Ramazan i kako upotpuniti njegov post Druge godine po Hidžri je sljedbenicima Posljednjeg Allahovog poslanika propisan post. Bila je to samo obnova ovog izraza pobožnosti koji je bio propisan i prijašnjim poslanicima i njihovim narodima. Rekao je Uzvišeni: "O vjernici, propisuje vam se post, kao što je bio propisan onima prije vas, da biste bili bogobojazni"El-Bekare: 183. Poslanik, je pohvalio post Davuda, koji je postio svaki drugi dan. Većina religija poznaje post- što potvrđuje kur`ansku postavku o ranijoj propisanosti posta i jedinstvo izvora svih većih svjetskih religija.
U islamu sesmatra da u ramazanu: U njemu meleki traže oprosta za vjernike sve dok se ne omrse. U mjesecu Ramazanu šejtani bivaju okovani. U njemu se otvaraju sva vrata dženneta i zatvaraju sva vrata Džhennema. U njemu je noć " Kadra" (Lejletu-l- Kadr) koja je bolja od hiljadu mjeseci. Allah u svakoj noći Ramazana oslobodi određen broj svojih robova od vatre. Svakog dana Ramazana Allah ukrašava džennet i govori: "Moji će robovi naići na nedaće i iskušenja pa će se zbog tebe (zbog dženneta) strpiti". Post ili "savma" kod muslimana podrazumijeva uzdržavanje od svega što ga kvari (jelo, piće, pušenje, spolno općenje i sl.) u vremenu od pojave zore do zalaska sunca. To je stroga obaveza svakog punoljetno i zdravog muslimana i muslimanke. Post mjeseca ramazana je ustanovljen Kur`anom, sunnetom i koncenzusos muslimana Post se sastoji od dva osnovna temelja. To su: Uzdržavanje od onoga što kvari post od pojave zore pa do zalaska sunca. Dokaz za to su riječi Uzvišenog: "I jedite i pijte dok ne budete razlikovali bijelu nit od crne, zatim upotpunite post do noći." (prijevod značenja Kur`ana, El-Bekare: 187) Odluka Ibn Omer od Hafse, neka je Allah njima zadovoljan, prenosi da je Allahov poslanik, , rekao: "Ko ne zanijjeti ovaj post prije sabaha, nema posta" (En-Nesai, Et-Tirmizi, Ibn Madže i drugi) Međutim, ramazan se ne svodi samo na post. Ramazan bi među muslimanima trebao pojačavati smisao suosjećanja s drugima. Posebno bi do izražaja trebala doći briga o jetimima, ubogim, siromašnim i svim socijalno ugroženim članovima zajednice. Post nije samo ustezanje od jela i pića već i nastojanje da se strasti, koliko je to moguće, oplemene. Postom, čovjek kroz post razvija sposobnost da kontroliše sebe i svoje postupke. I ne bi vjernici trebali imati poseban odnos samo prema postu već bi trebali da ramazan iskoriste i za druge oblike ibadeta kojima se upotpunjuje doživljaj posta. Kada nastupi mjesec Ramazan, džennetska kapija se otvori. Džehennemska kapija se zatvori a šejtani se povežuRijad-un-nasihinBuhari Ebu Hurejra.Imam-ul-eimme Muhammed bin Ishak bin Huzejme je napisao da je hazreti Selman-i Farisi - izjavio da je Muhamed - rekao, na hutbi, na zadnji dan mjeseca Ša’bana:O Muslimani! Tako veliki mjesec će vas zasjeniti da je njegova jedna noć (Lejlet-ul-kadr) korisnija od hiljadu mjeseci. Allahu teala je naredio (emr učinio) da se svaki dan u ovom mjesecu posti. Također je i sunnet u ovom mjesecu po noći obavljati teraviju namaz. Uraditi malo dobra u ovom mjesecu, radi Allaha, donosi nagradu kao izvršavanje farza u drugim mjesecima. Izvršiti jedan farz u ovom mjesecu donosi nagradu kao izvršavanje sedamdeset farzova u drugim mjesecima. Ovaj mjesec je mjesec strpljenja (sabra, sabura). Oni, koji su strpljivi, će otići u džennet. Ovo je mjesec u kojem bi se vjernici trebali lijepo slagati. U ovom mjesecu se rizk mu’mina povećava. Ako neko u ovom mjesecu dadne iftar nekom ko posti, njegovi grijesi će biti oprošteni. Hak teala će ga osloboditi džehennemske vatre. On će dobiti onoliko sevaba koliko će i postač dobiti.hazreti Selman-i Farisi - radijallahu anhuImam-ul-eimme Muhammed bin Ishak bin HuzejmeAshabi su rekli: "O Resulullah! Svaki od nas