alt=Koncentracioni logor i logor za silovanje|mini|Hotel Vilina vlas, gdje su zarobljenici Bošnjaci premlaćivani, mučeni, silovani i seksualno zlostavljani tokom rata u BiH. Vilina vlas je bio logor za silovanje koji je bio aktivan tokom rata u Bosni i Hercegovini. Služio je kao jedan od glavnih zatočeničkih objekata u kojem su premlaćivani, mučeni i ubijani bošnjački civili zarobljenici, a žene silovane od strane zatvorskih čuvara tokom masakra u Višegradu tokom rata u BiH. Nalazi se oko četiri kilometra sjeveroistočno od Višegrada, u selu Višegradska Banja.
Nakon rata Vilina vlas je ponovo otvorena kao turistički objekat. Lokalne vlasti su se aktivno suprotstavljale spomen obilježju i potiskivale spominjanje njihovih zločina.
Logor Godine 1992. koncentracioni logor i logor za silovanje u hotelu Vilina vlas bio je jedan od glavnih zatočeničkih objekata na području Višegrada. Osnovao ga je Užički korpus krajem aprila 1992. i odigrao je značajnu ulogu u etničkom čišćenju nesrpskog stanovništva na tom području. Hotel je služio kao kamp "bordel". Bošnjačke žene i djevojčice, među kojima mnoge još nisu imale 14 godina, u logor su doveli policajci i pripadnici paravojnih grupa Beli orlovi i ljudi Arkana i Vojislava Šešelja.
Milan Lukić, vođa lokalne grupe paravojnih formacija koje se nazivaju Beli orlovi, Osvetnici ili Vukovi, osnovao je svoj štab u hotelu Vilina vlas, jednoj od različitih lokacija gdje su bili zatočeni lokalni Bošnjaci. Grupa, povezana sa lokalnom policijom i srpskim vojnim jedinicama, imala je istaknutu ulogu u etničkom čišćenju Višegrada, počinivši brojne zločine uključujući ubistvo, silovanje, mučenje, premlaćivanje, pljačku i uništavanje imovine.
U presudi po žalbi u predmetu protiv Mitra Vasiljevića Međunarodni krivični sud za bivđu Jugoslaviju (MKSJ) je utvrdio da je 7. juna 1992. on bio prisutan u hotelu „Vilina vlas,“ opisanom kao štab Milana Lukića, kada su Lukić i dvojica neidentificiranih muškaraca doveli sedmoricu prisilno privedenih muslimanskih muškaraca. Ti muškarci su potom odvedeni na istočnu obalu Drine, gdje su strijeljani; petorica su ubijena, a dvojica su preživjela tako što su pala u rijeku i pretvarala se da su mrtva.
Mnoga silovanja na području Višegrada su navodno počinjena na očigledno sistematski način. U izvještajima Komisije eksperata Ujedinjenih nacija pri Vijeću sigurnosti (komisija Bassiouni) stoji da su žrtve sakupljane i transportovane na mjesta poput Viline vlas i Hotela Višegrad, očigledno u svrhu zatočenja i silovanja.
Prema sudskim izvorima, Vilina vlas je 1992. korištena kao mjesto zatočenja na području Višegrada. MKSJ je u optužnici u predmetu Vasiljević i drugi naveo da su hotel, opisan kao bivše odmaralište, i obližnja Višegradska banja služili kao objekti za zatočenje u kojima su zatvorenici premlaćivani, mučeni i seksualno zlostavljani. Detektor, pozivajući se na svoju bazu sudski utvrđenih činjenica, navodi da je banja/hotel „Vilina vlas“ pretvorena u ženski logor u koji su dovođene žene i djevojčice koje su sistematski maltretirane i silovane, dok su u istom objektu bili zatočeni i muškarci.
