alt=Painting of a boy sitting on a haystack and playing a violin|mini|Hegedűs Cigány Fiú (Cigančić sa violinom) od György Vastagh

Stvaranje violine () je transilvanijska/južnomađarska romska bajka.

Postoje dvije priče pod istim naslovom. U priči o kojoj se ovdje uglavnom govori, dijete je rodila majka koja umire na porođaju. Majka je začela dijete konzumirajući vješticino mlijeko iz tikve. Dječak osvaja kraljevu kćer uspjevši u neviđenom podvigu: uz pomoć vilinske kraljice Matuje (romski: Matuya) stvara prvu violinu i štap na svijetu i svira je publici koja se smije i plače uz melodiju, pod uticajem vilinske kraljice.

Druga priča s istim naslovom je analogna priči braće Grimm "Raspjevana kost".

Pisani izvori Priču, prevedenu na njemački, objavio je Heinrich von Wlislocki 1890. i uključena je u njegovu knjigu, "O putujućem ciganskom narodu: prizori života transilvanijskih Cigana". Reprint: Inktank, 2019. ; Wlislocki pripisuje da je njegov izvor bio Siebenbürgisch (Transilvanijski) Rom, ali priznaje da je priča poznata i među kortorarima (nomadskim Romima) u južnoj Mađarskoj.

Originalni tekst napisan na romskom jeziku, s priloženim njemačkim prijevodom, objavljen je u članku Antona Herrmanna (Antal Herrmann); ovaj tekst je vjerovatno južnomađarsko-romski.

Sažetak radnje Siromašni par uzaludno želi dijete, a žena se žali na svoju bijedu starici koju sretne u šumi. Vještica je šalje kući sa uputom: „Idi kući i rasjeci tikvu (njemački: Kürbis; romski: dudum), ulij u nju mlijeko i popij. Tada ćeš roditi dječaka koji će biti srećan i bogat! " Iako supruga posluša njen savjet i rodi prekrasnog dječaka, ona se razboli i ubrzo nakon toga umire.

Kada dječak napuni dvadeset godina, putuje svijetom da traži svoju sreću. Dolazi u veliki grad, gde vlada bogati kralj. Kralj ima divnu kćer, koju će dati za čovjeka koji može učiniti nešto što niko do sada nije učinio.

Mnogi muškarci okušavaju sreću i ne uspijevaju, plaćajući neuspjehe svojim životom. Kada naivni dječak upita kralja šta da radi, bačen je u mračnu tamnicu. Matuja, mu se pojavljuje sa zasljepljujućim svjetlom i daje mu kutiju i štap; ona mu kaže da treba da joj iščupa dlake s glave i naniže ih preko kutije i štapa. Zatim treba savijati dlake kutije sa dlakama štapa, svirajući violinu kako bi usrećio ili rastužio ljude dok se Matuja smije i plače u instrument. Dječak pokazuje svoje umijeće kralju, koji je presrećan i daje mu svoju prelijepu kćer za ženu. Priča se završava riječima: "Tako je violina došla na svijet (Kade avelas schetra andre lime)".

Analiza Porjeklo Priča ima folklorno porijeklo i magični sadržaj; uobičajeno u bajkama, i stara veštica i dobra vila posjeduju magične moći. Dobra vila, Matuja, zasnovana je na magičnim pričama hinduističke tradicije (često u romskim pričama). Matuja se pojavljuje u transilvanskoj, mađarskoj, poljskoj, ruskoj i srpskoj romskoj mitologiji kao kraljica Ursitorija. Ove vile, tipično lijepe žene koje žive u planinskim palaćama, uživaju u pjevanju i plesu i simboliziraju muziku. （Online Version str. 44, downloaded on 1. 3. 2016.

Paralele Priča bliska ovoj verziji narodne priče poljskog pisca Jerzy Ficowskog pod naslovom "Zaczarowana skrzynka" ("Čarobna kutija") nalazi se u njegovoj zbirci Gałązka z drzewa słońca (1961). Engleski prijevod pojavio se u antologiji Sister of The Birds and Other Gypsy Tales (1976). U ovoj poljskoj verziji, pomoćni duh je duh od bukve po imenu Matuja, koji također propisuje mlijeko koje se pije iz šupljine bundeve za liječenje neplodnosti, a dječak koji se tada rodio nosi ime "Bachtalo".

Priče o stvaranju muzičkog instrumenta postoje u drugim kulturama ili regijama, na primjer, mađarska bajka „Violina“ i priča o mongolskom morin khuuru. Obje se značajno razlikuju od transilvanske priče. U grčkoj mitologiji, stvaranje pan flaute od strane Pana i Syrinxa je dobro poznat primjer.

