Bratunac je naseljeno mjesto i sjedište istoimene općine koja se nalazi u sjeveroistočnoj Bosni i Hercegovini i prostire se na površini od 293,49 km2. Administrativno je dio Republike Srpske. Općina graniči s općinama Zvornik, Srebrenica, Milići i Vlasenica, a rijekom Drinom u dužini od 68 km graniči sa Srbijom. U općini postoji 15 mjesnih zajednica sa ukupno 20.800 stanovnika.

Historija Bratunac se prvi put pominje 1381. godine kao mjesto kroz koje je prolazio put iz Bosne u Srbiju. Sastojao se od 5 kuća u kojima je živjelo oko 30 stanovnika. Početak ekonomskog razvoja ovog područja možemo vezati za početak organizovane proizvodnje i otkupa duhana 1886. godine.

U osmanskim izvorima iz 1513. godine bilježi se kao selo Bratina u zvorničkom sandžaku. Pod današnjim imenom Bratunac prvi put se spominje 1891. godine, dok se početak modernijeg ekonomskog razvoja vezuje za organizirani otkup duhana od 1886. godine, izgradnju objekta za preradu duhana 1911. i mosta na Drini 1926. godine.

Most na rijeci Drini je izgrađen 1926. godine i na taj način su poboljšani komunikacijski uslovi koji su bili podstrek razvoju čitavog kraja. Samostalna općina je postao 1927. godine i tada je uvršten u spisak mjesta koja je trebalo proglasiti varošicom.

Bratunac je 1927. godine dobio status općine, a tokom jugoslavenskog perioda razvio se kao lokalno administrativno i privredno središte Podrinja.

Zbog položaja uz Drinu i blizine Srebrenice, Zvornika i granice sa Srbijom, Bratunac je početkom 1990-ih imao značajan strateški položaj u istočnoj Bosni.

Rat u Bosni i Hercegovini S izbijanjem rata 1992. godine Bratunac je postao jedno od ključnih mjesta progona nesrpskog stanovništva u istočnom Podrinju. U proljeće 1992. lokalne srpske političke, policijske i vojne strukture preuzele su kontrolu nad općinom, nakon čega su uslijedila hapšenja, zatočenja, ubistva, pljačka i prisilno protjerivanje bošnjačkog stanovništva.

Specijalni izvjestilac Ujedinjenih nacija zabilježio je navode da je 9. maja 1992. u Bratuncu uhapšeno oko 2.000 Bošnjaka, a da je 500 do 600 muškaraca bilo zatočeno u sali škole „Vuk Karadžić“. U nizu sela općine počinjeni su masovni zločini; u predmetu protiv Miroslava Deronjića pred MKSJ-em utvrđeno je da su snage iz Bratunca učestvovale u napadu na selo Glogova, pri čemu je ubijeno 65 bošnjačkih civila, a džamija i veći dio sela su uništeni.

Tokom 1992. godine Bratunac je postao mjesto zatočenja, prisilnog okupljanja i deportacije Bošnjaka iz grada i okolnih sela. U ratnoj i poslijeratnoj literaturi Bratunac se navodi kao jedno od središta etničkog čišćenja u srednjem Podrinju.

Nakon pada zaštićene zone UN-a Srebrenica u julu 1995. godine, područje Bratunca imalo je važnu ulogu u operacijama Vojske Republike Srpske protiv bošnjačkog stanovništva enklave. U predmetu Blagojević i Jokić MKSJ je utvrdio da je Bratunačka brigada pomagala progon bošnjačkog stanovništva Srebrenice nakon pada enklave.

Ujedinjene nacije su u poslijeratnoj dokumentaciji zabilježile svjedočenja o velikom broju tijela viđenih na pravcu Nova Kasaba–Bratunac sredinom jula 1995. godine, u vrijeme masovnih egzekucija nakon pada Srebrenice.

Posljedice rata i poslijeratno razdoblje Poslijeratni period obilježili su povratak dijela prognanog stanovništva, obnova porušenih kuća i vjerskih objekata, te ekshumacije i identifikacije žrtava. U pregledu historiografskih i forenzičkih istraživanja objavljenom u izdanju ANUBiH-a navedeno je da je u ranijoj studiji o masovnim grobnicama srebreničkog područja evidentirano 40 masovnih i površinskih masovnih grobnica na području općine Bratunac, što ovu općinu svrstava među najvažnije lokacije poslijeratnih ekshumacija u vezi sa zločinima iz jula 1995. godine.

Geografija Geografski položaj

Stanovništvo

Nacionalni sastav stanovništva – općina Bratunac

Nacionalni sastav stanovništva – naselje Bratunac

Reference

Vanjski linkovi

Zvanični sajt općine Bratunac

Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine Kategorija:Općine Republike Srpske *