Frank Herbert

Franklin Patrick Herbert Jr. (8. oktobar 1920 – 11. februar 1986) američki je pisac naučne fantastike, najpoznatiji po svom romanu Dina iz 1965. i pet nastavaka. Također je pisao kratke priče i radio kao novinar, fotograf, književni recenzent, ekološki konsultant i predavač.

Dina je jedan od najprodavanijih naučnofantastičnih romana svih vremena, a serija je klasik žanra naučne fantastike. Serija je više puta adaptirana, uključujući igrani film Davida Lyncha Dina (1984), mini-serije Frank Herbertova Dina (2000) i Djeca Dine (2003), te filmsku trilogiju koja je trenutno u produkciji, a objavljeni su filmovi Denisa Villeneuvea Dina (2021) i Dina: Drugi dio (2024).

Biografija Rani život Rođen je 8. oktobra 1920. u Tacomi, Washington, kao sin Franklina Patricka Herberta starijeg i Eileen (rođene McCarthy) Herbert. Njegovi baka i djed po ocu došli su na zapad 1905. kako bi se pridružili koloniji Burley u okrugu Kitsap, jednoj od mnogih utopijskih komuna koje su nicale u državi Washington počevši od 1890-ih. Njegovo odrastanje uključivalo je provođenje puno vremena na ruralnim poluostrvima Olympic i Kitsap. Bio je fasciniran knjigama, mogao je pročitati veći dio novina prije pete godine, imao je odlično pamćenje i brzo je učio. Rano se zainteresirao za fotografiju, kupivši Kodak box kameru u dobi od deset godina, novi sklopivi fotoaparat u ranim tinejdžerskim godinama i kameru u boji sredinom 1930-ih. Zbog alkoholizma svojih roditelja, pobjegao je od kuće sa svojom mlađom sestrom, petogodišnjom Patriciom Lou, 1938. kako bi živio s Frankovom omiljenom tetkom s majčine strane, Peggy "Violet" Rowntree, i njenim suprugom, Kenom Rowntreejem starijim. U roku od nekoliko sedmica, Patricia se vratila kući. Ali Frank, 18-godišnjak, ostao je s tetkom i ujakom.

Obrazovanje Upisao se u srednju školu Salem High School (sada North Salem High School), gdje je maturirao sljedeće godine. Godine 1939. njegovi roditelji i sestra preselili su se u Los Angeles u Kaliforniji, pa ih je Frank slijedio. Lagao je o svojim godinama kako bi dobio svoj prvi posao u novinama Glendale Star. Herbert se zatim vratio u Salem 1940. gdje je radio za novine Oregon Statesman (sada Statesman Journal) na raznim pozicijama, uključujući i poziciju fotografa.

Oženio se Florom Lillian Parkinson u San Pedru, Kalifornija, 1941. Imali su jednu kćerku, Penelope (rođenu 16. februara 1942), a razveli su se 1943.Oregon Center For Health Statistics; Portland, Oregon, US; Oregon, Divorce Records, 1925–1945; Document no. 30939 Tokom 1942, nakon ulaska SAD-a u Drugi svjetski rat, služio je u američkoj mornarici Seabees šest mjeseci kao fotograf, ali je zadobio povredu glave i otpušten je iz zdravstvenih razloga. Herbert se potom preselio u Portland, Oregon, gdje je izvještavao za The Oregon Journal.

Nakon rata, Herbert je pohađao Univerzitet u Washingtonu, gdje je 1946. upoznao Beverly Ann Stuart na času kreativnog pisanja. Bili su jedini studenti koji su prodali bilo koji rad za objavljivanje; Herbert je prodao dvije pulp avanturističke priče časopisima, prvu Esquireu 1945. pod nazivom "Survival of the Cunning", a Stuart je prodala priču časopisu Modern Romance. Vjenčali su se u Seattleu 1946. i imali su dva sina, Briana (rođen 1947) i Brucea Calvina Herberta, koji je umro od upale pluća povezane s AIDS-om (1951–1993). Godine 1949. Herbert i njegova supruga preselili su se u Kaliforniju kako bi radili za Santa Rosa Press-Democrat. Ovdje su se sprijateljili s psiholozima Ralphom i Irene Slattery. Slatteryjevi su Herberta upoznali s radom nekoliko mislilaca koji će uticati na njegovo pisanje, uključujući Freuda, Junga, Jaspersa i Heideggera; također su Herberta upoznali sa zen-budizmom.Irene Slattery had been a former student of Jung's in Zurich. See Touponce 1988, pp. 9–10.

Herbert nikada nije diplomirao na fakultetu. Prema riječima njegovog sina Briana, želio je studirati samo ono što ga zanima i stoga nije završio potreban nastavni plan i program. Vratio se novinarstvu i radio u Seattle Staru i Oregon Statesmanu. Bio je pisac i urednik časopisa San Francisco Examiner's California Living deset godina.