nije toliko bogat da dadne iftar postaču, ili da mu dadne cijeli obrok.” Muhamed je odgovorio: "Dobićete sevab čak i ako mu, kao iftar, dadnete samo jednu hurmu ili mu ponudite malo mlijeka ili vode da se iftari. Ovaj mjesec je u svojim prvim danima rahmet (milost), u svojim srednjim danima afv i magfiret (oprost) a u svojim zadnjim danima oslobođenje od džehennema. Allah će u ovom mjesecu oprostiti, i spasiti od džehennemske vatre, one (patrone, šefove, komandire, direktore) koji podčinjenim (radnicima, činovnicima, vojnicima i studentima) olakšavaju dužnosti. Često radite u ovom mjesecu četiri stvari! Allah puno voli dvije od njih. One su izgovaranje Kelime-i šehadet i činjenje istigfara. Druge dvije morate uvijek da radite. One su, traženje Allahovog teala dženneta i traženje zaštite od Njegovog džehennema. Ko u ovom mjesecu postaču dadne vode, na kijametskom danu neće biti žedan.” Hadis-i šerif, koji se nalazi u Sahih-i Buhari glasi:"Ako neko zna da je u mjesecu Ramazanu farz i dužnost postiti, i ako, za svoj post, očekuje od Allaha teala sevab (nagradu), njegovi prošli grijesi će biti oprošteni.”Sahih-i BuhariBjernici vjeruju da je post Allahova teala naredba (emr) i moramo za njega očekivati nagradu (sevab). Ali, uslov je (šart), da se ne žale da su dani dugi i da je teško postiti. Te se smatra - težak post, među ljudima koji ne poste, najvećom srećom i bogatstvom.
Hadis-i šerif, koji nam dolazi preko Džabir bin Abdullaha, a koji nam prenosi hafiz [to jeste, alim hadisa] Abdul’ azim-i Munziri u svojoj knjizi Ettergib vetterhib i hafiz Ahmed Bejheki u njegovoj knjizi Sunen glasi, "Allah u Ramazan-i šerifu poklanja mom ummetu pet stvari koje nije dao ni jednom drugom Pejgamberu:
Allah pogleda na prvu noć Ramazana vjernike (mu’mine) Svojim rahmetom. On nikada neće mučiti (dati azab) Svoje robove koje On pogleda Svojim rahmetom. U vrijeme iftara postačev dah miriše Allahu teala ljepše od ikakvog mirisa. U Ramazanu meleci svaki dan i svaku noć čine dovu za postače da im njihovi grijesi budu oprošteni. Allah u Ramazan-i šerifu dodijeljuje postačima mjesto koje će dobiti na ahiretu, u džennetu. Na zadnji dan Ramazan-i šerifa Allah oprašta svim mu’minima koji su postili.”
Imam-i Rabbani piše u 45. pismu prvog toma u njegovoj knjizi Mektubat, "Nagradu (sevab) koju ćemo dobiti za sve nafile ibadete, kao što su, nafila namaz, zikr, sadaka, koje obavimo u Ramazan-i šerifu je ravan količini sevaba koji ćemo dobiti za izvršavanje farzova u drugim mjesecima. Jedan farz, koji je obavljen u ovom mjesecu, je kao sedamdeset farzova obavljenih u drugim mjesecima. Ko u ovom mjesecu dadne postaču iftar, njegovi će grijesi (džunasi) biti oprošteni. On će biti oslobođen džehennem. Allah će, bez smanjivanja postačevog sevaba, također i njemu dati isto onoliko sevaba koliko će dati i postaču. Biće oprošteno onim amirima (predpostavljenim) koji olakšavaju svojim podčinjenim. Oni će biti oslobođeni džehennema. Muhamed je u Ramazan-i šerifu oslobađao robove, i davao šta god je ko od njega tražio. Onim, koji u ovom mjesecu ibadete i koji rade dobre poslove, je suđeno (dat nasib) da nastave tako raditi cijele godine. Onom ko ne poštuje ovaj mjesec, i u njemu griješi, će biti dato da ovako, u griješenju, provede cijelu godinu. Smatraj ovaj mjesec zgodnom prilikom. U njemu moraš što više ibadetiti. Moraš raditi ono, sa čim je Allah zadovoljan (razi). Ovaj mjesec moraš smatrati zgodnom prilikom da zaradiš ahiret. Kur’an-i kerim je objavljen u Ramazanu. Kadr noć je u njemu. U Ramazan-i šerifu je sunnet iftariti se hurmom (prekinuti post). Kada se iftarujemo, sunnet je proučiti, "Zehebezzama’ vebtelletil uruk ve sebe-tel-edžr inšaallahu teala.” U Ramazani šerifu je sunnet klanjati teraviju namaz i proučiti hatmu (cijeli Kur’an-i kerim).
