraj i ljudi ostavili su neizbrisiv trag u njegovoj prozi. Faulkner nije maturirao, ali je mnogo čitao (od svjetskih klasika do francuskih simbolista: Verlainea, Wildea, Dostojevskog, Flauberta, Rimbauda, Swinburnea, Shakespearea, Cervantesa); 1918. primljen je kao dobrovoljac u pilotsku školu britanskoga vazduhoplovstva u Kanadi. Nakon rata vratio se u Oxford, gdje je proživio najveći dio života (potkraj života često boravio u državi Virginiji kod kćerkine obitelji). Nakon pjesama i kraćih proza, prvi početnički roman mu je "Vojnikova plaća", 1926. Budući da je teško nalazio izdavače, do kraja II svjetskoga rata povremeno je morao da odlazi u Hollywood, gdje je pisao i prepravljao uglavnom tuđe scenarije - poznate su njegove prerade Hemingwayevih romana. Posljednjih 15-ak godina života uživao je veliku popularnost i bio svojevrstan ambasador američke kulture u Evropi, Južnoj Americi, Japanu. Godine 1949. dobio je Nobelovu nagradu za književnost, održavši pri tome vjerovatno najpoznatiji i najbolji govor koji je ikada izgovoren tokom Nobelove ceremonije. Na početku Faulknerova velikog razdoblja njegov je treći roman "Sartoris", 1929, priča o uglednoj porodici tog imena kojom počinje njegova saga o Yoknapatawphi i gradiću Jeffersonu (apokrifna imena za gradić slican Oxfordu i njegov kotar Lafayette). Na neobično tačno opisanom i u svakom detalju proživljenom životu svoje regije (što ga čini i regionalnim piscem), Faulkner je izgradio historijski, simbolični i mitski svijet. Prozom biblijske veličine i grozničavog intenziteta, William Faulkner je stvorio, kako je rekao jedan kritičar, "kozmos koji niko ne posjeduje" i koji je autorov iskaz o ljudskom životu i sudbini. Po senzibilitetu blizak naturalističkim piscima konca 19. vijeka, no istovremeno visoko svjestan i savjestan umjetnik, u svoj je opus integrirao mnoge modernističke narativne tehnike (npr., tehniku struje svijesti, vremenskog flashbacka kakvog nalazimo u filmovima, polifoniju glasova, narativne rezove i poetske komentare).
O djelima Roman "Krik i bijes", 1929, prikaz je propasti četvero djece stare obitelji Compson, uklopljen u historiju američkog Juga, a ujedno i eksperimentalni, inovativni roman toka svijesti koji može stati uz bok Joyceovom Uliksu. Radikalnost folknerovske inovacije je vidljiva i po tom što je, esencijalno, sav roman sadržan u svijesti idiota Bennjya. Tom je djelu poput slike u ogledalu suprotstavljen roman o krajnje siromašnoj seljačkoj porodicii Bundrenovih,
"Kad ležah na samrti", 1930, koji se sastoji od unutarnjih monologa muža i (umiruće) žene, njihove lude, vizionarske i ekstravagantne djece i susjeda, a radnja kulminira u mitsko-grotesknom, ali primitivno i tvrdoglavo ustrajnom prevoženju majčinog lijesa na daleko groblje u doba velike poplave.
Posebno je šokantno "Svetilište", 1931, u kojem impotentni gangster Popey kukuruznim klipom siluje otmjenu i izazovnu Temple Drake te s njom živi u bordelu u Memphisu. Andre Malraux je nazvao "Svetilište" prodorom grčke tragedije u kriminalni trivijalni roman.
Slijede "Svjetlost u augustu", centriran oko tragičnoga lika Krista-Sotone, heroja zločinca Joe Christmasa, opsjednutoga hipernadraženom rasnom sviješću i samomržnjom zbog sumnje da ima crnačke krvi; taj roman istovremeno sadrži i najpotresniju ljubavnu priču u Faulknerovu opusu i prikaz otrovnoga bujanja vjerskoga fanatizma, te "Abšalome, sine moj!", 1936, tehnički nerazmrsiv splet opsesivnoga unutarnjeg monologa mladog Quentina Compsona i trostrukoga narativnog prenošenja verzija priče o usponu i padu Thomasa Sutpena u doba prije, tokom i poslije Američkoga građanskoga rata - radnja se događa pola vijeka prije same pripovijetke o usponu i padu Juga kao kao posebne civilizacije. Taj roman, koji je sam pisac smatrao svojim najvećim ostvarenjem, "najfolknerskiji" je iskaz autorov o Jugu, ljudskoj sudbini i životu uopće.
