Microsoft Corporation američka je međunarodna korporacija sa sjedištem u Redmondu (Washington) koja razvija, proizvodi, licencira, podržava i prodaje računarski softver, korisničku elektroniku, te osobne računare i servise. Njihov najpoznatiji softver je serija operativnih sistema Microsoft Windows, te uredskih paketa Microsoft Office, kao i internetski preglednici Internet Explorer i Microsoft Edge. Njihovi hardverski proizvodi su poznata konzola Xbox i serija tableta Microsoft Surface. Microsoft je najveći proizvođač softvera ako se u obzir uzme prihod. Također je jedna od svjetskih najvrijednijih kompanija.
Microsoft su osnovali Bill Gates i Paul Allen 4. aprila 1975. za razvoj i prodaju BASIC-a za računar Altair 8800. Nastojali su dominirati tržištem operativnih sistema za osobne računare sa MS-DOS-om sredinom 1980tih, što je popraćeno Microsoft Windowsom. Početna javna ponuda kompanije iz 1986. i naknadni rast u njenoj cijeni dionica, učinile su trojicu ljudi milijarderima, dok je 12.000 zaposlenika Microsofta postalo milionerima. Od 1990-ih Microsoft se znatno ogradio od tržišta operativnih sistema i napravio je više akvizicija preduzeća. U maju 2011, Microsoft je preuzeo firmu Skype Technologies za $8,5 milijardi u svojoj najvećoj akviziciji do tada.
Od 2013, Microsoft je dominantan na tržištu operativnih sistema koji su kompatibilni sa IBM PC-em, kao i uredskih softverskih paketa (Microsoft Office). Kompanija također proizvodi širok spektar drugih programa za desktope i servere, te je aktivan u područjima internetske pretrage (Bing), industrije videoigara (Xbox, Xbox 360 i Xbox One), digitalnih servisa (MSN), te na tržištu mobilnih telefona (Windows Phone). U junu 2012, Microsoft je ušao na tržište osobnih računara po prvi put pokretanjem serije tableta Microsoft Surface.
Sa akvizicijom uređaja i servisa odjeljenja preduzeća Nokia radi formiranja brenda Microsoft Mobile Oy, kompanija ulazi na tržište pametnih telefona, nakon prethodnog pokušaja projektom Microsoft Kin, koji je okončan nakon akvizicije firme Danger Inc.
Historija
1972–1983: Osnivanje i početak
Paul Allen i Bill Gates, prijatelji iz djetinjstva sa strašću za računarskim programiranjem, tražili su priliku da naprave uspješan posao koristeći zajedničke vještine. Godine 1972. oni su osnovali svoju prvu kompaniju Traf-O-Data, koja je nudila rudimentarne računare koji su pratili i analizirali automobilske podatke. Allen je otišao studirati računarstvo na Univerzitetu Washingtona, a kasnije se ispisao da bi radio u Honeywellu. Gates je počeo studije na Harvardu. Članak u januaru 1975. godine magazina Popular Electronics opisivao je MITS-ov Altair 8800 mikroračunar. Allen je dao sugestiju da bi mogli programirati BASIC prevodilac za uređaj; a nakon poziva Gatesa koji je tvrdio da ima prevodilac koji radi, MITS je zahtijevao demonstraciju. Pošto oni nisu imali isti, Allen je radio na simulatoru za Altair dok je Gates razvijao prevodioca. Iako su razvili prevodioca na simulatoru, a ne na stvarnom uređaju, prevodilac je radio besprijekorno kada su ga demonstrirali za MITS-u u gradu Albuquerque, Novi Meksiko u martu 1975; MITS se složio da ga distribuiraju i marketinški ga označe kao Altair BASIC.Allan, Roy A. (2001). A History of the Personal Computer. Allan Publishing. . Pristupljeno 17. 7. 2010. Allen i Gates su službeno osnovali Microsoft 4. aprila 1975. godine, sa Gatesom kao glavnim izvršnim direktorom (). Allen je došao na ideju sa originalnim imenom "Micro-Soft," kombinacijom riječi mikroprocesor i softver, kako se navodi u članku iz 1995. godine Fortune magazina. U augustu 1977. godine kompanija je sklopila sporazum sa ASCII Magazineom u Japanu, što je uzrokovalo osnivanjem njihovog prvog međunarodnog ureda, "ASCII Microsoft". Kompanija se premjestila na novu lokaciju u Bellevueu u januaru 1979.