Rana karijera U intervjuu iz 1973, Herbert je izjavio da je čitao naučnu fantastiku "oko deset godina" prije nego što je počeo pisati u tom žanru, a kao svoje omiljene autore naveo je H. G. Wellsa, Roberta A. Heinleina, Poula Andersona i Jacka Vancea.

Hebertova prva naučnofantastična priča, "Looking for Something", objavljena je u aprilskom izdanju časopisa "Stratling Stories" iz 1952, tada mjesečnog izdanja koje je uređivao Samuel Mines. Još tri njegove priče pojavile su se u izdanjima časopisa "Astounding Science Fiction" i "Amazing Stories" iz 1954. (ISFDB). Retrieved April 24, 2013. "Bibliography: Dune". ISFDB. Retrieved April 24, 2013. Njegova karijera romanopisca započela je 1955. serijskim objavljivanjem knjige "Under Pressure in Astounding" od novembra 1955; nakon toga je objavljena kao knjiga od strane izdavačke kuće Doubleday pod nazivom "The Dragon in the Sea". Priča je istraživala razum i ludilo u okruženju podmornice 21. vijeka i predvidjela svjetske sukobe oko potrošnje i proizvodnje nafte.Gina Macdonald, "Herbert, Frank (Patrick)", in Twentieth-Century Science-Fiction Writers by Curtis C. Smith. St. James Press, 1986, (pp. 331–334). Bio je to kritički uspjeh, ali ne i veliki komercijalni. Tokom ovog perioda, Herbert je također radio kao pisac govora za republikanskog senatora Guya Cordona.

Dina

Herbert je počeo istraživati ​​Dinu 1959. Mogao se svim srcem posvetiti svojoj spisateljskoj karijeri jer se njegova supruga vratila na posao s punim radnim vremenom kao reklamna spisateljica za robne kuće, postavši njihova hraniteljica tokom 1960-ih. Roman Dina objavljen je 1965, koji je predvodio franšizu Dina. Kasnije je rekao Willisu E. McNellyju da je roman nastao kada mu je dodijeljeno da napiše članak za časopis o pješčanim dinama u Oregonskim dinama u blizini Florencea u Oregonu. Previše se upustio i na kraju je dobio mnogo više sirovog materijala nego što je bilo potrebno za članak; iako članak nikada nije napisan, posijao je u Herbertu sjeme koje će postati Dina.

Za završetak Dina trebalo je šest godina istraživanja i pisanja da bi se završila, i bila je mnogo duža od druge komercijalne naučne fantastike tog vremena. Herbertov rad na zaštiti okoliša u Oregonu činio je osnovu spekulativnog ekološkog rada Fremena, koji je paralelan naporima i taktikama upravljanja pješčanim dinama u stvarnom svijetu. Analog (ranije Astounding, ali i dalje uređivan od strane Johna W. Campbella) objavio ga je u dva dijela koja se sastoje od osam nastavaka, "Svijet Dine" iz decembra 1963. i "Prorok Dine" 1965. Zatim ga je odbilo skoro dvadeset izdavača knjiga. Jedan urednik je proročki napisao: "Možda pravim grešku decenije, ali..."

Sterling E. Lanier, urednik Chilton Book Company (poznate uglavnom po svojim priručnicima za popravku automobila), pročitao je serijale o Dini i ponudio avans od 7.500 dolara plus buduće tantijeme za prava da ih objavi kao tvrdo ukoričenu knjigu. Herbert je preradio veći dio svog teksta.

Dina je ubrzo postigla kritički uspjeh. Osvojila je nagradu "Nebula" za najbolji roman 1965. i podijelila nagradu Hugo 1966. sa ...And Call Me Conrad od Rogera Zelaznyja."Herbert, Frank" . The Locus Index to SF Awards: Index of Literary Nominees. Locus Publications. Retrieved April 18, 2013.

Dina nije odmah postala bestseler, iako je Herbert do 1968. od nje zaradio 20.000 dolara, daleko više od većine naučnofantastičnih romana tog vremena. Međutim, to nije bilo dovoljno da se posveti pisanju s punim radnim vremenom. Objavljivanje Dine mu je otvorilo vrata; bio je pisac za obrazovne teme u Seattle Post-Intelligenceru od 1969. do 1972. i predavač općih studija i interdisciplinarnih studija na Univerzitetu u Washingtonu (1970–1972). Radio je u Vijetnamu i Pakistanu kao socijalni i ekološki konsultant 1972, a 1973. bio je direktor-fotograf televizijske emisije The Tillers.Herbert, Brian. Dreamer of Dune: The Biography of Frank Herbert. New York: Tor Books, 2003, pp. 257–258, "[Frank Herbert completed] a half-hour documentary film based upon fieldwork he had done with Roy Prosterman in Pakistan [and] Vietnam ... Entitled The Tillers, it was written, filmed and directed by Frank Herbert. ... it appeared on King Television in Seattle and on the Public Broadcasting System."

