Anahit () bila je boginja plodnosti, iscjeljenja, mudrosti i vode u armenskoj mitologiji te jedno od najvažnijih božanstava stare Armenije. U armenskoj religijskoj tradiciji bila je tijesno povezana s Aramazdom, a u kasnijim izvorima javlja se kao njegova kći i kao jedno od središnjih ženskih božanstava armenskog panteona. Armenska Anahit obično se dovodi u vezu s iranskom boginjom Anahitom (Anāhitā), što odražava snažan iranski utjecaj na religiju predkršćanske Armenije.
Porijeklo i osobine Anahit pripada sloju armenske religije u kojem su se domaća vjerovanja ispreplitala s iranskim religijskim predajama. U pregledima armenske religije opisuje se kao boginja plodnosti, iscjeljenja, mudrosti i vode, dok joj se u pojedinim tumačenjima pripisuju i šire zaštitničke osobine. Do klasičnog razdoblja bila je, zajedno s Aramazdom, među glavnim božanstvima Armenije.
U armenskim izvorima i kasnijoj tradiciji Anahit nosi počasne epitete poput "gospa" i "zlatna majka". Ti nazivi upućuju na njen visoki položaj u panteonu i na vezu s blagostanjem, životodavnom snagom i zaštitom zajednice. U helenističkom i rimskoarmenskom kontekstu često je poistovjećivana s Afroditom ili Artemidom, što je bilo u skladu s antičkom praksom tumačenja stranih božanstava kroz grčke paralele.
Kult Najvažnije središte Anahitina kulta nalazilo se u Erēzu, odnosno Erizi, u pokrajini Aciliseni. Klasični i armenski izvori predstavljaju to svetište kao jedno od najbogatijih i najuglednijih u Armeniji, a kult je imao i izraženu državnu dimenziju, jer su ga podržavali armenski vladari. Prema tradiciji koju prenosi Agatangel, armenski su kraljevi odlazili u Erēz da ondje svečano odaju počast boginji.
Strabon navodi da su Armenci naročito poštovali Anahitu, a antički izvori svjedoče i o širokoj rasprostranjenosti njenog kulta u Armeniji i susjednim krajevima. U armenskom kalendaru devetnaesti dan mjeseca nosio je njeno ime, a bila je povezana i s prazničnim i vodenim obredima.
Predaja također bilježi da je Artaksije I podizao kipove Anahit i poticao njihovo štovanje, što pokazuje da se njen kult razvijao i kroz kraljevsku religijsku politiku. Nakon prihvatanja kršćanstva u Armeniji početkom 4. stoljeća stara su svetišta postepeno ukinuta ili uništena, zajedno s drugim ustanovama paganskog kulta.
S Anahit se često povezuje poznata bronzana glava iz Satale, u historiografiji poznata kao "Satalska Afrodita". Britanski muzej taj predmet opisuje kao glavu bronzanog kulta kipa Anahit prikazane u liku Afrodite ili Artemide, datiranu u 1. stoljeće p. n. e. Taj nalaz ilustrira preplitanje armenskih, iranskih i helenističkih religijskih i likovnih obrazaca.
Reference
Kategorija:Armenska mitologija Kategorija:Vodena božanstva