Germanizam

Germanizmi su posuđenice i usvojenice u hrvatskom jeziku koje potječu iz njemačkog jezika.

Prema Rječniku lingvističkih pojmova Rikarda Simeona germanizam je: općenito nešto što je svojstveno Njemačkoj, a uvedeno je u drugih naroda ili u druge jezike (običaj, jezik, itd.); osobito pak znači riječ, izraz, konstrukciju svojstvenu njem. jeziku, uzetu samu po sebi ili unesenu u druge jezike, ili pak načinjenu prema njemačkom jeziku; u širem smislu – riječ, izraz ili konstrukcija preuzeta iz bilo kojeg germanskog jezika ili načinjena prema njemu, koja nije u skladu s jezikom u koji je ušla.

Njemački je jezik neko vrijeme bio služben u Hrvatskoj (od 1849. do 1860.). Germanizmi su ostali najčešći u kajkavskome narječju, ali posebice u zagrebačkom govoru (očitiji je utjecaj njemačkoga jezika u govoru metropole bio izražen u 19. stoljeću), kao i osječkom govoru pod utjecajem tamošnjeg njemačkog stanovništva.

Njemačko-hrvatski jezični kontakt

U hrvatskome je jeziku broj germanizama velik, procjenjuje se na najmanje 2000.Schneeweis, 1960. Možda bi te riječi bolje bilo nazvati austrijacizmima jer su u naš jezik stizale iz austrijskog dijela tadašnje Habsburške Monarhije te je značajan broj tih pozajmica i danas tipičan samo austrijskom i južnonjemačkim dijalektima njemačkoga jezika.

Jaki austrijski utjecaji započeli su u 16. st. stvaranjem Vojne krajine, kada se u Hrvatsku i na područje Slavonije naselio velik broj vojnika s njemačkoga govornog područja i kad su se počele osnivati mnoge njemačke škole. Službeni je jezik Vojne krajine (od osnivanja 1553. pa sve do njena nestanka 1881.) bio njemački.

Prvi su njemačko-hrvatski dodiri, međutim, započeli tri stoljeća ranije, u vrijeme prve njemačke kolonizacije kada je u 13. st., nakon što su Mongoli opustošili ova područja, hrvatsko-ugarski kralj Bela IV. pozvao njemačke stanovnike i podario im posebna prava.

Nakon poraza Turaka kod Beča 1683. na područja Hrvatske i Srbije doseljavaju se pretežito Švabe – stanovnici Švapske, Franačke i Rajne.

Za vrijeme Marije Terezije (die Theresianische Siedlung) na hrvatska se područja 1763. – 1770. doseljava oko 10.000 obitelji, a za vrijeme vladavine Josipa II. (die Josephinische Siedlung) 1782. – 1788. doseljava se oko 3000 obitelji, uglavnom protestanata (Schneeweis, 1960.).

U vrijeme Napoleonovih ratova većina Nijemaca dolazi iz Švapske (zato i naziv Švabo za Nijemca). Švaba je 1945., bez ostalih Nijemaca, na hrvatskome području bilo oko 600.000.

Iako je službeni jezik općine Zagreb do 1848. bio latinski (osim od 1786. do 1790.), jezik kojim je komunicirao obrazovani gornji sloj u 18. i 19. stoljeću bio je njemački. Od 1749. do 1860. izvodile su se isključivo njemačke kazališne predstave. Prve su novine 1789., Der kroatische Korrespondent, izišle na njemačkom jeziku. Govori pri raznim službenim svečanostima držani su na njemačkome, spisatelji su pisali na njemačkome, jezik trgovine i trgovaca bio je njemački, samo su seljaci koristili hrvatski.

Godine 1849. njemački postaje službeni jezik i jezik koji se koristi u školama i takvim ostaje do propasti apsolutizma 1860. kada se hrvatski vraća u službenu uporabu i škole, na pozornicu i u novine, ali se od 1867. uvelike njegovao u višim društvenim slojevima kao otpor sve većoj mađarizaciji.

I na kraju, od 1918. u srednjim se školama njemački običavao učiti više od francuskoga ili engleskoga, a na sveučilištima su katedre i lektorati za njemački jezik bili osnovani prije katedara za druge jezike.

U današnje vrijeme javlja se i stav da se germanizmi zapravo priznaju kao jezik jednoga dijela Njemačko-austrijske manjine (specifično u gradu Zagrebu) pod nazivom purgerski jezik ili Agramer Deutsch. U Osijeku je 2008. izdan Esekerski rječnik koji ima sličnosti s agramerskim. Autor je Velimir Petrović. Primjera ima više i u svijetu, npr. pensilvanijski njemački.

