Embothrium, monotipski biljni rod iz porodice dvoličnjakovki smješten u podtribus Embothriinae. Jedina je vrsta E. coccineum, grm ili manje stablo iz Argentine i Čilea.<ref name=KEW, pristupljeno 23. srpnja 2026. Morfologija Embothrium coccineum J.R.Forst. & G.Forst. grm je ili stablo iz porodice Proteaceae i jedina prihvaćena vrsta roda Embothrium. Prirodno raste u umjerenim područjima središnjeg i južnog Čilea te južne Argentine, sve do Ognjene zemlje. Kew je vodi kao prihvaćenu vrstu, prvi put opisanu 1776. godine.

Naraste do približno 10 m visine. Kora je crvenkastopurpurna do purpurnosmeđa, dok su grančice uzdužno izbrazdane, s brojnim lenticelama i tankom svijetlosmeđom korom koja se ljušti. Mladi izbojci mogu biti goli ili obrasli crvenkastosmeđim dlačicama.

Listovi su kožasti, rjeđe tanji, vrlo promjenjiva oblika i veličine, dugi 0,6–10 cm i široki 0,4–2,9 cm. Mogu biti usko eliptični, duguljasti, lancetasti, jajasti ili obrnuto jajasti. Osnova im se najčešće spušta niz donekle okriljenu peteljku, rub je cijel, a vrh šiljast do tup, završavajući kratkim vrškom. Mladi su listovi s gornje strane dlakavi, osobito uz peteljku i glavnu žilu.

Cvatovi se uglavnom razvijaju na kratkim bočnim izbojcima i dugi su 3–10 cm. Cvjetovi su mirisni, sjajno grimizni do narančastocrveni, rjeđe blijedo lososasti, a zajedno s cvjetnim stapkama stvaraju izrazito vatren izgled. Zreli cvjetovi dugi su 2–3 cm. Vršni dio pupa izrazito je zadebljan, a nakon otvaranja uski se dijelovi ocvijeća savijaju i uvijaju prema natrag.

Plod je suhi, obostrano simetrični folikul, dug 2,4–3,8 cm i širok 0,8–1,2 cm. S jedne je strane zakrivljen, a s druge gotovo ravan te se otvara duž zakrivljenog ruba. Na plodu ostaje vrat tučka dug do 2,5 cm. Mladi plodovi purpurni su i sivkasto prevučeni, dok su zreli tamnosmeđi do crvenkastosmeđi i uzdužno izbrazdani. Kromosomski broj iznosi 2n = 22. Staništa Vrsta raste od morske razine do približno 1300 m nadmorske visine. Nastanjuje vrlo različita staništa, od razmjerno suhih tala do vlažnih rubova sfagnumskih cretova i jako izloženih položaja. U šumama raste u svjetlijoj podstojnoj etaži, otvorima sklopa i na poremećenim površinama. Rasprostranjena je približno između 36° i 55° južne geografske širine. <ref name=WFO, pristupljeno 23. srpnja 2026.

Uzgoj U hortikulturi se uzgaja zbog izvanredno sjajnih cvjetova, pa je u engleskom poznata kao Chilean fire tree. Najbolje uspijeva u blagoj oceanskoj klimi, na suncu ili u laganoj polusjeni. Traži propusno, razmjerno siromašno i negnojeno tlo jer, poput mnogih predstavnika porodice Proteaceae, slabo podnosi preveliku količinu hranjivih tvari. Korijen joj ne treba nepotrebno uznemiravati, a nakon sadnje mora se redovito zalijevati dok ne započne snažan novi rast.

Cvjeta na granama nastalima prethodne godine, pa se prema potrebi orezuje tek nakon cvatnje. U blažim područjima može biti zimzelena, dok hladno otporniji oblici često odbacuju dio ili sve lišće tijekom zime.<ref name=Xera, Embothrium coccineum, pristupljeno 23. srpnja 2026. Galerija

Sinonimi Za rod

Heterotipski: Catas Dombey ex Lam. in Encycl. 2: 354 (1786)

Za vrstu

Heterotipski: Catas parviflora Juss. ex Lam. in Encycl. 2: 355 (1786) Embothrium coccineum var. cavanillesii Kuntze in Revis. Gen. Pl. 3(2): 277 (1898) Embothrium coccineum var. lanceolatum (Ruiz & Pav.) Kuntze in Revis. Gen. Pl. 3(2): 277 (1898) Embothrium coccineum f. lanceolatum (Ruiz & Pav.) Pérez-Mor. in Man. Fl. Nahul-Huapi: 25 (1943) Embothrium coccineum var. oblanceolatum Kuntze in Revis. Gen. Pl. 3(2): 277 (1898) Embothrium coccineum var. obovatum Kuntze in Revis. Gen. Pl. 3(2): 277 (1898) Embothrium despardii T.Moore & Mast. in Gard. Chron., n.s., 3: 371 (1875) Embothrium gilliesii Meisn. in A.P.de Candolle, Prodr. 14: 444 (1856) Embothrium lanceolatum Ruiz & Pav. in Fl. Peruv. 1: 62 (1798) Embothrium valdivianum Gand. in Bull. Soc. Bot. France 66: 230 (1919) Ixora coccinea Comm. ex Lam. in Encycl. 2: 355 (1786), not validly publ. Izvori

Kategorija:Rodovi dvoličnjakovki Kategorija:Monotipski biljni rodovi