180px|mini|desno|Koledari u Lavovu u Ukrajini Koledari su slavenski božićni pjevači (starobugarski: kolѧda). Poznato kao i (, , , , , ) je božićno pjevanje i rasprostranjen je običaj u Bugarskoj, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, Rusiji, Ukrajini, Bjelorusiji, Češkoj, Slovačkoj, Sjevernoj Makedoniji i Poljskoj.Виноградова Л. Н. Колядование // Славянские древности: Этнолингвистический словарь в 5-ти томах / Под ред. Н. И. Толстого; Институт славяноведения РАН. — М.: Международные отношения, 1999. — Т. 2. — С. 563-575. — ISBN 5-7133-0982-7. (Die Veröffentlichung der Russischen Akademie der Wissenschaften) Božić, koji se i prije uvođenja kršćanstva slavio kao rođendan sunca, veliki je tadicionalni muzički i folklorni događaj, posebno u ruralnim područjima Bugarske.
Obilježavanje Bjelorusija
Bugarska
Hrvatska U hrvatskoj tradicijskoj kulturi poznati su još nazivi: kolendra (u Splitu i okolici), koledva (u Belom na otoku Cresu), a izvođači se nazivaju koledaši, kolendaši, kolendraši, koledvaši i kolojani (u Zlarinu kod Šibenika), koleđani (kod Hrvata u Rumuniji), a u Gdinju na Hvaru ophod se zove koleđanje, junaki i ditići kod gradišćanskih Hrvata. Nazivaju se i koledvači, koleđani, kolijani. U Jelsi na Hvaru ophod se naziva koleđanje, kolendanje, kolejanje. U Istri, Hrvatskom primorju, pa i Lici nazivaju se i fiole (prema pripjevu fiole).
Poljska
Rusija
Poljska
Sjeverna Makedonija
Slovenija
Srbija Koleda je u narodu običaj po kojem je od Božića do Bogojavljenja grupa maskiranih mladića i mlađih oženjenih ljudi obilazila svaku kuću u selu i pjevala koledske pesme, izvodeći pri tome i razne mađijske radnje, sve sa željom da se utiče na zdravlje ukućana i da se dočara obilje i napredak kuće. Na području Bosanske Krajine koristio se i naziv čarojice za koledare. Koleđani ili koledari su zauzvrat dobijali poklone u hrani od svake kuće. Kod zapadnih Srba običaj se davno izgubio, tako da su i podaci o njemu veoma rijetki. Zabilježen je kod Srba u Bosni i Hercegovini, na Ozrenu, Krnjinu, Trebavi i oko Maglaja, gdje su koledavci (koledare, koledarice, vješalice) u grupama od 10 do 15 momaka i mlađih oženjenih ljudi obilazili određeni zaselak. Pošto otpjevaju pjesmu, ulaze u kuću, traže razne namirnice, a djecu plaše da će ih vješati o verige (otuda i naziv vješalice). Običaj je bolje poznat u istočnoj i južnoj Srbiji. Kolede se pripremaju na nekoliko dana pred Svetog Ignjata (20. decembra), negdje već od Nikoljdana, a glavna priprema sastoji se u izradi maski.
Ukrajina
Literatura
Reference
Vanjski linkovi
Kategorija:Hrvatski folklor Kategorija:Srpski folklor Kategorija:Bugarski folklor Kategorija:Ruski folklor Kategorija:Ukrajinski folklor Kategorija:Bosanskohercegovački folklor Kategorija:Slovački folklor Kategorija:Češki folklor Kategorija:Poljski folklor Kategorija:Slovenski folklor Kategorija:Sjevernomakedonski folklor Kategorija:Bjeloruski folklor