Konferencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama 2021.

Konferencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama 2021, češće nazivana COP26, održana je u SEC centru u Glasgowu od 31. oktobra do 13. novembra 2021.

Konferencija je bila prva nakon Pariskog sporazuma na COP21 na kojoj se očekivalo da strane preuzmu pojačane obaveze prema ublažavanju klimatskih promjena; pariski sporazum zahtijeva od strana da sprovode proces koji je kolokvijalno poznat kao 'mehanizam sa zatezanjem' svakih pet godina kako bi se obezbijedila poboljšana nacionalna obećanja. Rezultat COP26 bio je klimatski pakt u Glasgowu, o kojem su pregovarali konsenzusom predstavnika 197 prisutnih strana. Zbog kasnih intervencija Indije i Kine, koje su oslabile poteze za ukidanje subvencija za energiju uglja i fosilna goriva, konferencija je završena usvajanjem manje stroge rezolucije nego što je bilo očekivano. Ipak, pakt je bio prvi klimatski sporazum koji se eksplicitno obavezao na smanjenje upotrebe uglja. Uključuje formulaciju koja podstiče hitnije smanjenje emisije gasova staklene bašte i obećava više klimatskih finansijskih sredstava za zemlje u razvoju da se prilagode klimatskim uticajima.

Za vrijeme konferencije, 6. novembra 2021, marš protiv neadekvatnog djelovanja na konferenciji, kao i zbog drugih pitanja vezanih za klimatske promjene, prerastao je u najveći protest u Glasgovu još od marševa protiv rata u Iraku 2003. Dodatni skupovi održani su u 100 drugih zemalja.

Pozadina Predsjedništvo mini| Italijanski premijer Giuseppe Conte (lijevo) i britanski premijer Boris Johnson u Londonu na otvaranju COP26 u februaru 2020., prije nego što je odgođen za godinu dana Ujedinjeno Kraljevstvo predsjedava COP-om 26 sve do početka COP27. Prvobitno je državna ministrica za energiju i čisti rast, Claire Perry, bila imenovana za predsjednicu konferencije, ali je smijenjena 31. januara 2020., nekoliko mjeseci nakon što je podnijela ostavku na mjesto poslanika. Bivši premijer David Cameron, i bivši ministar vanjskih poslova William Hague odbili su preuzeti tu ulogu. Dana 13. februara 2020. imenovan je Alok Sharma, sekretar za poslovnu, energetsku i industrijsku strategiju Dana 8. januara 2021, Šarmu je naslijedio Kwasi Kwarteng na mjestu sekretara za poslovnu, energetsku i industrijsku strategiju i prešao je u Kabinetsku kancelariju, s ciljem fokusiranja na predsjedništvo s punim radnim vremenom.

Nigel Topping, bivši izvršni direktor organizacije za djelovanje u vezi s klimatskim promjenama We Mean Business, imenovan je za državnog prvaka za klimatske akcije visokog nivoa u okviru COP-a 26.

Italija se udružila sa Ujedinjenim Kraljevstvom u vođenju COP26. Vecinom, njihova uloga je bila u pripremnim radovima kao što je domaćinstvo pred-COP sesije i događaja za mlade pod nazivom Youth4Climate 2020: Vozačka ambicija. Ovi događaji su održani između 28. septembra i 2. oktobra 2020. u Milanu.

Odlaganje Zbog pandemije COVID-19, u aprilu 2020. konferencija biva odgođena za 31. oktobar – 12. novembar 2021. Obje zemlje domaćini, Italija i Velika Britanija, bile su izuzetno pogođene pandemijom, a čak je i mjesto održavanja konferencije, SEC centar u Glasgowu, pretvoren u privremenu bolnicu za pacijente s COVID-19 u Škotskoj.

Nezavisni posmatrači su primijetili da je odgađanje dalo međunarodnoj zajednici vremena da odgovori na ishod predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Državama, održanih u novembru 2020. Predsjednik Donald Trump povukao je Sjedinjene Države iz Pariskog sporazuma, iako je to moglo stupiti na snagu tek dan nakon izbora; dok su se njegovi demokratski protivnici obavezali da će se odmah pridružiti i povećati ambiciju za smanjenje emisije stakleničkih plinova (GHG). Joe Biden je to učinio nakon što je postavljen za predsjednika. Na konferenciji se Bajden izvinio zbog Trumpovog povlačenja iz sporazuma.

Sponzori Prethodni samiti su bili sponzorirani od strane kompanija za fosilna goriva. Kako bi smanjila ovaj utjecaj, vlada Ujedinjenog Kraljevstva odlučila je da sponzori "moraju imati stvarne obaveze kako bi im pomogli da dostignu neto nulu u bliskoj budućnosti". Prvi glavni partneri bili su tri britanske energetske kompanije i jedna bankarska i osiguravajuća kompanija.

