Zagreb

280px|mini|Zagreb, centralni gradski trg Bana Jelačića Zagreb je najveći i glavni grad Republike Hrvatske, a istovremeno i jedan od najstarijih evropskih gradova – 1994. proslavio je 900. godišnjicu prvog pisanog dokumenta s njegovim imenom.

Historija U pisanim izvorima se spominje već 1094. prilikom osnivanja biskupije, danas Nadbiskupije zagrebačke sa sjedištem na Kaptolu. Za Zagreb je naročito važna i 1242. godina, kada je Gradec dobio povelju Zlatnu bulu od kralja Bele IV, koji ga je time proglasio slobodnim kraljevskim gradom u znak zahvalnosti što su mu Zagrepčani pružili gostoprimstvo i zaštitu pred najezdom Tatara. Prema legendi tom prilikom Bela je ostavio gradu i jedan top pod uslovom da se svaki dan iz njega puca kako ne bi zahrđao. Tako se grički top svaki dan oglašava tačno u podne, službeno od 1. januara 1877. Od utvrde Gradec do danas su sačuvana Kamenita vrata, tu je i stara gornjogradska jezgra s crkvom sv. Marka i najljepša zagrebačka barokna crkva sv. Katarine. Česti i dugotrajni sukobi Kaptola i Gradeca oko lokalnog trgovanja i politička zavisnost Hrvatske u prošlosti su kočile jači razvoj Zagreba u političko i privredno središte. Sukobi se vremenom stišavaju, a 1850. grad biva ujedinjen u jedinstvenu cjelinu s prvim gradonačelnikom Josipom Kamaufom.

U međuvremenu isusovci osnivaju prvu gimnaziju (1607) i prvu štampariju (1664), a grad dobija i univerzitet 1669. Prve novine na hrvatskom jeziku (kajkavsko narječje) u Zagrebu pokreće Ljudevit Gaj. Prva željeznička linija (Zidani Most – Zagreb – Sisak) uspostavljena je 1862, nakon još jedne godine proradila je plinara, a zatim i prva telefonska linija 1881.

Krajem 19. stoljeća Zagreb se širi i razvija: stiže prvi tramvaj na konjsku vuču, uspinjača, svečano je otvorena zgrada HNK. Od 1921. do 1931. broj stanovnika porastao je za 70%, što je najveći demografski porast u historiji grada. Godine 1926. u gradu počinje raditi prva radiostanica u ovom dijelu Evrope, 1947. održana je sajamska priredba Zagrebački velesajam, a krajem 1950-ih i prvi Festival Zagreb. Godine 1961. otvara se zagrebački aerodrom u naselju Pleso, 1975. otvoren je hotel "Intercontinental", 1987. grad je domaćin Univerzijade.

Zagreb je važan i u međunarodnom trgovinskom poslovnom svijetu, što se najbolje ogleda u aktivnostima Zagrebačkog velesajma. Željeznička i autobuska stanica te aerodrom Pleso najprometniji su u Hrvatskoj. Zagreb je i vodeći zdravstveni centar u Hrvatskoj.

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj bio je u sastavu užeg područja Grada Zagreba.

Geografija Smješten je u podnožju Medvednice, duž Save, a istočno od centra grada prolazi 16. meridijan. Sastoji se iz Gornjeg grada (historijskog središta grada), Donjeg grada (izgrađen početkom 19. stoljeća) i Novog Zagreba (izgrađen poslije Drugog svjetskog rata). Prema sjeveru Medvednice nalazi se Zagorje, poznato po šumama, vinogradima i dvorcima. U privrednom i poslovnom središtu Zagreba radi gotovo 1.000.000 stanovnika. Zagreb je političko i administrativno središte Hrvatske, u kojem je sjedište Sabora, predsjednika i Vlade. Nalazi se u jugozapadnom, rubnom dijelu velike Panonske zavale, a obuhvata područje između Medvednice na sjeveru i cestovne obilaznice na jugu te Podsuseda na zapadu i Sesveta na istoku. Smješten na raskršću cestovnih i željezničkih saobraćajnica, Zagreb je i važan industrijski centar jugoistočne Evrope. Industrija obuhvata hemijsku, prehrambenu i mašinsku.

Ptice Na području Zagreba zabilježeno je 100 vrsta gnjezdarica (najbrojnije su pjevice s 57 vrsta), 6 vrsta grabljivica, 7 vrsta djetlića, 16 vrsta močvarica i 14 vrsta iz ostalih porodica. Više od 30 vrsta prica imaju Maksimir, Jarun, Savica, Bundek i Tuškanac.Vedran Lucić, Objavljen Atlas ptica gnjezdarica grada Zagreba , Ptice.net, pristupljeno 23. maja 2021.