Post ima tri farza
[Ako jedan od ovih farzova nedostaje post nije ispravan.] Vjernik mora donijeti odluku (nijjet), Mora znati početak i kraj vremena za donošenje nijjeta (odluke). [U Ramazan-i šerifu je farz zanijjetiti, da se posti, (u vremenskom periodu) između akšama (magriba, zalaska sunca) prethodnog dana pa sve do Dahve-i kubra vremena dana koji se posti. Dahve-i kubra vrijeme je vrijeme polovine posta, odnosno, otprilike jedan sat prije podne namaza. Mora znati vrijeme Fedžr-i sadika (prave zore) i mora se čuvati svega - što kvari post - od prave zore (fedžr-i sadika) pa do zalaska sunca.
Alimi četiri mezheba su jednoglasno rekli da post počinje od momenta kada se na horizontu pojavi bjelina - koja se zove fedžr-i sadik. U knjizi Multeka piše, "Postiti znači ništa ne jesti, ne piti i ne imati seksualni odnos od prave zore pa do zalaska sunca. U ramazanu je farz odlučiti srcem da ćemo postiti, od zalaska sunca prethodnog dana pa do Dahve-i kubra vremena dana koji postimo.”
Požuriti sa iftarom, i kasno jesti sahur (mora biti prije zore, fedžra), je sunnet. Muhamed - je bio vrlo pažljiv oko ova dva sunneta. U knjizi Durer piše, "Jelo, koje se jede u vrijeme sehera, se zove sahur. Vrijeme sehera je zadnja šestina noći [od šar’i (šeri’atskog) zalaza sunca do imsak vremena.”] Žuriti sa iftarom, i kasniti sa sahurom, je možda postalo je sunnet da bi se pokazala ljudska nemoć i potreba. U stvari, ibadet je namijenjen da se pokaže ljudska nemoć i potreba.
U knjizi Rijad’un’nasihin piše [Značenje (odnosno meal) jednog ajet-i kerima iz sure Bekara], "Jedite i pijte sve do momenta kada ste u stanju da razlikujete - jedan od drugog - bijeli i crni konac.” Kasnije je riječ fedžrin dodata, da indicira, da ovi konci predstavljaju dnevno svjetlo i tamu noći. Vidimo da post započinje kada se, kao konci, bjelina dana može razlikovati od tame noći.” U knjigama Medžma’ul-enhur i Hindijje piše, "Prema većini alima hanefi mezheba vrijeme imsaka počinje, dakle moramo zapostiti, kada se pojavi bjelina na bilo kom dijelu horizonta. [Šest do deset minuta] nakon vremena imsaka, kada kada se bjelina - kao konac, rasprostrani na horizontu, počinje vrijeme sabah namaza. Ovako se ponašati je obazrivost. [To jest, bolje je i pažljivije je]. Post i namaz onih koji slijede ovaj proces je sahih prema svim alimima. Ali, biće sumnjivo, ako počnemo postiti iza vremena imsaka. Vrijeme imsaka se može pronaći astronomskim proračunima i ono je zapisano u kalendarima (takvimima). Međutim, danas, u nekim kalendarima je - kao početak posta, napisano drugo vrijeme (koje je 10 minuta nakon vremena imsaka), ili čak, kada se na horizontu pojavilo i crvenilo. Post svih onih koji slijede ove nove kalendare nije sahih (nije ispravan). Razlika između ova dva vremena odnosno, početka posta i sabah namaz, je oko deset minuta i to vrijeme se naziva ihtijat zeman (vrijeme predostrožnosti). Nije ispravno opisati - ovo vrijeme - kao temkin (vrijeme opreznosti). Autor knjige Bahr-ur-raik informiše da je mekruh odgađati post do sumnjivog vremena. Prije svega, post koji je započet nakon pojave crvenila nije ni u kom slučaju sahih. Prvi takvim u Otomanskoj državi je napravljen 987. godine po hidžri [1528.].