Microsoft je ušao na tržište operativnih sistema 1980. godine sa svojom verzijom Unixa, zvanim Xenix. Ipak, MS-DOS je taj koji je učvrstio dominantnost kompanije. Poslije propalih pregovora s kompanijom Digital Research, IBM je sklopio ugovor sa Microsoftom u novembru 1980. za omogućavanje verzije operativnog sistema CP/M, koji je podešen za korištenje u nadolazećem IBM-ovom računaru. Za ovaj ugovor, Microsoft je kupio CP/M klon nazvan 86-DOS od kompanije Seattle Computer Products, brendirajući ga kao MS-DOS, kojeg je kasnije IBM rebrandirao u PC DOS. Prateći izdavanje IBM PC-a u augustu 1981. godine, Microsoft je zadržao autorska prava za MS-DOS. Pošto je IBM autorski zaštitio IBM PC BIOS, druge kompanije su morale uraditi "obrnuto inženjerstvo" u cilju da se hardver koji nije IBM-ov pokreće kao IBM PC kompatibilan, ali nijedna takva restrikcija nije se primjenjivala na operativne sisteme. Zbog različitih faktora, kao npr. MS-DOS-ove dostupne softverske selekcije, Microsoft je na kraju postao vodeći proizvođač operativnih sistema za osobne računare. Kompanija se proširila na nova tržišta sa izdavanjem Microsoft Mousea 1983. godine, kao i na izdavačko odjeljenje zvano Microsoft Press. Paul Allen je odustao od Microsofta u februaru nakon otkrivanja Hodgkinove bolesti.
1984–1994: Windows i Office Dok je istovremeno razvijao novi operativni sistem sa IBM-om 1984. godine, OS/2, Microsoft je izdao Microsoft Windows, grafičku ekstenziju za MS-DOS, 20. novembra 1985. Microsoft je preselio svoje sjedište u Redmond 26. februara 1986, te je 13. marta preduzeće postalo javno; pri rastu na berzi napravljene su procjene od 4 milijardera i 12.000 milionera među Microsoftovim zaposlenicima. Zbog partnerstva sa IBM-om 1990. godine, Federalna trgovinska komisija usmjerila je pažnju na Microsoft zbog mogućeg dosluha; to je označilo početak preko deceniju dugih zakonskih sukoba sa vladom SAD-a. Microsoft je izdao svoju verziju sistema OS/2 za original equipment manufacturers (OEM-ovi) 2. aprila 1987; u međuvremenu, kompanija je radila na 32-bitnom operativnom sistemu, Microsoft Windows NT, koristeći ideje iz OS/2; koji je došao 21. jula 1993, sa novim modularnim kernelom i Win32 aplikativnim programskim interfejsom (API), praveći jednostavniji porting sa 16-bitnog (baziranog na MS-DOS-u) Windowsa. Kada je Microsoft informisao IBM u vezi sa NT-om, OS/2 partnerstvo je prekinuto.
Godine 1990, Microsoft je predstavio svoj uredski paket, Microsoft Office. Softver je objedinjavao odvojene uredske aplikacije za produktivnost, poput Microsoft Worda i Microsoft Excela. Dana 22. maja, Microsoft je pokrenuo Windows 3.0 s aerodinamičnim grafikom korisničkog interfejsa i poboljšanim mogućnostima zaštićenog načina rada za Intel 386 procesore. I Office i Windows postali su dominantni u svojim područjima. Novell, konkurent Wordu iz perioda 1984–1986, podnio je tužbu godinu dana kasnije tvrdeći da je Microsoft ostavio dio svojih API bez dokumentacije kako bi stekao konkurentsku prednost.
Dana 27. jula 1994, Odjeljenje pravosuđa SAD-a, Odjeljenje za sprječavanje monopola uknjižilo je Izjavu konkurentskog utjecaja koja govori: "S početkom 1988. godine i nastavkom do 15. jula 1994. godine, Microsoft je inducirao većinu OEM-ova radi pokretanja protivkonkurentskih licenci "po procesoru". Pod licencama "po procesoru", OEM plaća Microsoftu naknadu za licencu (tantijeme) za svaki računar koji proda, a koji sadržava određeni mikroprocesor, bilo da OEM prodaje računar sa Microsoftovim operativnim sistemom ili ne. U učinku plaćanje licencnih naknada Microsoftu kada Microsoftov proizvod nije korišten smatra se globom, ili taksom, na OEM-ovo korištenje računarskog PC operativnog sistema. Od 1988. godine, Microsoftova upotreba licenci "po procesoru" je povećana."
