Nazif Gljiva je bosanskohercegovački tekstopisac, kompozitor, kantautor i muzički producent. Tokom karijere, koja traje od kraja 1970-ih, napisao je više od 500 kompozicija za izvođače narodne muzike s prostora Bosne i Hercegovine i bivše Jugoslavije. Autor je velikog broja popularnih pjesama koje su izvodili, između ostalih, Halid Bešlić, Hanka Paldum, Šerif Konjević i Mile Kitić. Pored muzičkog rada, bio je angažovan i u društvenom životu Bosne i Hercegovine, uključujući učešće u političkim aktivnostima početkom 1990-ih te humanitarnim i kulturnim projektima tokom opsade Sarajeva.
Rani život i porodica Rođen je 28. augusta 1949. u Sudićima kod Ilijaša, u tadašnjoj Narodnoj Republici Bosni i Hercegovini. Roditelji su mu bili Ibro i Nurija Gljiva. Djetinjstvo je proveo u skromnim materijalnim uvjetima, a iskustva iz tog perioda kasnije su utjecala na tematiku njegovih pjesama, u kojima se često pojavljuju motivi siromaštva, društvenih prilika i ljubavi.
Završio je srednju ekonomsku školu, ali se nakon školovanja u potpunosti posvetio muzici.
Oženjen je Sadetom Gljivom (rođ. Ramović). Vjenčali su se početkom 1970-ih, a u novembru 2023. obilježili su 50. godišnjicu braka. Njihov sin Emir također je pjevač. U svojim intervjuima Gljiva je često isticao podršku supruge tokom dugogodišnje muzičke karijere. Članovi porodice Ramović, među kojima su Sadeta Gljiva i Aida Ramović, sarađivali su s njim i kao autorice tekstova za pojedine njegove kompozicije.
Muzička karijera Saradnja s Halidom Bešlićem Profesionalnu muzičku karijeru počeo je krajem 1970-ih, a njegov uspon bio je usko povezan saradnjom s Halidom Bešlićem. U to vrijeme sarajevska restoranska scena predstavljala je važno mjesto okupljanja muzičara i pjevača, gdje je Gljiva upoznao Bešlića i prepoznao potencijal njegovog vokalnog izraza.
Njihova prva objavljena izdanja bile su singl-ploče Sijedi starac i Sanjam majku, sanjam kuću staru, koje je 1979. objavio Diskoton. Za pjesmu "Sijedi starac" tekst je napisao Gljiva, dok je muziku i aranžman uradio Nedžad Esadović. Ovim izdanjima Bešlić je stekao prepoznatljivost među publikom, dok je njihova dugogodišnja autorska saradnja u narednim godinama rezultirala nizom komercijalno uspješnih pjesama.
Neću, neću dijamante Godine 1983. Nazif Gljiva bio je autor većine tekstova i muzike te producent albuma Neću, neću dijamante, koji je Halid Bešlić objavio u izdanju Diskotona početkom 1984. Naslovna pjesma nastala je nakon Gljivinog boravka u Sjevernoj Makedoniji, gdje je bio pod utjecajem tradicionalnih ritmičkih obrazaca karakterističnih za makedonsku narodnu muziku. Prema njegovim navodima, pjesmu je prethodno bezuspješno ponudio drugim izvođačima prije nego što ju je snimio Bešlić.
Album je ostvario veliki komercijalni uspjeh i bio je prekretnica u Bešlićevoj karijeri. Nakon njegovog objavljivanja uslijedila je dugogodišnja saradnja dvojice autora, tokom koje su nastale pjesme poput "I zanesen tom ljepotom" (1985), "Hej, zoro, ne svani" (1987), "Zlatne strune" (1985) i "Vraćam se majci u Bosnu" (1986), poznata i pod naslovom "Beograđanka".
Gljiva je u intervjuima navodio da su on i Bešlić tokom zajedničke karijere razvili poseban način saradnje s organizatorima koncerata, uključujući zajedničko preuzimanje finansijske odgovornosti u slučajevima otkazivanja nastupa zbog nepredviđenih okolnosti.
Njihova profesionalna saradnja trajala je više decenija i rezultirala je velikim brojem pjesama koje su obilježile narodnu muziku na prostoru bivše Jugoslavije.
