Pentastomida je zagonetna skupina parazitskih rakova poznatih kao jezičasti crvi ili jezičaste gliste, zbog sličnosti vrsta roda Linguatula s jezikom kičmenjaka. Alternativna imena za Pentastomida uključuju Pentastoma (strogo ime roda), Linguatulida i Acanthotheca. Poznato je oko 130 vrsta pentastomida; svi su obligatni paraziti s odgovarajućom degeneriranom anatomijom. Dužina odraslih jezičastih crva varira od oko 1 do14 cm, a parazitiraju u disajnom traktu vertebrata.
Imaju pet prednjih dodataka. Jedan su usta, a dva para kuke za pričvršćivanje na domaćina. Ovakav je raspored cio je inspiracija za njihov naučni naziv, kojio znači "pet otvora"; iako su dodaci kod nekih vrsta slični, samo jedan predstavlja usta.
Biologija Historijski značajni podaci o biologiji i sistematici jezičnih glista uključuju rane radove Josefa Aloysa Frölicha, a slijede ga Alexander von Humboldt, Karl Asmund Rudolphi, Karl Moriz Diesing i Rudolph Leuckart.
Ostale važne sažetke objavil su Louis Westenra Sambon, Richard Heymons i John Riley, a pregled njihovih evolucijskih veza s bibliografijom do 1969. objavio je J. T. Self.
Anatomija Pentastomidi su crvolike životinje u rasponu dužine od 1 do 14 cm. Prednji kraj tijela ima pet izbočenja, od kojih su četiri nožne kandže, dok peto ima usta. Tijelo je segmentirano i prekriveno hitinskom kutikulom. Probavni trakt je jednostavan i gomoljast, jer se životinja u potpunosti hrani krvlju, iako su usta donekle modificirana kao mišićna pumpa. Nervni sistem je sličan kao kod arthropoda, uključujući ventralnu nervnu vrpcu sa ganglijama u svakom segmentu. Iako imaju tjelesni hemocel, ne postoje organi cirkulacije, disanja ili izlučivanja.
Životni ciklus Pentastomidi žive u gornjim dišnim putevima gmizavaca, ptica i sisara, gdje polažu jaja. Oni su gonohoristi (imaju dva spola) i imaju unutrašnju oplodnju. Jajašca domaćin izbacuje ili ona napuštaju njegovo tijelo kroz probavni sistem. Jaja se nakon toga gutaju posredni domaćini, koji su obično ribe ili mali biljojedi.
Larva se izleže u srednjem domaćinu i probija se kroz zid crijeva. Tada formira cistu u tijelu posredničkog domaćina. U početku je zaobljena, sa četiri ili šest kratkih nogu, ali se presvlači nekoliko puta do oblikovanja odrasle jedinke. Pentastomide dospijevaju do glavnog domaćina kada ga taj pojede glavnog posredničkog domaćina i iz jednjaka, uđe u njegov respiratorni trakt.
Infestacija ljudi thumb|Izvlačenje nimfe Armillifer grandis iz ljudskog oka Jezični crvi povremeno parazitiraju i naljudima.. Dok postoji izvještaj da Sebekia izaziva dermatitis, za većinu unutrašnjih ljudskih infekcija odgovorna su dva roda: Linguatula i Armillifer. Visceralna pentastomijaza može biti uzrokovana vrstama Linguatula serrata, Armillifer armillatus, Armillifer moniliformis, Armillifer grandis, i Porocephalus crotali. Termini povezani sa infekcijama mogu varirati: Linguatula bolest se može nazvati lingvatulioza ili lingvatuloza. Porocephalus bolest se može nazvati porocefalijaza ili porocefaloza. Armillifer bolest se takođe može nazvati porocefaloza. (Alternatia za Armillifer moniliformis je Porocephalus moniliformis.) "Pentastomijaza" c moće se odnositi na infekciju šentastomatidama. Porocephalus i Armillifer (koji su svi cilindrični i svi nastanjuju zmije) imaju mnogo više zajedničkog jedni s drugima nego s Linguatula (koja je ravna i obitavau psima i vukovima).
Srodnici Srodstvo jezičastih glista odavno se pokazao kontroverznim. Historijski su ih uspoređivali s različitim skupinama parazitskih crva. Jednom kada je prepoznata da je priroda njihovih kutikula slična člankonošcima, sličnosti su se pojavile sa grinjama, posebno žučnim grinjama (Eriophyidae). Iako su te grinje mnogo manje od jezičastih crva, imaju i dugačko segmentirano tijelo i samo dva para nogu. Kasniji rad uporedio je ih sa milipedijama i centipedijama (Myriapoda), baršunastim crvima (Onychophora) i vodenim medvjedima (Tardigrada). Neki autori tumačili su jezičastee crve kao suštinske posrednike između anelida i artropoda, dok su drugi sugerirali da su zaslužili svoje vlastito koljeno. Jezičastii crvi rastu uz presvlačenje, što sugerira da pripadaju u Ecdysozoa, dok su drugi radovi identificirali prirodu njihovih larvi sličnih člankonošcima. Općenito, dva sadašnja alternativna tumačenja su: pentastomidi su vrlo modificirani i parazitski rakovi, vjerojatno povezani s ribljim ušima/vaškama, ili su drevna skupina člankonožaca, bliska izvornim Arthropodama.