1995–2005: Internetska 32-bitna era thumb|Bill Gates daje svoju depoziciju 1998. za SAD protiv Microsofta ročište. Jednom kada je US Department of Justice 1993. preuzeo od Federalne trgovinske komisije, dugotrajno pravno prepucavanje je uslijedilo između Microsofta i odjela, rezultirajući u raznim naseljima i moguće blokirane integracije. Microsoft je upirao prstom na kompanije poput AOL-Time Warnera u svoju odbranu.
Prateći Bill Gatesov interni "Internet Tidal Wave memo" 26. maja 1995. godine, Microsoft je počeo redefinirati svoje ponude i širiti svoje proizvodne linije u računarskom umrežavanju i World Wide Webu. Kompanija je izdala Windows 95 24. augusta 1995. godine, ističući "multitasking-po-prioritetu", potpuno novi korisnički interfejs sa Novelovom start tipkom, te 32-bitnom kompatibilnošću; jednaku sa NT-om koja je omogućavala Win32 API. Windows 95 je došao uvezan sa online servisima MSN i, za OEM-ove, Internet Explorerom. Internet Explorer nije bio uvezan sa retail Windows 95 kutijama jer su kutije bile printane prije nego je tim završio internetski preglednik, te je umjesto toga bio uključen u "Windows 95 Plus!"" paket. Granajući se na novo tržište u 1996. godini, Microsoft i NBC Universal kreirali su novu 24/7 kablovsku TV-stanicu za vijesti, MSNBC. Microsoft je napravio Windows CE 1.0, novi operativni sistem dizajniran za uređaje s malom memorijom i ostalim ograničenjima, poput osobnog digitalnog asistenta. U oktobru 1997, Odjel pravosuđa upisao je kretanje u Federalni sud distrikta, tvrdeći da je Microsoft prekršio sporazum potpisan 1994. godine i zatražio od suda da zaustavi uvezivanje Internet Explorera sa Windowsom.
Bill Gates je predao poziciju generalnog direktora (CEO) 13. januara 2000. godine Steveu Ballmeru, Gatesovom starom prijatelju sa koledža i zaposleniku Microsofta od 1980. godine, praveći novu poziciju za sebe kao Chief Software Architect (). Različite kompanije uključujući i Microsoft formirale su savez Trusted Computing Group u oktobru 1999. godine da, između ostalog, povećaju sigurnost i zaštite intelektualno vlasništvo kroz prepoznavanje izmjena u hardveru i softveru. Kritičari opisuju savez kao način pojačanja diskriminirajućih ograničenja oko toga kako korisnici koriste softver, te oko toga kako se računari ponašaju – kao oblik digitalnog upravljanja pravima; naprimjer scenario gdje računar nije samo osiguran za svog vlasnika, nego osiguran i protiv njega također. Dana 3. aprila 2000. godine, pala je presuda u slučaju Sjedinjene Države protiv Microsofta, nazivajući kompaniju "zloupotrebni monopol"; Microsoft se izmirio su se sa pravosuđem SAD-a 2004. godine. Dana 25. oktobra 2001. godine, Microsoft je izdao Windows XP, spajajući uobičajene i NT linije pod NT kodnom bazom. Kompanija je izdala i Xbox kasnije iste godine, ulazeći na tržište igračih konzola kojim su dominirali Sony i Nintendo. U martu 2004. Evropska Unija je donijela zakonski akt protiv kompanije, navodeći da je zloupotrijebila svoju dominantnost sa Windowsom, što je uzrokovalo presudu od €497miliona ($613miliona) i zahtjevanje novih verzija Windowsa XP bez programa za medije Windows Media Playera, zvane Windows XP Home Edition N i Windows XP Professional N.
2006–2010: Windows Vista, mobile i Windows 7 thumb|CEO Steve Ballmer na MIX događaju u 2008. U intervjuu o njegovom stilu upravljanja u 2005, on je spomenuo da je njegov prvi prioritet bio da dovede u red ljude koji su pod njegovom „palicom“. Ballmer je također potvrdio da treba nastaviti pratiti nove tehnologije iako bi početni pokušaji propali, navodeći originalne pokušaje sa Windowsom kao primjer.