Mostar je grad u Bosni i Hercegovini. Smješten je na obalama rijeke Neretve i kulturno je i gospodarsko središte Hercegovine, a ujedno i najveći grad u Hercegovini.Mostar.ba
Mostar Mostar je upravno sjedište Hercegovačko-neretvanske županijeHercegovina.ba Mostar te sveučilišno, kulturno, gospodarsko i političko središte Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Grad je ime dobio po čuvarima mostova (mostarima) na obalama rijeke Neretve. Ubraja se u jedan od najljepših gradova u Bosni i Hercegovini. Neretvu premošćuje Stari most, koji se zajedno sa starim gradom od 2005. godine nalazi na popisu zaštićene kulturne baštine UNESCO-a.
Zemljopis Položaj Mostar se nalazi na jugu Bosne i Hercegovine, u središnjem dijelu Hercegovine. Gradsko područje Mostara, geografski se može opisati kao čvorište sjeverne, zapadne i istočne Hercegovine. Kroz središte grada se proteže kanjon Neretve, zbog čega je Mostar poznat kao "grad na rijeci Neretvi". Izgradnjom brane za HE Mostar na rijeci nastala je akumulacija Mostarsko jezero.
mini|desno|200 px|Geografski položaj Mostara.
Nalazi se 132 km jugozapadno od Sarajeva te 57 km sjeveroistočno od Ploča. Nastao je na prijelaznom području iz niskoga hercegovačkoga krša u planinsko područje, gdje je stari trgovački put iz zaleđa prelazio Neretvu i nastavljao se prema moru. Mostar je značajno prometno čvorište. Nalazi se na željezničkoj pruzi Ploče (Hrvatska) – Sarajevo, a ima i zračnu luku. Jedinstvenu arhitektonsko-urbanu cjelinu čini dio nekadašnje čaršije s trgovinama, obrtničkim radionicama i sl. te prilaz, oko 20 m visokomu kamenom mostu iz 1566. (Stari most), koji je pod UNESCO-ovom zaštitom.
Mostar se proteže u tri kotline. Na sjeveru je Bijelo polje, u kojoj je smještena većina sjevernih prigradskih naselja. U središtu je Mostarska kotlina, u kojoj je smješten grad Mostar i većina zapadnih prigradskih naselja, a na jugu je Mostarsko polje (Bišće polje), u kojoj je smještena većina južnih prigradskih naselja i mostarska industrijska zona. Bišće polje je lokalni naziv za spomenutu kotlinu, dok se na različitim zemljovidima koristi naziv Mostarsko polje.
Najpoznatija brda oko mostarske kotline su: Hum, Brkanovo brdo, Galac, Orlovac, Mikuljača, Žovnica, Planinica i Fortica, a sam grad se nalazi na nadmorskoj visini 60-80 metara. Dvije planine koje se nalaze u blizini Mostara su Velež i Prenj. Kroz Mostar teku Neretva i Radobolja, a u bližoj okolici grada nalaze se: Drežanka, Buna, Bunica i Jasenica.
Klima mini|desno|300px|Pogled s brda Žovnice na zapadna gradska predgrađa i grad Mostar, nad kojima dominira planina Velež. Mostar ima umjerenu sredozemnu klimu s blažim, ali hladnim zimama (uz malo ili nimalo snijega), te u vrućim ljetima temperature u hladu mogu iznositi i do 45°C. Mostar je bio najtopliji grad u bivšoj Jugoslaviji, a danas u Bosni i Hercegovini, te je uz Atenu grad s najviše sunčanih dana u godini. Snijeg u Mostaru je rijedak. Zime u kojima se snijeg u Mostaru zadržao više od 15 dana bile su: 1955/56. (15 dana), 1962/63. (23 dana), 1984/85. (27 dana), 2004/05. (15 dana) i 2011/12. (26 dana).
