Varoška džamija u Travniku ili Hadži-Hasanagina džamija, je jedna od najstarijih džamija izgrađenih u užoj jezgri grada Travnika, Bosna i Hercegovina, a pretpostavlja se da je nastala odmah nakon džamije u tvrđavi Stari grad
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine donijela je 25. januara 2021. godine odluku da se džamija proglasi za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Amir Pašić, Goran Milojević i Radoje Vidović (predsjedavajući). Nacionalni spomenik sastoji se od objekta džamije i harema.
Historija Varoška džamija je podignuta prvih decenija XVI stoljeća. Bila je izgrađena od sedre sa strmim krovom prekrivenim šindrom i sa drvenom munarom. U velikim požarom koji je izbio 1903. godine stradala je i Varoška džamija od koje su tada ostali samo zidovi. Obnovu džamije već 1906. godine pokrenula je Travničanka Ziba-hanuma Kopčić, koja je po projektu arhitekte Miloša Miloševića izgradila novi objekat u pseudomaurskom stilu.
Na prelazu između XIX u XX stoljeće uz historicizam u arhitekturi Bosne i Hercegovine se primjenjuju eklektični obrasci sa omiljenim pseudomaurskim elementima koji nemaju uporište u zatečenoj tradiciji, već u orijentalnom naslijeđu. Takav primjer predstavlja i Varoška džamija. Nakon obnove dobila je višebojnu fasadu koja asocira na gradnju alternacijom kamena i opeke karakterističnu za islamsku arhitekturu Magriba. Džamija je dobila i neobičnu kupolu u obliku lukovice po uzoru na građevine mogulske arhitekture u Indiji.
Akademski slikar Đoko Mazalić je napisao: Travničke džamije pokazuju mimo sva mjesta u Bosni i Hercegovini veliku raznolikost u svojoj spoljašnjoj fakturi…Mada se izgradnja travničkih džamija bazira na kvadratnom tlocrtu, kako je to obično, one se ipak u cjelini razlikuju kao arhitektonska djela svaka nekom svojom osebujnošću, što se u prvom redu ima pripisati razvijenom ukusu osnivača i neimara. Tako ćemo ovde vidjeti fasade raščlanjene lukovima (Zulići) ili okićene prozorima veličine i forme prilagođene veličini zidne plohe sa primjesom orijentalnog stila u drugostepenoj plastici (Varoška džamija)
U katastru nekretnina samostalnih vakufa travničkog sreza ova džamija se naziva Hadži-Hasanagina, vjerovatno po prvom graditelju. Varoška džamija je sredinom 20. stoljeća bila preuređena u izložbeni prostor Zavičajnog muzeja Travnik. Nakon rata 90-ih godina prošlog stoljeća u džamiji je bila uspostavljena učionica u kojoj su održavani seminari i obavljana mektebska pouka. Tom prilikom je mahfil produžen do iznad mihraba čime je gornji prostor ispod kupole bio zatvoren. Od 2010. godine više se nisu vodile nikakve aktivnosti u džamiji niti je korištena kao molitveni prostor.
Krajem 2017. godine okončana je prva faza građevinskih radova na temeljnoj sanaciji i uređenju Varoške džamije i njenog harema. U drugoj fazi izgrađena je abdesthane u haremu džamije. U okviru restauracije Varoške džamije, izvršena su i preventivna arheološka istraživanja na prostoru harema džamije.POČELA ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA U HAREMU VAROŠKE DŽAMIJE - muzejtravnik.ba/ - 23-06.2017
Opis Po svome arhitektonskom izvođenju, pripada tipu džamije sa kupolom i vitkom kamenom munarom. Džamija je dimenzija 8,40 x 12,25 m. Sastoji se od ulaznog zatvorenog pretprostora i glavnog prostora za molitvu. Svijetla visina zidova iznosi 6,45 m, dok je ukupna svijetla visina do vrha kupole 10,50 m. Mahfil je 5,05 m dubine (računajući i dio mahfila iznad ulaznog pretprostora) sa dva bočna istaka od 0,40 m. Ulazni pretprostor je dubine 2,60m.
Džamija je zidana ciglom, a zidovi su cijelom visinom debljine 65 cm. Ukupna visina džamije do vrha kupole je 11,20m. Džamija ima nešto izduženu kupolu oblika lukovice, a na ivicama ravnog krova pretprostora nalaze se ukrasi (atika) specifični za arapske džamije sjeverne Afrike. Na fasadi su aplicirane reljefne dekoracije po uzoru na islamsku arhitekturu. Literatura Madžida Bećirbegović, Džamije sa drvenom munarom u Bosni i Hercegovini, Sarajevo-Publishing, Sarajevo, 1999. Enver Sujoldžić, Džamije Travnika, Zavičajni muzej Travnik u saradnji sa ŠIP dd Borac Travnik, 1998. Martin Udovičić. Travnik u vriieme vezira (1699–1851), Zavičajni muzej Travnik, 1973. Martin Udovičić. Travnik u Austro-Ugarske (1878–1918), Zavičajni muzej Travnik, 1981. Hamdija Kreševljaković i D. M. Korkut, Travnik u prošlosti 1464–1878, Zavičajni muzej Travnik, 1961. Fatima Maslić, Starine i muzeji Travnika, Turistički savez Travnik, 1990 Reference
Vanjski linkovi Druga najstarija džamija u Travniku u završnoj fazi restauracije: Oronula fasada dobila novi sjaj - vakuf.ba - 2017.
Kategorija:Nacionalni spomenici u Travniku Kategorija:Džamije u Travniku