Do kraja 1972, Herbert se povukao iz pisanja u novinama i postao pisac fikcije s punim radnim vremenom. Tokom 1970-ih i 1980-ih, uživao je značajan komercijalni uspjeh kao autor. Svoje vrijeme dijelio je između domova na Havajima i Olimpijskog poluotoka u Washingtonu; njegov dom u Port Townsendu na poluostrvu trebao je biti "ekološki demonstracijski projekt". Tokom ovog vremena napisao je brojne knjige i promovirao ekološke i filozofske ideje. Nastavio je svoju sagu o Dini s romanima Mesija Dine (1969), Djeca Dine (1976), Božanski car Dine (1981), Heretici Dine (1984) i Kapitol: Dina (1985). Planirao je napisati sedmi roman kojim bi zaključio serijal, ali njegova smrt 1986. ostavila je priče neriješene.

Ostala Herbertova djela uključuju The Godmakers (1972), The Dosadi Experiment (1977), The White Plague (1982) i knjige koje je napisao u partnerstvu s Billom Ransomom: The Jesus Incident (1979), The Lazarus Effect (1983) i The Ascension Factor (1988), koje su bile nastavci Herbertovog romana Destination: Void iz 1966. Također je pomogao u pokretanju karijere Terryja Brooksa vrlo pozitivnom recenzijom Brooksovog prvog romana, "The Shannara Sword", iz 1977..

Bibliografija Fikcija Dina Dina - Serijska publikacija: Analog, decembar 1963 – februar 1964. (Dio I, kao "Svijet Dine"), i januar – maj 1965. (dio II i III, kao "Prorok Dine"). Prvo izdanje: Philadelphia: Chilton Books, 1965. Mesija Dine: Serijska publikacija: Galaxy, juli – novembar 1969. Prvo izdanje: New York: G.P. Putnam's Sons, 1969. Djeca Dine: Serijska publikacija: Analog, januar – april 1976. Prvo izdanje: New York: G.P. Putnam's Sons, 1976. Božanski car Dine, New York: G.P. Putnam's Sons, 1981. Heretici Dine, New York: G.P. Putnam's Sons, 1984. Kapitol: Dina, New York: G.P. Putnam's Sons, 1985. Put ka Dini (short story collected in Eye)

ConSentiency "A Matter of Traces" (1958): kratka priča sakupljena u Eye "The Tactful Saboteur" (1964): kratka priča sakupljena u Eye Whipping Star: Serijska publikacija: Worlds of If, januar – april 1970. Prvo izdanje: New York: G.P. Putnam's Sons, 1970. The Dosadi Experiment: Serijska publikacija: Galaxy, maj – august 1977. "The Dosadi Experiment". Prvo izdanje: New York: G.P. Putnam's Sons, 1977.

Samostalni romani The Dragon in the Sea: Serijska publikacija: Astounding, novembar 1955 – januar 1956. Prvo izdanje: New York: Doubleday, 1956. Also titled Under Pressure and 21st Century Sub. The Green Brain: Serijska publikacija: Amazing, mart 1965, under the title "Greenslaves." Prvo izdanje: New York: Ace, 1966. The Eyes of Heisenberg: Serijska publikacija: Galaxy, juni – august 1966, kao "Heisenberg's Eyes." Prvo izdanje: New York: Berkeley, 1966. The Heaven Makers: Serijska publikacija: Amazing, april – juni 1967. Prvo izdanje: New York: Avon, 1968 The Santaroga Barrier: Serijska publikacija: Amazing, octobar 1967 – februar 1968. Prvo izdanje: New York: Berkeley, 1968 Soul Catcher, New York: G.P. Putnam's Sons, 1972. The Godmakers: Serijska publikacija: "You Take the High Road", Astounding, maj 1958, "Missing Link", Astounding, februar 1959, "Operation Haystack", Astounding, maj 1959. i "The Priests of Psi" Fantastic, februar 1960. Prvo izdanje: New York: G.P. Putnam's Sons, 1972. Hellstrom's Hive: Serijska publikacija: Galaxy, novembar 1972 – mart 1973, "Project 40." Prvo izdanje: New York: Doubleday, 1973. Direct Descent: Serijska publikacija: Astounding, decembar 1954, "Packrat Planet". Prvo izdanje: New York: Ace Books, 1980. The White Plague, New York: G.P. Putnam's Sons, 1982.