Lokacija i učešće mini| S lijeva na desno: premijerka Bangladeša Sheikh Hasina, estonska premijerka Kaja Kallas, predsjednik Tanzanije Samia Suluhu i prva ministrica Škotske Nicola Sturgeon na COP26 Prije samita vijeća u i oko Glasgovu,obećala su da će zasaditi 18 miliona stabala tokom sljedeće decenije: predviđa se da će Clyde Climate Forest (CCF) povećati pokrivenost drveća u urbanim područjima regije Greater Glasgow na 20%.

U septembru 2021, konferenciju je pozvala Climate Action Network kako bi se osiguralo da će učesnici moći prisustvovati uprkos ograničenjima putovanja vezanim za pandemiju COVID-19. U mjesecima prije konferencije, britanska vlada je imala ograničenja za putovanja iz određenih zemalja, a na određenim mjestima su bili potrebni i COVID pasoši. Kritičari su sugerirali da bi nejednaka raspodjela vakcina protiv COVID-19 širom svijeta mogla isključiti učešće predstavnika siromašnijih zemalja koje su najviše pogođene klimatskim promjenama. UK je naknadno ublažila pravila putovanja za delegacije. Samo četiri pacifičke otočne države poslale su delegacije zbog ograničenja putovanja zbog COVID-19, a većina otočnih država bila je primorana poslati manje timove. Organizatori su postavili brojna pravila o COVID-19 za učesnike, u zavisnosti od statusa vakcinacije.

Dana 4. juna 2021. postavljena je noćna svjetlosna projekcija na Tolbooth Steeple, u okviru inicijative 'Klimatski sat '. Predviđene statistike Deadline i Lifeline računaju vremenski okvir prije nego što bi zagrijavanje od 1,5 °C postalo neizbježno, odnosno%tak globalne energije koja se isporučuje putem obnovljivih izvora.  Scottish Events Campus (SEC), poznat kao Plava zona, privremeno je postao i teritorija Ujedinjenih nacija: drugo glavno mjesto je Zelena zona u naučnom centru u Glasgowu.

Samit je opisan kao "najčišća električna energija u Velikoj Britaniji", jer je 70% napajano iz nuklearne energije s niskim udjelom ugljenika iz elektrana u Tornessu i Hunterstonu B, dok je ostatak uglavnom dolazio iz energije vjetra.

Odsutni čelnici U oktobru 2021. kineski lider Xi Jinping najavio je da neće lično prisustvovati konferenciji i umjesto toga, uputio pismeno obraćanje jer organizatori nisu pružili priliku za video obraćanje. S obzirom na to da su emisije stakleničkih plinova u Kini najveće na svijetu, Reuters je rekao da je to manje vjerovatno da će konferencija rezultirati značajnim klimatskim sporazumom. Međutim, kineska delegacija koju je predvodio izaslanik za klimatske promjene Xie Zhenhua ipak je prisustvovala. Globalna energetska kriza 2021. pojačala je pritiske na Kinu uoči samita. Sastanku nisu prisustvovali ni premijeri ili šefovi brojnih država poput Južne Afrike, Rusije, Saudijske Arabije, Irana, Meksika, Brazila, Turske, Malezije i Vatikana.

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da je njegov nedolazak uzrokovan zbog zabrinutosti u vezi sa pandemijom COVID-19. Iranski predsjednik Ebrahim Raisi nije prisustvovao; Struan Stevenson i iranski izgnanici iz Nacionalnog vijeća otpora Irana uputili su škotskoj policiji službeni zahtjev da se Raisi uhapsi zbog zločina protiv čovječnosti ako prisustvuje na osnovu pravnog koncepta univerzalne jurisdikcije. Saudijski prijestolonasljednik Mohamed bin Salman takođe nije prisustvovao samitu. Brazilski predsjednik Jair Bolsonaro, koji se suočio s međunarodnom osudom zbog sve većeg krčenja amazonskih prašuma, također odlučio da ne prisustvuje samitu lično.

Nedolazak Putina i Xija dobio je kritike od strane američkog predsjednika Joea Bidena te od bivšeg američkog predsjednika Baracka Obame.

Mijanmar i Afganistan su bili potpuno odsutni; obje zemlje su vojno zbacile vlade koje su priznale UN 2021. Mijanmarskoj vojnoj hunti bio je blokiran ulazak na samit. UNFCCC je odbio prijave šest prognanih afganistanskih stručnjaka za klimu. Osim toga, ostrvska država Kiribati nije poslala učesnike, dok su se ostrvske države Vanuatu i Samoa registrovale, ali nisu poslale delegaciju.