Saradnja s drugim izvođačima Pisao je tekstove i komponovao i za druge izvođače narodne muzike. Godine 1982. napisao je i komponovao pjesmu "Ako te budu pitali", koju je izveo Mile Kitić. Pjesmu je kasnije uvrstio i na jedan od svojih samostalnih albuma.
Tokom 1980-ih ostvario je važnu autorsku saradnju sa Šerifom Konjevićem. Među pjesmama koje je napisao za njega jesu "Sanjam kao nekad" (1987), "Dvije rane" (1988), "Nikad u proljeće" (1989) i "Da sam paša" (1989). Gljiva i Konjević kasnije su prekinuli profesionalnu saradnju zbog sukoba, koji je potrajao više godina. Pomirili su se 2017. na manifestaciji "BH muzički Oskar" u Tuzli, kada je Konjević nastupio kao gost programa.
U više intervjua izjavio je da mu je jedna od neostvarenih profesionalnih želja bila napisati pjesme za Tomu Zdravkovića. Također je navodio da je cijenio interpretaciju Miroslava Ilića i Marinka Rokvića te da bi volio sarađivati i s njima.
Ratni period i angažman Po izbijanju rata u Bosni i Hercegovini ostao je u opkoljenom Sarajevu. Tokom rata bio je angažovan u kulturnim aktivnostima u okviru Prvog korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine, gdje je učestvovao u organizovanju muzičkih i estradnih programa namijenjenih pripadnicima Armije RBiH i civilnom stanovništvu. Istovremeno je učestvovao u humanitarnim aktivnostima i prikupljanju pomoći u saradnji s bosanskohercegovačkom dijasporom.
Tokom ratnih godina napisao je i snimio više pjesama o ratu. Godine 1993. objavio je album S ljiljanima do pobjede, koji sadrži deset kompozicija.
Politički angažman Učestvovao je na općim izborima u SR Bosni i Hercegovini 1990, održanim 18. novembra 1990, gdje se kandidovao za člana Predsjedništva SR Bosne i Hercegovine.
Bio je kandidat Saveza socijalističke omladine – Demokratskog saveza (SSO–DS), političke organizacije koja je kasnije prerasla u Liberalnu stranku Bosne i Hercegovine. Na izborima je osvojio 133.587 glasova, odnosno 6,1% ukupnog broja glasova iz reda muslimanskog naroda.
U kasnijim intervjuima navodio je da na svoju kandidaturu gleda kao na pokušaj političkog angažmana u periodu uvođenja višestranačkog sistema u Bosni i Hercegovini te da je zadovoljan ostvarenim rezultatom.
Kasniji rad Nakon 2015, zbog zdravstvenih razloga, uveliko se povukao iz javnog i estradnog života. Ipak, nastavio je povremeno objavljivati pjesme i sarađivati s izdavačkom kućom Hayat Production.
Godine 2018. objavio je album Antologija 1 – Pozdrav iz Sarajeva, kojim je obilježio četrdeset godina profesionalnog rada u muzici.
U septembru 2020. predstavio je pjesmu "Zlatni tron", nastalu pod utjecajem pandemije bolesti COVID-19. Aranžman je uradio Damir Galijašević.
Tokom 2024. objavio je novu verziju pjesme "Plava rijeka, Stari most", u aranžmanu Almira Hukelića Ake, uz prateće vokale Mensure Bajraktarević.
U oktobru 2025. objavio je singlove "Heroji Mostara" i "Moja Sojka ptica", pri čemu je tradicionalna sevdalinka aranžirana u savremenom muzičkom izdanju, koje potpisuje Samir Zavlan.
