Granica između Mađarske i Slovenije međunarodna je granica između spomenutih država, od kojih su obje članice Evropske unije i potpisnice Šengenskog sporazuma, pa je ovo i jedna od unutrašnjih granica u Šengenskoj zoni. Duga je 102 km.
Granica obuhvaća područje Prekmurja u Sloveniji, koje je do 1920. bilo ugarsko i koje je, za razliku od ostatka Slovenije, dotad pripadalo translajtanskoj polovini Austro-Ugarske monarhije.
Tok mini|lijevo|190px|Granica kod Prosenjakovaca (2007) Počinje na tromeđi ovih zemalja s Austrijom istočno od Minihof-Liebaua u Gradišću, odakle se nastavlja gradišćansko-slovenska granica prema istoku. Napušta Felsőszölnök na mađarskoj strani i brdovito područje Goričko na slovenskoj. Kod Hodoša prelazi željezničku prugu koja vodi od Murske Sobote, historijske prijestonice Prekmurja, do Zalaegerszega. Tu granica prelazi i Veliku Krku te se nastavlja u smjeru juga i prolazi Malom Krkom istočno od Domanjševaca. Nastavlja prema jugoistoku i prati niski greben između doline Kobiljskog potoka na slovenskoj strani i Szentgyörgyvölgyi-pataka na mađarskoj. Istočno od Kobilja prelazi Kobiljski potok, napušta Bödeházu i Gáborjánházu na mađarskoj strani i Genterovce na slovenskoj i vodi prema sjeveru pokraj Lendave. Istočno od Pinca presijeca je Evropski put 653, koji čine Autoput A5 u Sloveniji i Autoput M70 u Mađarskoj, a koji opet prelazi granicu nešto istočnije. Nešto južnije granica dopire do Ledave, koju prati do njenog ušća u Muru. Međutim, na ovom najistočnijem dijelu sporna je tačna granica (vidi: Granica između Hrvatske i Mađarske).
Historija mini|desno|90px|Tromeđa Austrije, Mađarske i Slovenije mini|lijevo|172px|Promjene granica Mađarske u 20. stoljeću Današnja granica datira od Trijanonskog sporazuma 1920, kada je Mađarska, uz Kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju, morala prepustiti Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca razna područja na jugu srednje Mađarske naseljena Slavenima, uključujući Međimurje i Prekmurje. To područje Mađarska je anektirala 1941, a nakon Drugog svjetskog rata vraćena je granica iz 1920, koja je ostala nepromijenjena čak i nakon raspada Jugoslavije. To je unutrašnja granica Evropske unije. Za vrijeme izbjegličke krize u Evropi Mađarska je u junu 2015. postavila žičanu ogradu na svojoj južnoj granici.
Od 9. marta 2016. nijedna osoba kojoj je potrebna viza nije primljena iz Slovenije u Mađarsku na granici bez vize (ni iz Srbije i Hrvatske).
Reference
Kategorija:Granice Mađarske Kategorija:Granice Slovenije