Kriptografija je polje koje se bavi lingvističkim i matematičkim načinima zaštite informacija u komunikaciji.Simon Singh, GEHEIME BOTSCHAFTEN - Die Kunst der Verschlüsselung von der Antike bis in die Zeiten des Internet,Carl Hanser Verlag, München 1999 njem. Kriptografija se može usporediti sa steganografijom - naukom koja sakriva postojanost poruke ali ne i njen sadržaj.
Općenito, kriptografija se koristi pri izgradnji i analizi protokola koji sprečavaju treću stranu ili javnost da sazna sadržaj kriptovane poruke kao i pri različitim aspektima sigurnosne bezbjednosti kao što su povjerljivost i integritet podataka, autentifikacija i sl. Moderna kriptografija počiva na poljima disciplina kao što su matematika, računarstvo, elektrotehnika, komunikacione tehnologije i fizika. Primjene kriptografije uključuju elektronsku trgovinu, sistem platnih kartica zasnovanih na čipovima, digitalne valute, računarske lozinke i vojne komunikacije.
Zaštita se može uglavnom sažeti u dvije metode: simetrične i asimetrične.
Kod simetrične metode obe stranke posjeduju isti ključ, dok kod asimetrične imaju dva različita ključa.
Sljedeća tabela sadrži historijske kao i savremene metode zaštite:
Godina objave Naziv Metoda 1523 Vigenere simetrična Prvi Svjetski Rat One Time Pad simetrična Drugi Svjetski Rat Enigma simetrična Drugi Svjetski Rat Navaho simetrična 1973 DES simetrična ??? AES simetrična 1976 Diffie-Hellmann asimetrična 1977 RSA asimetrična ??? El-Gamal asimetrična
Reference
Kategorija:Sigurnost računara Kategorija:Kriptografija Kategorija:Primijenjena matematika