"Zaselak",1940 prvi je svezak "trilogije" o obitelji Snopes, groteskno prikazanih i karikiranih pripadnika razgranatog plemena "bjelačkog šljama" i njihove najezde na Jefferson pod vodstvom Flema Snopesa, koji u preostala dva dijela, "Grad",1957 i "Palača",1960, preuzima banku i postaje vodeća ličnost u Jeffersonu sve dok ga ne ustrijeli prevareni rođak. I u toj trilogiji, koja sadrži više političke satire i društvene kritike, a manje mitske veličine i tragičnoga raskola no što je uobičajeno kod njega, Faulkner ostaje majstorom: uz svu detaširanost i sarkazam, trilogija obiluje nezaboravnim scenama i likovima među kojima dominiraju Faulknerov alter ego, advokat Gavin Stevens i njegov prijatelj, zdravorazumski i humani prodavač V.K.Ratliff (kasnije se ispostavlja da V.K. stoji za Vladimir Kirilovič - još jedan Faulknerov ironično-humoristički komentar u doba mahnitanja makartizma i hladnoga rata).
Od kasnijih su romana poznatiji "Uljez u prašinu", 1948, mješavina detektivske priče i pomalo didaktične pripovijesti protiv rasnoga grijeha Juga utjelovljenog u linčovanju , "Bajka", 1954, alegorijska historija koja rekreira hrišćanski mit, smješten u rovove 1. svjetskoga rata u Francuskoj, te "Lupeži", 1962, posljednji roman, objavljen tik pred piščevu smrt, laka pripovijest protkana nostalgijom za prošlim vremenima. Ta se djela inače smatraju slabijim i moralizatorskim iskazima autora koji je u to doba izgradio personu južnjačkoga gospodina liberalno-humanističkog svjetonazora.
No, u velikom, tragičnom razdoblju Faulknerova stvaralaštva, koje je trajalo od konca dvadesetih do sredine četrdesetih, pojavila su se i djela hibridnih oblika: u "Divljim palmama", 1939, autor modernu gradsku priču o tragičnoj ljubavi prepliće s komičnim narodskim "epom" o doživljajima nevino osuđenog robijaša za velike poplave. Neke je pak zbirke novela objavio kao "romane": "Nepobijeđeni", 1938, (Faulknerov "vestern" i njegovo najpristupačnije djelo), te kronika bogate farmerske obitelji McCaslin "Siđi, Mojsije", 1942, zapravo zbirka povezanih pripovijedaka u kojima se ističe "Medvjed", prikaz obrednog lova na drevnog medvjeda, simbola iskonskog poretka u prirodi. U tom je smislu zanimljiv i "Rekvijem za opaticu", 1951, sastavljen od dramskih i proznih segmenata. Faulkner je objavio i nekoliko zbirki novela te razgovora sa studentima na raznim univerzitetima (Virginia Tech, Nagoya), a posmrtno su izišli neki početnički radovi te izabrana pisma.
Uticaj William Faulkner je, po mnogim sudovima, najveći američki romanopisac i jedan od najvećih svjetskih prozaika uopće. Njegovo djelo karakteriziraju raskošna invencija, vatromet tehničke virtuoznosti, dominantna tragička i tragično-ironična vizija života u kojoj vlada sudbina (kob, fatum), no ublažena i oživljena čestim burlesknim i drastično komičnim scenama. To djelo, koje istražuje ponore zla i infernalne situacije (ludilo, incest, umorstvo, masakriranje, silovanje, linč, bratoubistvo, čedomorstvo), istovremeno je afirmacija ljudskosti i stoičkoga humanizma izraženoga u kršćanskoj ikonografiji i naglasku na vrlinama koje je Faulkner istaknuo u svojem nezaboravnom govoru pri dodjeli Nobelove nagrade: hrabrost, suosjećanje, ponos, ljubav, čast i žrtvu. Faulknerov utjecaj na svjetsku književnost je golem: dovoljno je reći da su poslijeratne američka, zapadnoevropska i latinoamerička literatura nezamislive bez njega, od Camusa do Garcie Marqueza, od Vargasa Llose do Toni Morrison.
