mini|180px|Ruska žena ratnica Nastasja Korolevitšna, Sergej Solomko Poljenica, poljanica, paljenica, paljanica () je žena-ratnica u ruskom folkloru, žena-vitez.
Karakteristika U ruskim biljinama, poljenica je žena-ratnica. U borbama se nije razlikovala od muškaraca vitezova. Da bi isprosio njenu ruku, budući muž morao ju je pobijediti u dvoboju, što je ponekad bilo jako teško. (Nastasja Koroljevična je strijelom izbila oko svome budućem suprugu Dunavu). Njihovo jedino zanimanje je bilo ratovanje: jahale bi poljima i borile se sa muškarcima vitezovima. Odlikovale su se velikom snagom i mogli su ih zamijeniti za muškarce. (Vasilisa Mikulišna u epu "Stavr Godinovič", Nastasja Mikulišna u epu "Dobrinjina ženidba"). U epu о Dunavu Ivanoviču Nastasja Koroljevična "divlje jaše po nepreglednom polju".
thumb|Nastasja Mikulišna ("Poljenica divlja, kći Mikule Seljaninoviča"). Crtež A. Rjabuškina Tako, Dobrinja, vidjevši pred sobom velikog viteza, ne znajući da je žena, stupi sa njim u boj, ali uskoro bješe poražen. Nastasja Mikulišna "uhvati Dobrinju za žute kovrđe, strgnu ga iz sedla i baci na zemlju". Zatim se zamisli i zapita, koga je ona to bacila na zemlju. Tada odluči: ako mi se vitez dopadne - uzet ću ga za muža, ako mi se ne dopadne - odrubit ću mu glavu. Ona podigne Dobrinju, on joj se dopadne i uzme ga za muža. U opisima gozbi kneza Vladimira često se spominju poljanice, zajedno sa ostalom družinom kneza Vladimira
Korijeni Boris Ribakov pisao je o ovim ženama-ratnicama koje su spominju u ruskim pričama i epovima i njegovo je mišljenje da se radi o o predtatarskim stepskim ženama skitsko-sarmatskog porijekla. To, također može biti dokaz kontakata kijevskih vojnika sa alanskim ili bugarskim stepskim vojnicima.
Dmitrij Balašov isto tako je smatrao da poljenice podsjećaju na stepske jahačice sarmatskih ratnica: koje su obično bile dobre jahačice i iskusni strijelci. Po tome ovi epovi opisuju pobjedu slavena nad sarmatima: Dunav i Dobrinja pobjeđuju poljenice u viteškom dvoboju i preuzimaju nad njima vlast muža nad ženom.U korist njihovog stepskog porijekla govori ta činjenica da je iz Nastjine krvi, koju je ubio Dunav, nastala rijeka Njepra (Dnjepar, koja je graničila sa stepom). Osim toga ,poznato je da je kod Sarmata postojalo veoma jako sjećanje na matrijarhat i zato nema ničeg neobičnog da se u njihovom sjećanju sačuvao lik žene-ratnice. U svadbenim scenarijama poljenica sa vitezovima, po njegovom mišljenju, "možemo vidjeti susret Slavena sa Sarmatima, što je još ranije primijetio i Tacit. thumb|Amazonka u starogrčkoj keramici Balašov dalje piše: "To su stepske ratnice konjanici i poslije bitke sa vitezovima , postale bi njihove žene. Malo je vjerovatno da su njihovi korijeni bili slavenskog porijekla, jer tome se protivi činjenica o njihovim upornim i stalnim borbama protiv ruskih vitezova, iako je ime ovih žena-ratnica (poljanica) slavenskog porijekla. Kako vidimo, potrebno je priznati da su ove žene - poljanice, sarmatske ratnice konjanici, а prisutnost ove slavenske riječi znači da je ideja o poljanicama utemeljena u epskim djelima u ruskom jeziku prije pojave turske riječi "bogatyr", ime žene-ratnice nije nestalo, iako se više nije upotrebljavalo".
Savremeni istraživači pišu o o sličnosti poljenica sa ženama-ratnicama u turskim epovima: U epskim djelima susreće se mnoštvo likova odvažnih žena konjanika,koje su vladale mačem i iskustvom u lovu. Takve heroine pojavljuju se u epovima kirgiškog destana "Džangil Mirza", ujgurskog — "Njozjugjum", baškirskog destana "Zaja Tjulek", Kirgiškom epu "Manas", altajskog i hakaskog destana "Altin Arig", a također u azerbejdžanskom epu о "Кjor-ogli". Pretpostavlja se, da su heroine-poljanice u slavenski folklor dospjele kao rezultat kontakata sa turskim narodima. Turske ratnice se spominju u tatarskim epovima "Ilja-Muromec i Kalin car". Dvoboj mladoženje i nevjeste, često je dio svadbenog obreda u srednjem vijeku, ali bez fatalnog ishoda.
Spisak Kćeri viteza Mikule Seljaninoviča: Vasilisa Mikulišna — žena Stavra Godinoviča. Na gozbi kod kneza Vladimira spašava ga preodjevena u mušku odjeću. Nastasja Mikulišna — žena Dobrinje Nikitiča. Udaje se za njega nakon dvoboja; također poslije njegovog dugog oodsustva, kada joj knez Vladimir zabranjuje udati se za Aljošu Popoviča, ona prepoznaje prerušenog muža Nastasja Koroljevična, Njepra — kći kralja Danila Manojloviča, žena Dunava Ivanoviča. Udaje se za njega poslije dvoboja; zatim gine od njegove ruke za vrijeme natjecanja strijelama, Dunav se ubije nakon njene smrti. Žene Ilje Muromca: Zlatigorka, Lata-gorka, Latingorka Latin-gorka, Mamaišna, Latin-gorka, majka viteza Sokoljnka od Ilje Muromca, koji stupa u dvoboj sa ocem. U epu "Kamski pokolj" Latingorka pobjeđuje Dobrinju Nikitiča i vrši nad njim nasilno djelo seksualnog karaktera, što izaziva podsmjeh kod Ilje Muromca, a Dobrinju dovodi do samoubistva. Bezimena poljenica, kći Ilje Muromca, koja ga želi ubiti jer je obeščastio njenu majku i gine od njekove ruke ("Ilja Muromec i njegova kći"; postoji i varijanta na ovu temu o sinu). Savišna — žena Ilje Muromca, preobučena u njegovo viteško odijelo spašava Kijev od Tugarina. Marja Morevna — stepska kraljica-ratnica. Bezimena poljanica iz epa "Tri putovanja Ilje Muromca", željela ga obmanuti. Darja Psovskaja — legendarna psovskaja vitezica, poginula u borbi sa litovskom vojskom. U priči Afanasjeva (№ 173) pominje se "djevica, iz čijih ruku i nogu teče voda: ko se napije te vode, postaje za trideset godina mlađi". Djevojka Turka, vladarica zvijeri i vođa ženske vojske, povezana sa gradom Kitežom i jezerom Svjetlojarom
Također se spominju i vračare, ali koje nemaju vojnog dostojanstva: Marina Ignjatjevna vlada magičnim sposobnostima, vještica iz epa "Dobrinja i Marina". Marja Labud Bijela, Avdotja Lihovidnova, vlada magičnim sposobnostima (vukodlak), žena Mihajla Potika.
Također pogledati Djevojka-ratnica Amazonke
Napomene
Reference
Kategorija:Ratnice u kulturi Kategorija:Likovi iz biljina