Popis germanizama

A ablendati < abblenden – prigušiti svjetlo, usp. die Blende – zaslon ajnc < die Eins – broj jedan (1) ajeršpajz < das Ei – jaje (množina Eier – jaja) + die Speise – jelo – kajgana akšenka < der Achsschenkel – rukavac ili članak osovine aktentaška Aktentasche – aktovka ili ručna torba ancug < der Anzug – odijelo anlaser < der Anlasser – pokretač motora.Na hrvatskom zbog metateze i alnaser. aufenger < der Aufhänger – vješalica, petlja (na odjeći da se može objesiti) auspuh < der Auspuff – ispušna cijev, ispušnik

B bajc ili pajc< der Beiz – namakati u sredstvo za skladištenje/čuvanje (drvo ili hranu) bauštelac < od riječi die Baustelle – gradilište – radnik na gradilištu badecimer < das Badezimmer – kupaonica bedinerica < die Bedienerin – spremačica beštek < das Besteck – pribor za jelo bina < die Bühne – pozornica bišobrot < das Bischofsbrot – bišobrot (kruh u koji se stavljaju grožđice i želatinasti bomboni) blic < der Blitz – bljesak, bljeskalica bluza < die Bluse borer < der Bohrer – svrdlo bormašina < die Bohrmaschine – bušilica bremza < die Bremse – kočnica brenati < brennen – (primarno značenje pržiti) urediti kosu škarama za kovrčanje brener < der Brenner – plinski plamenik; željezna naprava za kovrčanje kose bruh < der Bruch – kila, primarno značenje pukotina, odn. prelom, lom buhtla < die Buchtel (austrijski) – vrsta peciva, napuhnjača

C cajger < der Zeiger – kazaljka na satu cajtnot < die Zeitnot – vremenska stiska cange < die Zange – kliješta canšteher < der Zahnstocher – čačkalica ceh < die Zeche – ceh; račun ceker ili ceger < der Zecker, Zegger ili Zöger (austrijski) – košara ili torba za kupovinu ciferšlus < der Ziehverschluss – patentni zatvarač cigla < die Ziegel – puna opeka cimer < das Zimmer – soba (također kod nas poznati germanizam cimer fraj) cug < der Zug – povlak (u jednom cugu, ili od cuga – naiskap) na njemačkom također u značenju vlak curikati/curiknuti < vući natrag (od pridjeva zurück – natrag) cvikati < zwicken – poništiti voznu kartu, primarno značenje uštinuti cviker(i) < der Zwicker – naočale

D deka < die Decke – pokrivač ili plafon/strop dihtung – die Dichtung brtva, usp. glagol dihtati – dichten u značenju brtviti, zaptivati dinstati < dünsten – pirjati, usp. der Dunst – para dizna – die Düse – sapnica; drek < der Dreck – izmet, prljavština drot < der Draht – žica drukholc < das Druckholz (starinski za das Bügeleisen – glačalo)

E Escajg < essen – jesti zeug – stvar (na njemačkom riječ zastarjela, danas (Ess)besteck, usp. beštek)

F fajnšmeker < der Feinschmecker – gurman, hedonista fajrcajg < das Feuerzeug – upaljač fajront ili fajrunt < der Feierabend – kraj radnog vremena faliti < fehlen – nedostajati, manjkati, izostati farba < die Farbe – boja fasovati < fassen (primarno značenje obuhvatiti, shvatiti) – dobiti svoje fašnik < der Fasching – poklade, karneval faširati, odn. faširano< faschieren, faschiert – isjeckati meso, odn. sjeckano meso feder – die Feder – opruga (na njemačkom znači također pero) felga – die Felge – naplatak; fen < Föhn {m}; Fön – topli alpski vjetar; sušilica za kosu fišpaprikaš < der Fisch (riba) + paprikaš flaša < die Flasche – boca fleka < der Fleck – mrlja foranga < der Vorhang – zavjesa, zastor (također i firanga) forcimer < das Vorzimmer – predsoblje foršpan < der Vorspann – kratak uvod, uvodni odlomak (novinskog članka); popis imena glumaca, redatelja, producenata itd. na početku filma frajla < das Fräulein – gospođica frket < verkehrt – naopako, suprotno, obratno friško < frisch – svježe furati < die Fuhre (podvoz, kola, tovar) – voziti frištikat < das Frühstück (doručak) – frühstücken doručkovati (također i fruštuk – doručak) fuš < der Pfusch – rad na crno fušariti ili (s)fušeriti< pfuschen – žarg. nestručno obaviti posao