Organizacijski rad Godine 2000. osnovao je Udruženje "Prvi BH muzički Oskar" i postao predsjednik udruženja te generalni producent istoimene muzičke manifestacije. U okviru manifestacije dodjeljivane su godišnje nagrade "Oskar popularnosti" izvođačima, autorima i javnim ličnostima iz Bosne i Hercegovine i zemalja bivše Jugoslavije. Među dobitnicima priznanja bili su: Toše Proeski, Safet Isović, Halid Bešlić, Hanka Paldum, Dragana Mirković, Mladen Vojičić Tifa, Hari Mata Hari, Nina Badrić, Nedžad Salković, Beba Selimović, Tony Cetinski, Selma Bajrami, Enes Begović, Elvira Rahić, Šaban Šaulić, Institut sevdaha, Emir Hadžihafizbegović, Mirvad Kurić, Miroslav Ćiro Blažević, Sergej Barbarez, Nogometna reprezentacija BiH, Emir Spahić, Edin Džeko, Safet Sušić i Reprezentacija BiH u sjedećoj odbojci.
Manifestacija je održavana u više bosanskohercegovačkih gradova, uključujući Tuzlu i Sarajevo. Deveta dodjela nagrada održana je 11. novembra 2010. u dvorani "Mirza Delibašić" u Sarajevu, a nakon višegodišnje pauze manifestacija je obnovljena 2018. u Tuzli.
Bio je aktivan i u radu Asocijacije kompozitora – muzičkih stvaralaca (AMUS). Na sjednici Skupštine AMUS-a održanoj 23. oktobra 2019. izabran je za člana Nadzornog odbora sa četverogodišnjim mandatom.
Medijska prisutnost I u kasnijim godinama bio je prisutan u regionalnim medijima kroz intervjue i televizijska gostovanja. Godine 2013. učestvovao je u četvrtoj sezoni reality-programa Farma, koji je emitovan na televiziji Pink.
Diskografija Samostalni studijski albumi Godina Naziv albuma Izdavačka kuća Format Glavni saradnici 1983. Nazif Gljiva Diskoton LP, kaseta Dragan Stojković Bosanac, Tahir Durkalić 1986. Ranjeni junak Jugoton LP, kaseta Rešad jahija, Orkestar "Kalkuta" 1990. Hej, Bosno moja Diskoton LP, kaseta Faruk Jažić, Orkestar Faruka Jažića 1993. S ljiljanima do pobjede Samostalno izdanje Kaseta Perica Simonović, Džavid Ljubovci 1994. Pobjeda će biti naša Sani Produktion Kaseta Džavid Ljubovci, Fahrudin Vejzović, Sedin Šarić 1996. Kako si lijepa Terra Kaseta Jasmin Mangafić, Tahir Durkalić 1998. Princeza Melisa Nimfa Sound / Sarajevo Disk Kaseta, CD Perica Simonović, Džemo Novaković
Kompilacijski albumi i antologije Godina Naziv albuma Izdavačka kuća Format Tip izdanja 1989. Hitovi No1 Hitovi Jugoton LP, kaseta Hitovi osamdesetih godina 2002. Bosna i Hercegovina Bosnaton Kaseta Zajednička kompilacija sa Farukom Jažićem 2018. Antologija 1 – Pozdrav iz Sarajeva Hayat Production CD Jubilarna retrospektiva rada
Izabrane kompozicije za druge izvođače Izvođač Naziv pjesme Godina Halid Bešlić "Sijedi starac" 1979. "Sanjam majku, sanjam kuću staru" 1979. "Neću, neću dijamante" 1983. "Snjegovi hladni dolaze" 1983. "Što je tužna breza ta" 1983. "I zanesen tom ljepotom" 1984. "Vraćam se majci u Bosnu" 1986. "Hej, zoro, ne svani" 1987. "Zar si mogla ljubit njega?" 1987. "Eh, kad bi ti" 1987. "Gitara i čaša vina" 1987. "Zaljubljen sam, stara majko" 1988. "Ljiljani" 1991. "Zarobljenik vina" 1991. Mile Kitić "Ako te budu pitali" 1982. Šerif Konjević "Sanjam kao nekad" 1987. "Zbog tebe sam vino pio" 1988. "Dvije rane" 1988. "Nikad u proljeće" 1989. "Ljubav stara" 1989. "Da sam paša" 1989. "Moja draga najljepša je" 1989. "Na rastanku ne ljubi me" 1989.
Reference
Kategorija:Rođeni 1949. Kategorija:Živi ljudi Kategorija:Biografije, Ilijaš Kategorija:Bosanskohercegovački kompozitori Kategorija:Bosanskohercegovački pjevači Kategorija:Bosanskohercegovački tekstopisci