thumb|desno|Izvještaj međunarodne komisije objavljen 1914. u Washingtonu. Zločini nad Albancima tijekom Balkanskih ratova podrazumijevaju masovna pogubljenja, masakriranje civilnog stanovništva, etničko čišćenje, nasilno pokrštavanje, kao i progone na etničkoj i vjerskoj osnovi pripadnika albanske i muslimanske populacije od strane vojnih i policijskih snaga Kraljevine Srbije i Kraljevine Crne Gore tijekom i nakon završetka operacija u balkanskim ratovima.
O zločinima srpske i crnogorske vojske prilikom zaposjedanja albanskih naselja 1912. i 1913. godine izvještavao je europski, američki i srpski oporbeni tisak. Radi ispitivanja zločina Carnegiejeva zaklada za međunarodni mir je formirala posebnu komisiju koja je 1913. poslala na Balkan. Sumirajući situaciju u albanskim krajevima, članovi komisije zaključuju:
Broj žrtava u dijelu Kosovskog vilajeta pod srpskom kontrolom se u prvih nekoliko mjeseci procjenjivao na oko 25.000 ljudi. Najvišu procjenu broja žrtava tijekom 1912. i 1913. godine u svim albanskim krajevima pod srpskom kontrolom dao je Kosta Novaković, koji je procijenio, da je stradalo oko 120.000 Albanaca oba spola i svih uzrasta. Cilj zločina je bio da se srpski zahtjevi potpomognu "etničkim čišćenjem" i statističkom manipulacijom prije konferencije velikih sila koja će utvrditi nove granice.Otpor okupaciji i modernizacijiCivil resistance in Kosovo, by Howard Clark (p. 9, 10) Srpska vlada je većinu izvještaja o ratnim zločinima dočekala službenim poricanjem. I neki kasniji srpski autori navedene podatke o ratnim zločinima svode na "austrougarsku propagandu", koja je "širila glasove o navodnim zvjerstvima srpske vojske u Albaniji i Makedoniji nad muslimanskim stanovništvom".
Događaji iz balkanskih ratova su uvelike doprinijeli narastanju srpsko-albanskog sukoba.
Politička pozadina Srpska okupacija Albanije thumb|desno|Srpska okupacija Albanije 1912-1913. Prvi balkanski rat zatekao je Albance kao naciju u borbi za vlastitu nacionalnu državu. Krajem 1912. godine, nakon što je Porta priznala autonomiju Albanije, susjedne balkanske države Srbija, Crna Gora i Grčka zajednički su napale Osmansko Carstvo i tijekom nekoliko mjeseci osvojile i međusobno podijelile gotovo sve osmanlijske teritorije naseljene Albancima.Izvještaj međunarodne komisije za ispitivanje uzroka i vođenja Balkanskih ratova Kraljevina Srbija zauzela je najveći dio kopnene Albanije i veći dio albanske jadranske obale. Albanci su se protivili komadanju tih krajeva i u tom cilju su organizirali oružani otpor.
Srpska okupacija Albanije trajala je od prosinca 1912. do 25. listopada 1913. godine.Miranda Vickers, The Albanians: a modern history Pod jakim međunaronim pritiskom, balkanski susjedi su sredinom 1913. godine bili prinuđeni da se povuku s teritorija međunarodno priznate države Albanije, koja je obuhvatila tek oko polovinu albanskog etničkog teritorija, dok se veliki broj Albanaca našao u okviru Srbije, Crne Gore i Grčke.
Albanska pobuna (1913.)
Nakon povlačenja srpske vojske i nastanka Kneževine Albanije, koja je obuhvatila tek oko polovinu albanskog etničkog teritorija, brojno albansko stanovništvo ostalo je izvan svoje matične države. Srbija je nakon aneksije Makedonije i Kosova, postavila nove granice između naselja stoljećima upućenih jedna na druge. Srpska vlada je, protivno dogovoru Londonske konferencije, zabranila dolazak stanovništvu iz Albanije na tržnice novopripojenim područjima, pod izgovorom učestalih napada u graničnom području. Ta blokada vrlo je otežala život pograničnom stanovništvu i dovela do povećane napetosti kod Albanaca.
Literatura Report of the International Commission to Inquire into the Causes and Conduct of the Balkan Wars. Carnegie Endowment for International peace, Washington, D.C. 1914. Dimitrije Tucović, Srbija i Arbanija. Jedan prilog kritici zavojevačke politike srpske buržoazije, Beograd 1914. Dimitrije Đorđević, Izlazak Srbije na Jadransko more i konferencija ambasadora u Londonu 1912, Beograd 1956. Prvi balkanski rat 1912-1913 (Operacije srpske vojske) I, Beograd 1959. The War Correspondence of Leon Trotsky: The Balkan Wars, 1912-13. Monad Press, Njujork, 1980. Branko Horvat, Kosovsko pitanje, Zagreb, 1988.
Izvori
Vidi još Balkanski ratovi Srpsko-albanski sukob Srpska okupacija Albanije Ratni zločini u Kosovskom ratu
Vanjske poveznice Izvještaj međunarodne komisije za ispitivanje uzroka i vođenja Balkanskih ratova Lav Trocki, Iza kulisa Balkanskog rata Kosta Novaković, Srbizacija i kolonizacija Kosova Leo Frojndlih, Albanska golgota (izvještaji o zločinima nad Albancima iz europskog tiska) Konzul fon Fajmrot, Izvještaj o situaciji u Skoplju i Kosovu nakon srpke invazije Nadbiskup Lazar Mjeda, Izvještaj o srpskom osvajanju Kosova i Makedonije Zvanični izvještaj velikim silama o stradanjima u Debru Isterivanja Albanaca i kolonizacija Kosova II (Istorijski institut u Prištini) Dubravka Stojanović, U spirali zločina: balkanski ratovi Pismo Dimitrija Tucovića Likvidacija muslimanskih prvaka u Plavu
Kategorija:Ratni zločini Kategorija:Balkanski ratovi Kategorija:Albanska vojna povijest Kategorija:Povijest Kosova Kategorija:Povijest Srbije Kategorija:Srpsko-albanski sukob Kategorija:Pokolji Albanaca