Rakovi Mogućnost da su jezični crvi (rakovi) prate se u radu čiji je autor Pierre-Joseph Van Beneden, koji ih je uporedio s parazitskim copepodama. Moderni oblik ove hipoteze potiče iz istraživanja Karla Georga Wingstranda o morfologiji sperme, koji je prepoznao sličnosti u strukturi sperme između jezičastih crva i ribljih ušiju (Argulidae) – grupom rakova Maxillopoda koji parazitiraju na ribama, a povremeno i vodozemcima. John Riley i kolege također su ponudili detaljno opravdanje za uvrštavanje jezičastih crva među rakove. Model ribljih vaši dobio je značajnu daljnju podršku molekulskih istraživanje Lawrencea G. Abelea i njegovih kolega. Brojne slijedeće molekulske filogenije potkrijepile su ove rezultate, a naziv Ichthyostraca prednožen je za kladus Pentastomida + Branchiura. Dakle, niz važnih standardnih djela i baza podataka o rakovima sada uključuju pentastomide u članove ove skupine.
Matične artropode Kritičari hipoteze Ichthyostraca istakli su da se čak i parazitski rakovi još uvijek mogu prepoznati kao rakovi na temelju njihovih larvi; ali ti jezični crvi i njihove larve ne izražavaju tipične znakove za rakove ili čak Euarthropoda. Alternativni model primjećuje izuzetno drevno kambrijsko porijeklo ovih životinja i tumači jezične crve kao člankonožace iz matične grupe. . Nedavna morfološka analiza pronašla je pentastomide izvan člankonožaca, kao sestrinu grupu koja uključuje kladus koji sadrži i nematode, priapulide i slične ekdizijske grupe 'crva'. Dodatni fosili, sugerirali su da bi izumrla životinja zvana Facivermis mogla biti usko povezana s ovim crvima. Međutim, treba naglasiti da ovi autori nisu eksplicitno testirali odnose s pentastomidima i rakovima.
Fosilni zapisi Izuzetno očuvani, trodimenzionalni i fosfatirani fosili iz gornjeg kambrija iz Orstena, Švedska i prelaza kambrij/ordovicij sa granice Kanade identificirani su kao pentastomidi. Do sada su identificirana četiri fosilna roda: Aengapentastomum, Bockelericambria, Haffnericambria i Heymonsicambria. Ovi fosili sugeriraju da su pentastomidi evoluirali vrlo rano i postavlja se pitanja jesu li te životinje u tom dobu bile paraziti, i ako jesu, na kojima domaćinima. U tom kontekstu pominjani su i Conodonta, kao mogući domaćini. Peti rod Invavita, je iz silurakih morskih slojeva Engleske: fosilni primjerci Invavita nađeni su čvrsto vezani za ostrakodne domaćine vrste Nymphatelina gravida. Imaju glavu. crvoliko tijelo i dva para nogu.
Klasifikacija Priložena klasifikacija je prema Martinu i Davisu pri podjeliPentastomida u razredu Maxillopoda, potkoljena Crustacea. Podrazred ima slijedeće današnje redove, natporodice, porodice, rodove i vrste: thumb|Armillifer armillatus Wyman, 1848, (individuu dugs 4 cm, iz disajnog trakta pitona, Python sebae. Iz: Natural History Museum, Berlin. thumb|right|Ženka (desno) i mužjak Armillifer sp. †Aengapentastomum Waloszek, Repetksi & Maas 2006 †Aengapentastomum andresi Waloszek, Repetksi & Maas 2006 †Boeckelericambria Walossek & Müller 1994 †Boeckelericambria pelturae Walossek & Müller 1994 †Haffnericambria Walossek & Müller 1994 †Haffnericambria trolmeniensis Walossek & Müller 1994 †Heymonsicambria Walossek & Müller 1994 †Heymonsicambria ahlgreni Castellani et al. 2011 †Heymonsicambria gossmannae Walossek & Müller 1994 †Heymonsicambria kinnekullensis Walossek & Müller 1994 †Heymonsicambria repetskii Walossek & Müller 1994 †Heymonsicambria scandica Walossek & Müller 1994 †Heymonsicambria taylori Walossek, Repetski & Müller 1994 Eupentastomida Waloszek, Repetski & Mass 2006 Cephalobaenida Heymons, 1935 Cephalobaenidae Heymons, 1922 Bothropsiella Cavalieri 1967 [species inquirendum] Bothropsiella cornuta Cavalieri 1967 Cephalobaena Heymons, 1922 Cephalobaena tetrapoda Heymons, 1922 †Invavita