Sud Bosne i Hercegovine je u više predmeta razmatrao zločine povezane s ovim lokalitetom. U predmetu protiv Olivera Krsmanovića u optužnici je navedeno da je početkom juna 1992. u hotelu „Vilina vlas“ učestvovao u silovanju Bošnjakinja i drugim oblicima teškog seksualnog zlostavljanja nad ženama koje su bile protivpravno zatvorene u tom objektu. U predmetu protiv Bobana Šimšića Sud BiH je zabilježio navode optužnice da je zajedno s Milanom Lukićem izdvojio osamnaest muškaraca bošnjačke nacionalnosti koji su odvedeni na lokalitet, gdje je izdvojeno njih sedam, nakon čega su odvedeni do Drine i likvidirani.
Sudski postupci Zbog zločina počinjenih na području Višegrada, uključujući i događaje povezane s Vilinom vlasu, vođeni su postupci pred domaćim i međunarodnim sudovima. U predmetu protiv Mitra Vasiljevića MKSJ je u žalbenoj presudi potvrdio ključne činjenice o njegovom prisustvu u hotelu i kasnijem odvođenju sedmorice zatočenih muškaraca prema obali Drine, iako je preinačio pojedine činjenične nalaze prvostepene presude u vezi s njegovim znanjem i pojedinim detaljima ponašanja u samom hotelu.
Pred Sudom BiH predmet protiv Željka Leleka predstavljao je jedan od prvih domaćih postupaka koji je uključivao navode o zločinima povezanim s Vilinom vlasu. Sud je u tom predmetu donio osuđujuću presudu za zločin protiv čovječnosti, ali je optuženog oslobodio dijela optužbe koji se odnosio na navode da je u aprilu i junu 1992. u banji „Vilina vlas“ silovao dvije Bošnjakinje, uz obrazloženje da na osnovu provedenih dokaza nije utvrđeno da je počinio te radnje. Time je sudska praksa razlikovala širi obrazac zločina na području Višegrada od pojedinačnih navoda za koje nije bilo dovoljno dokaza za osuđujući ishod.
Značaj ovih postupaka nije samo u individualnoj krivičnoj odgovornosti nego i u tome što su kroz optužnice, presude i sudski utvrđene činjenice dokumentirali ulogu Viline vlas u sistemu progona bošnjačkih civila na području Višegrada.
Poslijeratna upotreba i memorijalizacija Poslije rata Vilina vlas nastavila je funkcionirati kao hotel i banjski objekt. Detektor je 2026. izvijestio da je hotel promoviran na Međunarodnom sajmu turizma u Beogradu kao dio turističke ponude Višegrada i Republike Srpske, iako na samom objektu ne postoji obilježje koje bi podsjećalo na ratne zločine počinjene u njemu.
Takva praksa izazvala je oštre reakcije udruženja žrtava, predstavnika memorijalnih institucija i dijela javnosti. U izvještaju navodi se da su sagovornici ocijenili promociju hotela bez konteksta o ratnim zločinima kao oblik brisanja sjećanja na žrtve, normalizacije nasilja i revizionizma, te su tražili makar postavljanje spomen-ploče, a neki i pretvaranje objekta u memorijalni centar.
Umjetnost i kultura Boravak u Vilinoj vlasi tokom posjete Višegradu inspirisao je australsku umjetnicu performansa Kym Vercoea na rad "sedam kilometara sjeveroistočno: Predstava o geografiji, turizmu i zvjerstvima". Godine 2013. objavljen je film Jasmile Žbanić i Kym Vercoe Za one koji ne mogu da govore. Pokazuje kako se stravični zločini počinjeni nad ženama u Vilinoj vlasi i danas guraju pod tepih, jer počinioci ostaju nekažnjeni, a hotel radi kao da se ništa nije dogodilo.
Također pogledajte Silovanja u ratu u Bosni i Hercegovini Masakri u Višegradu Etničko čišćenje u ratu u Bosni i Hercegovini
Reference
Kategorija:Koncentracijski logori za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini Kategorija:Višegrad Kategorija:Osnivanja u 1992.