Popis gnjezdarica

Accipiter gentilis – jastreb Accipiter nisus – kobac Acrocephalus arundinaceus – veliki trstenjak Acrocephalus palustris – trstenjak mlakar Aegithalos caudatus – dugorepa sjenica Alauda arvensis – poljska ševa Alcedo atthis – vodomar Anas platyrhynchos – divlja patka Apus apus – čiopa Asio otus – mala ušara Buteo buteo – škanjac Carduelis carduelis – češljugar Carduelis chloris – zelendur Carduelis cannabina – juričica Certhia brachydactyla – dugokljuni puzavac Charadrius dubius – kulik sljepčić Chlidonias hybridus – bjelobrada čigra Ciconia ciconia – roda Cinclus cinclus – vodenkos Coccothraustes coccothraustes – batokljun Columba livia forma domestica – gradski golub Columba palumbus – golub grivnjaš Corvus cornix – siva vrana Corvus frugilegus – gačac Corvus monedula – čavka Coturnix coturnix – prepelica Crex crex – kosac Cuculus canorus – kukavica Cyanistes caeruleus – plavetna sjenica Cygnus olor – crvenokljuni labud Delichon urbicum – piljak Dendrocopos major – veliki djetlić Dendrocopos medius – crvenoglavi djetlić Dendrocopos minor – mali djetlić Dryocopus martius – crna žuna Emberiza citrinella – žuta strnadica Erithacus rubecula – crvendać Falco peregrinus – sivi sokol Falco subbuteo – sokol lastavičar Falco tinnunculus – vjetruša Ficedula albicollis – bjelovrata muharica Fringilla coelebs – zeba Fulica atra – liska Galerida cristata – kukmasta ševa Gallinula chloropus – mlakuša Garrulus glandarius – šojka Hirundo rustica – lastavica Ixobrychus minutus – čapljica voljak Jynx torquilla – vijoglav Lanius collurio – rusi svračak Larus ridibundus – riječni galeb Lophophanes cristatus – kukmasta sjenica Luscinia megarhynchos – slavuj Merops apiaster – pčelarica Motacilla alba – bijela pastirica Motacilla cinerea – gorska pastirica Motacilla flava – žuta pastirica Muscicapa striata – siva muharica Netta rufina – patka gogoljica Oenanthe oenanthe – sivkasta bjeloguza Oriolus oriolus – vuga Otus scops – ćuk Parus major – velika sjenica Passer domesticus – vrabac Passer montanus – poljski vrabac Perdix perdix – trčka Phasianus colchicus – fazan Phylloscopus collybita – zviždak Phylloscopus sibilatrix – šumski zviždak Phoenicurus ochruros – mrka crvenrepka Phoenicurus phoenicurus – šumska crvenrepka Pica pica – svraka Picus canus – siva žuna Picus viridis – zelena žuna Podiceps cristatus – ćubasti gnjurac Poecile palustris – crnoglava sjenica Periparus ater – jelova sjenica Regulus regulus – zlatoglavi kraljić Remiz pendulinus – sjenica mošnjarka Riparia riparia – bregunica Saxicola rubetra – smeđoglavi batić Saxicola torquatus – crnoglavi batić Serinus serinus – žutarica Sitta europaea – brgljez Sterna albifrons – mala čigra Sterna hirundo – crvenokljuna čigra Streptopelia decaocto – gugutka Streptopelia turtur – grlica Strix aluco – šumska sova Sturnus vulgaris – čvorak Sylvia atricapilla – crnokapa grmuša Sylvia communis – grmuša pjenica Sylvia curruca – grmuša čevrljinka Sylvia nisoria – pjegava grmuša Tachybaptus ruficollis – mali gnjurac Turdus merula – kos Turdus philomelos – drozd cikelj Turdus viscivorus – drozd imelaš Troglodytes troglodytes – palčić Vanellus vanellus – vivak

Klima Staro jezgro grada Zagreba leži na 122 m nadmorske visine i ima prosječnu godišnju temperaturu 12 °C.

Gradske četvrti

Gradska četvrt Br. stanovnika (popis 2021.) Brezovica 12.046 Črnomerec 38.084 Donja Dubrava 33.537 Donji Grad 31.209 Gornja Dubrava 58.255 Gornji Grad–Medveščak 26.423 Maksimir 47.356 Novi Zagreb–istok 55.898 Novi Zagreb–zapad 63.917 Peščenica–Žitnjak 53.023 Podsljeme 18.974 Podsused–Vrapče 44.910 Sesvete 70.800 Stenjevec 53.862 Trešnjevka–jug 65.324 Trešnjevka–sjever 52.974 Trnje 40.539 ukupno 767.131

Stanovništvo

Na popisu stanovništva 2021. Grad Zagreb imao je 767.131 stanovnika, od čega u samom Zagrebu 663.592.