Rachet mehanizam Prema Pariškom sporazumu, zemlje su predale obećanje pod nazivom nacionalno utvrđeni doprinosi, kako bi ograničile svoje emisije stakleničkih plinova. U okviru Pariskog sporazuma, od svake zemlje se očekuje da svakih pet godina podnese pojačane doprinose utvrđene na nacionalnom nivou, kako bi se pojačala ambicija za ublažavanje klimatskih promjena. Kada je Pariski sporazum potpisan na COP21, konferencija 2020. bila je postavljena kao prvo ubrzanje. Iako je konferencija 2020. odgođena za 2021. zbog pandemije COVID-19, desetine zemalja još uvijek nisu ažurirale svoja obećanja do početka oktobra 2021. Kolektivni napredak ka implementaciji Pariskog sporazuma u pogledu ublažavanja, prilagođavanja i finansijskih tokova i sredstava implementacije i podrške mjerit će se globalnim pregledima, od kojih bi prvi trebao biti završen 2023. godine.

Ishodi Dana 13. novembra 2021, 197 zemalja učesnica dogovorilo je novi sporazum, poznat kao Klimatski pakt u Glasgovu, čiji je cilj sprječavanje opasnih klimatskih promjena.

Pakt "Ponovo potvrđuje temperaturni cilj Pariškog sporazuma o održavanju povećanja globalne prosječne temperature na znatno ispod 2 °C iznad predindustrijskih nivoa te nastoji da se ograniči povećanje temperature na 1,5 °C iznad predindustrijskih nivoa" i "Priznaje da ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5 °C zahtijeva izuzetno brzo, duboko i trajno smanjenje globalnih emisija stakleničkih plinova, uključujući smanjenje globalnih emisija ugljičnog dioksida za 45% do 2030. u odnosu na nivo iz 2010. i na neto nulu oko sredine stoljeća, kao i duboka smanjenja u drugim gasovima staklene bašte;" Međutim, postizanje cilja nije osigurano, jer će uz postojeće obećanje emisije u 2030. godini biti 14% veće nego u 2010.

Konačni sporazum eksplicitno spominje ugalj, koji je pojedinačno najveći doprinositelj klimatskim promjenama. Prethodni COP sporazumi nisu pominjali ugalj, naftu ili gas, pa čak ni fosilna goriva općenito, kao pokretač ili glavni uzrok klimatskih promjena, što je klimatski pakt iz Glasgova prvim klimatskim sporazumom koji eksplicitno planira nesmanjeno smanjenje energije uglja. Formulacija u sporazumu se odnosi na namjeru da se "postupno smanji" korištenje nesmanjene energije iz uglja, umjesto da se postepeno ukida. Iz ove formulacije implicitno slijedi da korištenje energije iz uglja sa "smanjenjem" (neto-nula emisija), npr. neutralizacijom rezultirajućeg ugljičnog dioksida putem CO 2 -to-stone procesa, ne mora biti smanjeno. Međutim, ovo hvatanje i skladištenje ugljika je preskupo za većinu elektrana na ugalj.

Više od 140 zemalja obećalo je postizanje neto-nulte emisije. To uključuje 90% globalnog BDP-a.

Više od 100 zemalja, uključujući i Brazil, obećalo je da će preokrenuti krčenje šuma do 2030. godine.

Konačni tekst Glasgowskog klimatskog pakta uključuje poziv na: "ubrzavanje napora ka... postupnom ukidanju neefikasnih subvencija za fosilna goriva,". 34 zemlje sa nekoliko banaka i finansijskih agencija obećale su da će zaustaviti međunarodno finansiranje „nesmanjenog sektora energije iz fosilnih goriva do kraja 2022, osim u ograničenim i jasno definisanim okolnostima koje su u skladu sa granicom zagrijavanja od 1,5°C i ciljevima Pariskog sporazuma“ i povećati finansiranje održivih projekata, uključujući Kanadu – glavnog dobavljača takvih finansija, Francusku, Njemačku, Italiju i Španiju – najveće finansijere u Evropskoj uniji.

Više od 40 zemalja obećalo je da će odustati od upotrebe uglja.

SAD i Kina postigli su dogovor o saradnji na mjerama za zaustavljanje klimatskih promjena, uključujući smanjenje emisije metana, postepeno ukidanje upotrebe uglja i očuvanje šuma.

Indija je obećala da će crpiti polovinu svojih energetskih potreba iz obnovljivih izvora do 2030. te da će postići neutralnost ugljika do 2070.