G gardina < die Gardine – zavjesa, zastor ganjak < der Gang – hodnik gastarbajter < der Gastarbeiter – strani radnik u Njemačkoj i Austriji (doslovno "radnik gost") gemišt < gemischt – pomiješano geltašn < geldtashen – novčanik (doslovno torba s novcem) getriba < Getriebe - mehanizam za prijenos snage s pogonskog stroja glancati < glänzen – sjajiti se, također i glanc > der Glanz – sjaj gletati – gletovati < glätten – izravnati graba < der Graben - iskopano udubljenje u zemlji, rov, jama grif < der Griff – zahvat; u frazi imati grifa – pren. biti vješt; grunt < der Grund (dno, podnožje, podloga, temelj) – zemlja, zemljišni posjed (od toga potječe i imenica gruntovnica) gojzerica < der Goiserer (Schuh) – brdska, okovana cipela nazvana po austrijskom gradu Bad Goisern, okovanka gvirc, rjeđe gverc < das Gewürz – fermentirano ili nefermentirano alkoholno piće od vode i meda, medovina gurtna < Gürtel – opasač, pojas, traka

H hauba < die Haube – pokrivač/poklopac motora, naprava za sušenje kose haustor < das Haustor – vrata na ulazu u kućno dvorište, die Haustür kućna vrata heftati – heften – pričvršćivati; herc < das Herz – srce hohštapler < der Hochstapler – samozvanac, umišljena osoba, varalica hausmajstor < der Hausmeister – kućepazitelj

I iberlauf < das Überlauf(ventil) = preliv – prelivni ventil

J jegervuršt < Jägerwurst – lovačka kobasica junferica < die Jungfer – djevica;

K kajla – der Keil – klin karfiol < der Karfiol (na austrijskom dijalektu) – cvjetača kauguma < der/das Kaugummi – guma za žvakanje kelner < Kellner – konobar keks < Keks – biskvit kibla < der Kübel (uglavnom austrijski dijalekt) – kanta kifla < der Kipfel (na austrijskom dijalektu) – vrsta peciva (roščić) kinderbet < das Kind (dijete) + das Bett (krevet) – dječji krevet, krevetac kirvaj/kirbaj < die Kirchweih – kirvaj (Kirche – crkve, Weihe – posveta: religiozna proslava koja se slavi povodom posvete neke kršćanske crkve, nekada poganska zahvalnica za dobru žetvu i plodnost koji je kasnije preuzela Crkva i dala mu novo značenje) klofati < klopfen – udarati, kucati (npr. na vrata) – isprašivati tepihe (kloferom – njem. Klopfer se isprašuju tepisi) klot < Glatt – pravo, glatko, ravno knap < knapp – tijesno, oskudno, jedva (Malo sam knap s vremenom. Ovo je bilo na knap. > Ovo je bilo gusto/za dlaku.) knedla < der Knödel (austrijski, južnonjemački) – okruglica kofer/kufer < der Koffer – kovčeg (Pun mi je kufer! > Dosta mi je svega!) korpa < der Korb – košara koštati < kosten – stajati (u smislu novčane ili druge vrijednosti) krafna < Krapfen – prsten (vrsta slatkoga tijesta s nadjevom) krafna < Krapfen (austrijski) – vrsta slatkog tijesta s nadjevom prženo u dubokoj masnoći, uštipak, prsten kremšnita < Kremschnitte – vrsta kolača krampus < der Krampus – krampus (vrag u likovnoj predodžbi s repom i rogovima koji se javlja zločestoj djeci u pričama i običajima) krigla < der Krügel (austrijski, južnonjemački) – čaša za pivo s drškom krizbam/križbam < der Christbaum – božićno drvce krumpir < austr. (zastarjelo, rijetko regionalno) die Grundbirne, ( ili Krummbirne – pogrbljena kruška) koruški krumpir/grumper – krumpir kugla < die Kugel – kugla, zrno (metak), taneHJP: natuknica "kugla" (pristupljeno 9. lipnja 2016.) kuglof/kuglov/kugluv < der Gugelhupf (austrijski dijalekt) – kuglof (kolač od dizanog tijesta sa suhim grožđem, okruglasta je oblika sa šupljinom u sredini) kupleraj < die Kuppelei – svodništvo; javna kuća; usp. kuppeln – spojiti kuplung < die Kupplung – spojka, kvačilo (uređaj za prijenos okretaja u motornom vozilu) kvarcanje < Quarzlampe – umjetno sunčanje kvirc – vidi gvirc

L lajbek < das Leibchen – prsluk lauf < der Lauf – trk, trčanje larfa < die Larve – krinka, maska (na hrvatskom zbog metateze i lafra) ler < leer – prazan, u leru – u praznom hodu (njem. Leerlauf) lifrati < liefern – dostaviti lojtre < die Leiter – ljestve

M mansarda < Mansarde – potkrovlje majstor < der Meister – zanatlija, znalac melšpajz < Mehlspeisen – kolači, poslastice miliprot < das Milchbrot, dial. Milichbrot – miliprot (bijeli pšenični kruh koji se sprema za Uskrs i Božić)