Priča pod istim naslovom Još jedna transilvanijska romska priča sa istim naslovom (također objavljena od strane Wlislockija 1886; kasnije prevedena od Gruma e-text at de.wikisource je manje poznata, vjerovatno zato što je zbunjujuća i nema sretan kraj. U ovoj verziji, mlada žena kontaktira đavola jer se divi bogatom lovcu koji je ignoriše. Ona žrtvuje svoju porodicu za đavolju violinu da bi privukla lovca; njen otac postaje tijelo violine, njena četiri brata postaju žice a njena majka postaje štap. Na kraju, mladu ženu odnese đavo kada odbije da ga obožava; violina ostaje u šumi dok je ne pronađe i odnese putujući Ciganin. "Die Erschaffung der Geige [I]", str. 217–221; O ovoj verziji se raspravlja kao o analogu Grimmove priče Der singende Knochen („Raspjevana kost“, KHM 28), ova verzija također ima sličan pandan mađarskim Romima (ciganima).. Archived at the HathiTrust Digital Library

Historija izdanja Jedna od najpoznatijih romskih bajki, "Stvaranje violine" dio je nekoliko zbirki (uključujući i neromske zbirke).Walter Aichele, Martin Bock (publisher): Zigeunermärchen. Diederichs-Reihe »Märchen der Weltliteratur« Diederichs (First edition 1962) 1991 .Leander Petzoldt (publisher): Musikmärchen. Fischer Taschenbuch, Frankfurt am Main 1994, str. 124 f .Paul Zaunert (publisher): Die Zauberflöte. Märchen der europäischen Völker. Eugen Diederichs, Düsseldorf 1995. Povremeno se čita pred publikom, emituje kao radio-drama ili bajka za djecu i koristi se u školama.Das wundersame Kästchen. In 40 Märchen um die Welt. Hörspiel WDR (publisher). Random House Audio 2013 Zeitschrift Märchenforum Nr. 57 – Vom Lachen und Weinen im Märchen. Mutabor-Verlag, Lützelflüh (CH) 2013Public show of the Theater in der Meerwiese, Münster , downloaded on 1. 3. 2016.Marianne Seidel: Textarbeit zum Romamärchen Die Erschaffung der Geige, downloaded on 1. 3. 2016.

Hermeneutičko tumačenje Rosemarie Tüpker tumačila je bajku u hermeneutičkoj analizi moderne publike. Osim što je tražila refleksiju o cijeloj priči, Tüpker je istraživala komentare o određenim temama: siromaštvo i bezdjetetnost, bogati kralj s prekrasnom kćerkom i dostignuće bez presedana.Liste der Einzelmotive und Märchentext, downloaded on 1 March 2016.

Priča istražuje polaritet između dva svijeta, koju karakteriziraju siromaštvo i bogatstvo. Bogati kralj svoju kćerku poseduje kao objekat i želi da je pokloni kao nagradu, ne obazirući se na njena osjećanja. Priča je o srebroljublju, uspjehu i neuspjehu i donošenju odluka, što je primjer konkurencije. Samo stara vještica i Matuja, vila, mogu pomoći u postizanju onoga što je inače nemoguće.

Drugi svijet simbolizira violina, ovdje korištena kao prototip za svu muziku. Ovo je svijet emocija i izazivanja emocija kod drugih. Demonstracija nečega bez presedana kombinuje vizuelne i zvučne percepcije.

"Stvaranje violine" može se tumačiti i kao kombinacija muškog i ženskog u svijetu bez želje. Psihoanalitički, to uključuje generativnost i triangulaciju. Od muškarca i žene proizvodi se treći predmet: muzika koja izaziva radost ili tugu. Moć muzičara (koji izaziva osjećanja) je sasvim drugačija od moći kralja, koji vlada silom.

Zabilježeno je da ni sin siromašne žene ni kraljeva kćer nisu bili iz netaknutih porodica. Otac dječaka se ne pominje kao otac, a majka kraljeve kćeri uopće se ne spominje.

Violina izražava dvojnost smijeha i suza, radosti i tuge i ljubavi i smrti. Na violinu se gledalo kao na veoma emotivan instrument. Međutim, u stvarnosti, suprotno bajci, potrebne su godine prakse da bi se instrumentom izrazila emocija i izazvala emocija kod slušalaca.

Reference

Kategorija:Bajke Kategorija:Romska kultura