Grad Zagreb

Broj stanovnika po popisima 1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011. 2021. 48.266 54.761 67.188 82.848 111.565 136.351 167.765 258.024 356.529 393.919 478.076 629.896 723.065 777.826 779.145 790.017 767.131 Napomena: Nastao iz stare općine Grad Zagreb.

Zagreb (naseljeno mjesto)

Broj stanovnika po popisima 1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011. 2021. 32.203 37.001 48.136 60.910 87.239 109.029 140.815 227.838 325.223 361.564 442.768 579.943 656.380 706.770 691.724 688.163 663.592 Napomena: Naselje Zagreb povećano je 1981. pripajanjem naselja Branovec, Čučerje, Čugovec, Dankovec, Degidovec, Granešina, Jalševec, Medvedski Breg, Miroševec, Novaki Granešinski, Novoselec Granešinski, Oporovec, Pionirski Grad, Podbrežje, Slanovec i Trstenik, koja su prestala postojati. Za ta bivša naselja sadrži podatke od 1857. do 1971, osim za bivše naselje Pionirski Grad za koje sadrži podatke od 1953. do 1971. U 1991. naselje Zagreb također je povećano pripajanjem naselja Blato, Glogovec Zaprudski, Hrelići, Jakuševec, Klara, Otočec Zaprudski, Otok Zaprudski i Remetinec Stupnički. Za ta bivša naselja sadrži podatke od 1857. do 1981. Nenaseljeni dijelovi naselja Hrelići i Jakuševec pripojeni su naselju Veliko Polje, a naselja Klara naselju Donji Čehi. U 1991. naselje je povećano pripajanjem dijelova područja naselja Botinec i Buzin, u kojima je sadržan dio podataka od 1857. do 1981., dijela naselja Gornji Čehi, u kojem je sadržan dio podataka od 1857. do 1961., dijela naselja Lučko, u kojem je sadržan dio podataka od 1857. do 1971., i nenaseljenog dijela područja naselja Zadvorsko. Naselje Zagreb sadrži podatke i za bivša naselja Bačun, Bidrovec, Bijenik, Bizek, Bliznec, Borčec, Borongaj, Črnomerec, Čulinec, Dedići, Dešćevec, Dolec, Dolje, Dolje Podsusedsko, Donje Vrapče, Donji Bukovec, Donji Markuševec, Dubrava Markuševečka, Frateršćica, Goljak, Gorenci, Gornja Kustošija, Gornje Vrapče, Gornji Bukovec, Gornji Markuševec, Gornji Stenjevec, Gračani, Horvati, Jačkovina, Jagodišće, Jankomir, Jarek Podsusedski, Jarun, Kostanjek, Krvarići, Kustošija, Lašćina, Lisičina, Lukšići, Ljubljanica, Mikulići, Mlinovi, Opatovina, Perjavica, Petruševec, Podsused, Popovec, Prečko, Remete, Resnički Gaj, Resnik, Retkovec, Rudeš, Stenjevec, Šestine, Šestinski Kraljevec, Špansko, Štefanovec, Trnava, Trnava Resnička, Vidovec, Vrapče, Vukomerec i Žitnjak, koja su u pojedinim razdobljima bila iskazivana kao samostalna naselja.

Popis 1991.

Na popisu stanovništva 1991, naseljeno mjesto Zagreb imalo je 706.770 stanovnika sljedećeg nacionalnog sastava:

Zagreb 1991.

Popis 1910. Zagreb jezik vjera

Univerzitet

Univerzitet u Zagrebu (Sveučilište) drugi je najstariji u Hrvatskoj, osnovan nakon zadarskog (1396), i među najstarijima u Evropi. Osnovan je 1669. Do danas je na njemu diplomiralo više od 200.000 studenata, magistriralo više od 18.000 i doktoriralo više od 8.000.

Naučno-nastavni i umjetnički rad obavlja se na 28 fakulteta, tri umjetničke akademije, stručnoj – Učiteljskoj akademiji i univerzitetskom studiju – Hrvatskim studijima. Pri Sveučilištu djeluju 33 visoka učilišta.

Naučne institucije U Zagrebu djeluju 22 instituta na područjima društvenih i prirodnih nauka. Najpoznatija ustanova na području prirodnih nauka jest Institut "Ruđer Bošković", društvenih nauka Institut "Ivo Pilar", a naučni rad u okviru humanističkih nauka predvode Hrvatski institut za povijest, Institut za povijest umjetnosti i Institut za arheologiju. Zagreb je sjedište Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU; nekad JAZU), koju je 1866. osnovao đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer.

Srednje škole i gimnazije U Zagrebu djeluje 100 srednjih škola, od čega je 31 gimnazija.

Galerija

Također pogledajte Eurotower Medicinski fakultet u Zagrebu Medveščak Zagrepčanka Cibonin toranj Tehnički muzej Nikola Tesla

Literatura Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.