Jedna od snježnijih zima bila je 1971. kada je izmjereno 37 cm snijega. Snježne zime bile su 1929., 1940. i 1956. godine. Mostar je bio potpuno blokiran 4. veljače 2012. godine. Snježno nevrijeme, koje je trajalo više od 60 sati, izazvalo je prometni kolaps i paraliziralo život u gradu. Proglašeno je stanje elementarne nepogode. 5. veljače 2012. godine, izmjereno je 88 cm snijega.Bljesak.info Mostarci izišli na ulice zatrpane nezapamćenim snijegom
Najviša izmjerena temperatura, najviši prosječni broj oborina i najveći broj sunčanih sati izmjereni u Bosni i Hercegovini bili su u Mostaru. Dana 31. srpnja 1901. godine, izmjereno je 46,2 °C. U Mostaru, prosječno godišnje padne 1515 l/km², dok broj sunčanih sati u godini iznosi 2291. 24. siječnja 1963. godine, apsolutna minimalna temperatura je iznosila -10,9 °C, a 13. srpnja 1984. registrirana je apsolutna maksimalna temperatura zraka od 41,2 °C. Srednja godišnja temperatura iznosi 14,6 °C, zimska 5,8 °C, a srednja ljetna temperatura 23,2 °C.FZS.ba Temperature i padaline
Dana 6. kolovoza 2008., temperatura u 13 sati u središtu Mostara dosegnula je 39 °C, a na suncu je izmjereno čak 56,4 °C.Bljesak.info Mostar: Temperatura zraka na suncu čak 56,4°C Točno u ponoć, u noći s četvrtka, 16. na petak, 17. srpnja 2009. u Mostaru je zabilježena temperatura zraka od 29,3 °C što je, najviša noćna temperatura zabilježena od 1893. otkad se u BiH službeno vode meteorološka mjerenja.Bljesak.info Sinoćnja noć najtoplija u Mostaru otkad se mjere temperature!
Mostar je bio među najtoplijim gradovima Europe u rujnu 2011. godine, koji je proglašen najtoplijim rujnom u posljednjih 65 godina. 15. rujna 1987. godine, u Mostaru je izmjereno 40,6 °C.Bljesak.info Mostar među najtoplijim gradovima svijeta Dana 14. prosinca 2011. godine, Mostar je osvanuo prekriven maglom što je dosta neobično za ovaj grad.Bljesak.info Magloviti Mostar Srednja godišnja temperatura u Mostaru u 2011. iznosila je 16,2 °C, koliko je bilo i 1994. godine, a toplija od ove dvije godine bila je samo 1950. godina, kada je iznosila 16,9 °C.RDV.ba 2011. najtoplija u Mostaru od 1950. godine Mostar je s temperaturom zraka koja je, 8. srpnja 2012., iznosila 40,3 °C, imao najvišu temperaturu izmjerenu u Europi.Bljesak.info Mostar, najtopliji grad u Europi
U Mostaru je od ciklone Juliane, 12. veljače 2013., palo 124 l/m² kiše što je najveća izmjerena količina oborina, ne samo na Balkanu, nego i u Europi. Mostar je istoga dana primio drugu najveću količinu oborina na svijetu.Bljesak.info Mostar u posljednja 24 sata primio drugu najveću količinu padalina na svijetu U prva tri mjeseca 2013. u Mostaru je palo 999,7 l/m². Ovo tromjesečje je i u Mostaru najkišovitije od 1955., a prethodno najkišovitije navedeno razdoblje je bilo 1970. kada je ukupno palo 878 mm, odnosno 122 l/m² manje. Također, novopostavljena rekordna količina oborina za mjesec ožujak iznosi 415,7 litara, što je upravo izmjereno u ožujku 2013.Bljesak.info Rekordne kiše od 1955. godine; 1744 l/m²
Klima u Mostaru se u posljednjih desetak godina primjetno mijenja. Prije izrazito sušna klima danas je sve vlažnija i vlažnija što ljetne vrućine čini nesnošljivim i često zrelim za proglašavanjem elementarne nepogode. Mostar ima ugodnu klimu pogodnu za uzgoj različitih vrsta voća i povrća. Jeseni i zime u Mostaru znaju biti izrazito kišovite.
Naseljena mjesta Grad Mostar sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 19. travnja 2019.:
Bačevići, Banjdol, Blagaj, Bogodol, Buna, Cim, Čule, Dobrč, Donja Drežnica, Donji Jasenjani, Dračevice, Gnojnice, Goranci, Gornja Drežnica, Gornje Gnojnice, Gornji Jasenjani, Gubavica, Hodbina, Hrušta, Humilišani, Ilići, Jasenica, Kamena, Kokorina, Kosor, Kremenac, Krivodol, Kružanj, Kutilivač, Lakševine, Malo Polje, Miljkovići, Mostar, Ortiješ, Pijesci, Podgorani, Podgorje, Podvelež, Polog, Potoci, Prigrađani, Rabina, Raška Gora, Raštani, Ravni, Rodoč, Selište, Slipčići, Sovići, Sretnice, Striževo, Vihovići, Vojno, Vranjevići, Vrapčići, Vrdi, Zijemlje, Željuša, Žitomislići i Žulja.
Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, najveći dio tadašnje općine Mostar ušao je u sastav Federacije BiH. Naseljena mjesta Hrušta, Rabina i Žulja ranije su pripadala općini Nevesinje koja je ušla u sastav Republike Srpske. U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta Kamena, Kokorina i Zijemlje. Od ovog područja nastala je općina Istočni Mostar.
Povijest Prapovijest Šire područje današnjeg Mostara bilo je naseljeno još u prapovijesnom vremenu, što potvrđuju više od 150 nalazišta iz neolitika, bakrenog, brončanog i željeznog doba. Poznatiji neolitski lokaliteti su: Zelena pećina, povrh vrela rijeke Bune, najstarija ljudska naseobina na širem području grada, te nešto mlađe ilirske gomile i gradine, grobnice i utvrde. Među njima su naseljene pećine, grobovi, oružje, predrimski novac i sl. Uz stočarstvo i zemljoradnju u željeznom dobu se razvija i trgovina s okolnim središtima.
Antika Iz ranijeg antičkog doba nema značajnijih ostataka, ali su zato ostatci iz perioda kasne antike i ranog kršćanstva izuzetno bogati i na širem prostoru Mostara su pronađene tri ranokršćanske crkve – u Cimu, Žitomislićima i Sutini. One su dokaz intenzivnog života u to vrijeme na ovim prostorima, u ondašnjoj rimskoj provinciji Dalmaciji, a istovremeno i dokaz relativno rane kristijanizacije na ovim prostorima. Gotovo svi navedeni lokaliteti, što je utvrđeno arheološkom istraživanjima, svjedoče o kontinuitetu života i kroz cijeli srednji vijek, jer se na svima njima, ili njihovoj neposrednoj blizini nalaze i srednjovjekovni grobovi, ali i stećci – autohtoni srednjovjekovni nadgrobni spomenici na ovim prostorima.
Radoslav Dodig naveo je mišljenje da je ime Mostar slavensko preobličenje ilirskog imena Martar i po nekim se izvorima Mostar u vrijeme starog Rima zvao Martar.Radoslav Dodig: “Kulturno-povijesni vodič kroz Hercegovinu i Bosnu”Kamenjar M.L./HMS Mostar se prvi put spominje 3. travnja 1452., 3. travnja 2019. (pristupljeno 12. travnja 2019.)Hrvatski medijski servis M.L./HMS: NA DANAŠNJI DAN Prvi spomen Mostara seže iz 3. travnja 1452. godine, 3. travnja 2019. (pristupljeno 12. travnja 2019.)
Srednji vijek Novo razdoblje nastaje padom Rimskog Carstva i doseljenjem Slavena. Tijekom ranog srednjeg vijeka područje Mostara pripadalo je pokrajini Zahumlje (Hum). Unatoč vrhovnoj vlasti Franaka, ovi su krajevi imali određeni stupanj samostalnosti, posebice za kneza Mihajla Viševića Humskog (910. – 950.). Područjem su jedno vrijeme vladali Nemanjići, zatim bosanski ban, a tijekom XIV. – XV. stoljeća sve su snažniji humski knezovi. Jedan od njih – Stjepan Vukčić Kosača, koji je stolovao u Blagaju pored Mostara.
Osnutak grada Mostara vezan je uz izgradnju dviju kula/utvrda, sredinom XV. stoljeća, vjerojatno u doba hercega Stjepana. Utvrda na lijevoj obali Neretve zvala se Nebojša, nju spominje i povelja Alfonsa V. Aragonskog, a na desnoj obali Cimski grad. Kule su pokraj imale svoje groblje sa stećcima. Služile su u obrambene svrhe, a i za čuvanje nekadašnjeg visećeg drvenog mosta. I prvi pisani spomen Mostara vezan je uz ove dvije kule: hrvatsko vrelo – izvješće Dubrovačke Republike od 3. travnja 1452. opisuje kako se Vladislav Hercegović pobunio protiv oca Stjepana, otevši mu neke posjede. U izvještaju stoji: "ha preso quello di ... Blagay et do castelli al ponte de Neretva (uzeo je ... Blagaj i dvije utvrde na mostu na Neretvi). Mostar je u to vrijeme bio bitna strateška točka čiju jezgru je predstavljao lančani most preko Neretve na mjestu gdje je rijeku bilo najlakše premostiti, te jake kule uz taj most, s malenim naseljem oko te jezgre.