Ljubomir S. Jovanović „Čupa“ (1877. — 25. lipanj 1913.) je bio srbijanski, pravnik, novinar, član tajne organizacije Crna ruka, četnički borac i ideolog. mini|Ljuba S. Jovanović "Čupa" (1877. – 1913.)
Životopis Rodio se u Brezovi kod Užica 1877. godine. Osnovnu školu završio je u rodnom kraju, a gimnaziju u Beogradu. Godine 1903. sudjeluje u demonstracijama u Beogradu protiv kralja Aleksandra Obrenovića, nakon čega bježi u Zemun (tada u Austro-Ugarskoj). Nakon što kraće vrijeme boravi u Beču, vraća se u Srbiju u kojoj su Obrenovići već svrgnuti, te njegovi prijatelji protuobrenovićevski vojni časnici dolaze u mogućnost da ostvare svoje ideje.
Ubrzo se uključuje u novoformirane četničke postrojbe, koje predvode mladi časnici kraljevske vojske, i koje odlaze na tursko državno područje radi oružane borbe za širenje srpske države. 1905. se vraća u Beograd, kako bi završio pravni studij. Bavi se novinarstvom, te putuje u Belgiju gdje se upoznaje s tadašnjim tajnim revolucionarnim organizacijama."BG ULICE: Znate li ko je bio četnik i novinar u isto vreme?", M. Babić, "Telegraf", 10. ožujka 2014. Pristupljeno 9. prosinca 2024.
Bio je inicijator stvaranja Crne ruke ("Ujedinjenje ili Smrt“) 1911. - tajne organizacije koja je obuhvatila suradnju među pučistima koji su 1903. god. svrgnuli Obrenoviće i doveli na vlast Karađorđeviće, te je zajedno s Bogdanom Radenkovićem i Vojislavom Tankosićem napisao pravila tog tajnog društva."I KRALJ NA CRNOJ LISTI: Kako su oficiri osnovali udruženje 'Ujedinjenje ili smrt'", "Večernje novosti", 20. srpnja 2020. Pristupljeno 9. prosinca 2024. Ljubomir Jovanović Čupa je bio glavni ideolog te revolucionarno-terorističke organizacije."PROBLEM ULOGE KRALJEVINE SRBIJE U SARAJEVSKOM ATENTATU I IZBIJANJU PRVOG SVJETSKOG RATA", Tihomir Rajčić,"Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru" 59/2017
Bio je pokretač i urednik časopisa "Slovenski jug" (od 1903.) i "Pijemont" (od 1911.)."Čovek koji je stvorio "Crnu ruku": Ko je bio Čupa Jovanović?", "24 sedam". Pristupljeno 9. prosinca 2024.
Ljubomir S. Jovanović je održavao intenzivne odnose s radikalnim krugom mladeži srpske etničke pripadnosti na području Austro-Ugarske (tako i s područja Hrvatske) koji je težio ujedinjenju južno-slavenskih dijelova tadašnje Austro-Ugarske sa Srbijom,"IZLET ZAGREBAČKIH STUDENATA U SRBIJU U TRAVNJU 1912. GODINE", Mislav Gabelica, "Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru" 56/2014 te ga je optužba u tzv. "Veleizdajničkom procesu" vođenom u Zagrebu 1909. i spominjala kao ključnog srbijanskog suradnika grupe optuženika. Ostvario je odlučni idejni utjecaj na najradikalniji dio revolucinarne mladeži, koje se okupio u organizaciju "Mlada Bosna"."Mlada Bosna: Socijalni osnovi – Uticaji – Ljudi – Dve etape", Veselin Masleša, 1940. Kod "Princip.info". Pristupljeno 9. prosinca 2024.
Po izbijanju Prvog balkanskog rata odaziva se mobilizaciji, kao pričuvni časnik. Sudjeluje i u Drugom balkanskom ratu 1913. Nakon što je u Makedoniji ranjen u koljeno, umire 25. lipnja 1913. u bolnici u Skoplju.Srpsko Nasleđe, Istorijske sveske, Broj 12, 1998, Pristupljeno 26. srpnja 2016.
Izvori
Kategorija:Politika Srbije Kategorija:Kraljevina Srbija Kategorija:Velikosrpski pokret Kategorija:Velikosrpska ideologija Kategorija:Srpski nacionalisti