Djela Romani Vojnikova plaća (1926) Komarac (1927) Sartoris (1929) Krik i bijes (1929) Kad ležah na samrti (1930) Svetište (1931) Svjetlost u augustu (1932) Abšalome, sine moj! (1936) Divlje palme (1939) Zaselak (1940) Siđi, Mojsije (1942) Uljez u prašinu (1948) Rekvijem za opaticu (1951) Bajka (1954) Grad (1957) Palača (1960) Lupeži (1962) Konjički gambit
Kratke priče "Landing in Luck" (1919) "The Hill" (1922) "New Orleans" "Mirrors of Chartres Street" (1925) "Damon and Pythias Unlimited" (1925) "Jealousy" (1925) "Cheest" (1925) "Out of Nazareth" (1925) "The Kingdom of God" (1925) "The Rosary" (1925) "The Cobbler" (1925) "Chance" (1925) "Sunset" (1925) "The Kid Learns" (1925) "The Liar" (1925) "Home" (1925) "Episode" (1925) "Country Mice" (1925) "Yo Ho and Two Bottles of Rum" (1925) "Music - Sweeter than the Angels Sing" "A Rose for Emily" (1930) "Honor" (1930) "Thrift" (1930) "Red Leaves" (1930) "Ad Astra" (1931) "Dry September" (1931) "That Evening Sun" (1931) "Hair" (1931) "Spotted Horses" (1931) "The Hound" (1931) "Fox Hunt" (1931) "Carcassonne" (1931) "Divorce in Naples" (1931) "Victory" (1931) "All the Dead Pilots" (1931) "Crevasse" (1931) "Mistral" (1931) "A Justice" (1931) "Dr. Martino" (1931) "Idyll in the Desert" (1931) "Miss Zilphia Grant" (1932) "Death Drag" (1932) "Centaur in Brass" (1932) "Once Aboard the Lugger (I)" (1932) "Lizards in Jamshyd's Courtyard" (1932) "Turnabout" (1932) "Smoke" (1932) "Mountain Victory" (1932) "There Was a Queen" (1933) "Artist at Home" (1933) "Beyond" (1933) "Elly" (1934) "Pennsylvania Station" (1934) "Wash" (1934) "A Bear Hunt" (1934) "The Leg" (1934) "Black Music" (1934) "Mule in the Yard" (1934) "Ambuscade" (1934) "Retreat" (1934) "Lo!" (1934) "Raid" (1934) "Skirmish at Sartoris" (1935) "Golden Land" (1935) "That Will Be Fine" (1935) "Uncle Willy" (1935) "Lion" (1935) "The Brooch" (1936) "Two Dollar Wife" (1936) "Fool About a Horse" (1936) "The Unvanquished" (1936) "Vendee" (1936) "Monk" (1937) "Barn Burning" (1939) "Hand Upon the Waters" (1939) "A Point of Law" (1940) "The Old People" (1940) "Pantaloon in Black" (1940) "Gold Is Not Always" (1940) "Tomorrow" (1940) "Go Down, Moses" (1941) "The Tall Men" (1941) "Two Soldiers" (1942) "Delta Autumn" (1942) "Medvjed", (1942) "Afternoon of a Cow" (1943) "Shingles for the Lord" (1943) "My Grandmother Millard and General Bedford Forrest and the Battle of Harrykin Creek" (1943) "Shall Not Perish" (1943) "Appendix, Compson, 1699-1945" (1946) "An Error in Chemistry" (1946) "A Courtship" (1948) "Knight's Gambit" (1949) "A Name for the City" (1950) "Notes on a Horsethief" (1951) "Mississippi" (1954) "Sepulture South: Gaslight" (1954) "Race at Morning" (1955) "By the People" (1955) "Hell Creek Crossing" (1962) "Mr. Acarius" (1965) "The Wishing Tree" (1967) "Al Jackson" (1971) "And Now What's To Do" (1973) "Nympholepsy" (1973) "The Priest" (1976) "Mayday" (1977) "Frankie and Johnny" (1978) "Don Giovanni" (1979) "Peter" (1979) "A Portrait of Elmer" (1979) "Adolescence" (1979) "Snow" (1979) "Moonlight" (1979) "With Caution and Dispatch" (1979) "Hog Pawn" (1979) "A Dangerous Man" (1979) "A Return" (1979) "The Big Shot" (1979) "Once Aboard the Lugger (II)" (1979) "Dull Tale" (1979) "Evangeline" (1979) "Love" (1988) "Christmas Tree" (1995) "Rose of Lebanon" (1995) "Lucas Beauchamp" (1999)
Vanjski linkovi
Kategorija:Rođeni 1897. Kategorija:Umrli 1962. Kategorija:Američki pisci Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za književnost Kategorija:Dobitnici Pulitzerove nagrade za književno djelo Kategorija:Biografije, New Albany (Mississippi)