Siveter et al. 2015 †Invavita piratica Siveter et al. 2015 Reighardiida Almeida & Christoffersen, 1999 Reighardiidae Heymons, 1926 Hispania Martínez et al., 2004 Hispania vulturis Martínez et al., 2004 Reighardia Ward, 1899 Reighardia lomviae Dyck, 1975 Reighardia sternae (Diesing, 1864) Raillietiellida Almeida & Christoffersen, 1999 Raillietiellidae Sambon, 1922 Raillietiella Sambon, 1910 Raillietiella aegypti Ali, Riley & Self, 1982 Raillietiella affinis Bovien, 1927 Raillietiella agcoi Tubangui & Masiluñgan, 1936 Raillietiella ampanihyensis Gretillat, Brygoo & Domergue, 1962 Raillietiella amphiboluri Mahon, 1954 Raillietiella belohaensis McAllister, Riley, Freed & Freed, 1993 Raillietiella bicaudata Heymons & Vitzthum, 1935 Raillietiella boulengeri (Vaney & Sambon, 1910) Raillietiella bufonis Ali, Riley & Self, 1982 Raillietiella cartagenensis Ali, Riley & Self, 1985 Raillietiella chamaeleonis Gretillat & Brygoo, 1959 Raillietiella colubrilineati (Leuckart, 1860) Raillietiella congolensis Fain, 1961 Raillietiella crotali Ali, Riley & Self, 1984 Raillietiella freitasi (Motta & Gomes, 1968) Raillietiella furcocercum (Diesing, 1836) Raillietiella gehyrae Bovien, 1927 Raillietiella gigliolii Hett, 1924 Raillietiella gowrii Rajalu & Rajendran, 1970 Raillietiella hebitihamata Self & Kuntz, 1960 Raillietiella hemidactyli Hett, 1934 Raillietiella indica Gedoelst, 1921 Raillietiella kochi Heymons, 1926 Raillietiella mabuiae Heymons, 1922 Raillietiella maculatus Rao & Hiregaudar, 1962 Raillietiella maculilabris Ali, Riley & Self, 1984 Raillietiella madagascariensis McAllister et al., 1993 Raillietiella mediterranea (Hett, 1915) Raillietiella monarchus Ali, Riley & Self, 1984 Raillietiella morenoi Abreu-Acosta et al., 2006 Raillietiella mottae Almeida, Freire & Lopes, 2008 Raillietiella namibiensis Riley & Heideman 1998 Raillietiella orientalis (Hett, 1915) Raillietiella piscator Nair, 1967 Raillietiella rileyi Krishnasamy et al., 1995 Raillietiella schoutedeni Fain, 1960 Raillietiella scincoides Ali, Riley & Self, 1984 Raillietiella spiralis Hett, 1924 Raillietiella teagueselfi Riley, McAllister & Freed, 1988 Raillietiella tetrapoda (Gretillat, Brygoo & Domergue, 1962) Raillietiella trachea Riley, Oaks & Gilbert, 2003 Raillietiella venteli (Motta, 1965) Yelirella Spratt, 2010 Yelirella petauri (Spratt, 2003) Spratt 2010 Porocephalida Heymons 1935 Linguatuloidea Haldeman 1851 Linguatulidae Haldeman, 1851 Linguatula Frölich, 1789 Linguatula arctica Riley, Haugerud & Nilssen, 1987 Linguatula multiannulata Haffner & Rack in Haffner, Rack & Sachs, 1969 Linguatula recurvata (Diesing, 1850) Linguatula serrata Frölich, 1789 Neolinguatula Haffner & Rack in Haffner, Rack & Sachs, 1969 Neolinguatula nuttalli (Sambon, 1922) Subtriquetridae Fain, 1961 Subtriquetra Sambon, 1922 Subtriquetra megacephalum (Baird, 1853) Subtriquetra rileyi Junker, Boomker & Booyse, 1998 Subtriquetra shipleyi Hett, 1924 Subtriquetra subtriquetra (Diesing, 1836) Porocephaloidea Sambon 1922 Porocephalidae Sambon, 1922 Armillifer Sambon, 1922 Armillifer aborealis Riley & Self, 1981 Armillifer agkistrodontis Self & Kuntz, 1966 Armillifer armillatus (Wyman, 1845) Armillifer australis Heymons, 1935 Armillifer grandis (Hett, 1915) Armillifer mazzai (Sambon, 1922) Armillifer moniliformis (Diesing, 1836) Armillifer yoshidai Kishida, 1928 Cubirea Kishida, 1928 Cubirea annulata (Baird, 1853) Cubirea pomeroyi (Woodland, 1921) Elenia Heymons, 1932 Elenia australis Heymons, 1932 Gigliolella Chabaud & Choquet, 1954 Gigliolella brumpti (Giglioli, 1922) Kiricephalus Sambon, 1922 Kiricephalus clelii Riley & Self, 1980 Kiricephalus coarctatus (Diesing, 1850) Kiricephalus constrictor Riley & Self, 1980 Kiricephalus gabonensis Riley & Self, 1980