Hakija Meholjić (1949 – Tuzla, 13. novembar 2019) bio je bosanskohercegovački član rukovodstva SDP-a, predsjednik te stranke u Srebrenici i odbornik u lokalnom parlamentu.
Životopis Od aprila 1993. bio je komandir ratne policijske stanice u Srebrenici. Poznat je po javnom optuživanju Alije Izetbegovića da je krivac što je Srebrenica izgubljena za Muslimane. Bio je član srebreničke delegacije, koja je u ratu prisustvovala sastanku u sarajevskom hotelu Holidej in, gdje su dočekani aplauzima kao heroji, a onda im je rečeno da Srebrenica treba da padne i da se žrtvuje 5.000 ljudi kako bi se izazvala intervencija NATO-a i zauzvrat dobila Vogošća, koja je u to vrijeme bila u sastavu Republike Srpske.
Za Glas Srpske je rekao: Alija Izetbegović je tada 1993. tražio ne da se ubije, nego zakolje 5.000 Bošnjaka u Srebrenici. Bili smo u sarajevskom hotelu "Holidej in" kada sam ustao i pitao ga da li je on lud i ko će poubijati toliki narod. Poslije toga čekao se samo povoljan trenutak da se umiješa međunarodna zajednica i to je palo na Srebrenicu. Alija Izetbegović je aminovao da se dozvoli genocid, a Srbi su nasjeli na nešto što je ranije spremano.
U javnost je iznosio i tvrdnje da su mu neki Muslimani nudili novac da o tome ne govori u javnosti, kao i da mu je Alija Izetbegović rekao da je on od Billa Clintona nagovoren na takav scenario sa Srebrenicom (da se pobije 5000 Bošnjaka zbog NATO intervencije protiv bosanskih Srba). Za Genocid u Srebrenici i gubljenje Srebrenice za Bošnjake je optuživao Zapadne sile, jer se bez njihovog odobrenja to nije moglo dogoditi. O tome je pričao i za norveški domumentarni film Srebrenica - izdani grad. Nasera Orića je optuživao za ubistva, pljačke i ratno profiterstvo.
Tvrdio je da su u julu 1995. postojali spiskovi nepoželjnih Bošnjaka koje je u povlačenju prema Tuzli trebalo likvidirati. To je saznao od Hamdije Fejzića, tadašnjeg potpredsjednika skupštine općine, koji mu je to rekao u koloni koja se povlačila prema Tuzli. Tada se sa grupom svojih saboraca odvojio od kolone i krenuli su drugim putem ka Tuzli i tako preživjeli planiranu likvidaciju od svog rukovodstva. Po povratku u Srebrenicu nekoliko godina je radio na obnovi bošnjačke imovine i na povratku Bošnjaka u tu općinu. Bio je organizator Međunarodnog kampa mira Klotjevac, gdje su se okupljali mladi svih nacionalnosti iz regiona i Evrope. Formirao je Općinski odbor SDP BiH, a u maju 2019. je isključen iz te stranke. Radio je u srebreničkom Komunalnom preduzeću Polet, čiji je bio direktor
Umro je u 70-oj godini od posljedica moždanog udara u Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli, a po vlastitoj želji sahranjen je u Sarajevu u petak, 15. novembra 2019.
Reference
Kategorija:Rođeni 1949. Kategorija:Umrli 2019. Kategorija:Bosanskohercegovački političari Kategorija:Političari Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine Kategorija:Političari Republike Srpske