Porečka i Pulska biskupija je biskupija u Hrvatskoj, sa sjedištem u Poreču i Puli. Sufraganska je biskupija Riječke nadbiskupije.Istrapedia R. Matijašić: Porečka i pulska biskupija (pristupljeno 22. srpnja 2016.)
Povijest Utemeljena je u 3. stoljeću, kao Porečka biskupija, a danas je sjedinjena s povijesnom Pulskom biskupijom, iz 6. st. Ujedinjavanje Porečke biskupije i Pulske biskupije zbilo se 9. svibnja 1830., na osnovi bule pape Leona XII. Locum beati Petri od 30. lipnja 1828. godine.
Tom su bulom ukinute Novigradska, Rapska i Osorska biskupija, čiji su dijelovi pripojeni susjednim biskupijama. U trenutku izbijanja Prvoga svjetskog rata na području Markgrofofije Istre prostirale su tri biskupije: Tršćansko-koparska, Porečko-pulska i Krčka biskupija. Prve dvije prostirale su se na poluotoku, a treća na kvarnerskim otocima. Porečko-pulska je u trenutku izbijanja prvog svjetskog rata prostirala se zapadnu obalu Istre od Pule na jugu do rijeke Mirne i Plomina na sjeveru. Obuhvaćala je sedam dekanata (Poreč, Rovinj, Kanfanar, Motovun, Pula, Vodnjan, Labin) sa šezdesetak župa i kapelanija. Djelovalo je 150 svećenika, od čega 142 biskupijska i 8 redovničkih. Katolika je bilo 166.571. Imala je samo jednu mušku redovničku zajednicu, franjevce opservante venecijanske provincije Sv. Franje i više ženskih redovničkih zajednica, u Rovinju, Poreču, Vodnjanu i Balama, a u Puli čak četiri različita ženska samostana.Časopis za suvremenu povijest Stipan Trogrlić: Katolička crkva u Istri i Prvi svjetski rat (1914. – 1918.), 3. (2009), str. 767-768
Kad su nakon 1945. od Tršćanske biskupije odvojeni dijelovi koji su došli pod suverenitet Jugoslavije, osnovana je Pazinska apostolska administratura. Slovenski dio administrature 1951. je godine pripojen Koparskoj biskupiji, a hrvatski dio 1977. Porečkoj biskupiji. Današnje granice utvrđene su 8. siječnja 1978. temeljem bule pape Pavla VI. Primis saeculi od 15. listopada 1977. godine. Granice joj se podudaraju s granicama Istarske županije osim u dijelu sjeverne Ćićarije, gdje župe Dane i Vodice pripadaju Riječkoj nadbiskupiji. Obuhvaća i teritorij povijesnih biskupija u Cissi (Cissanska biskupija, VI–VIII.st.), Pićnu i Novigradu.
Ustroj Sjedište joj je u Poreču i u Puli. Biskupija se dijeli na devet dekanata: Buzetski (15 župa), Labinski (16), Pazinski (21), Pićanski (11), Porečki (17), Pulski (18), Rovinjsko-kanfanarski (5), Umaško-oprtaljski (23) i Vodnjanski (8), s ukupno 134 župe.
Biskupi Biskupi Poreča i Pule od 1827. bili su: Antun Peteani (1827. – 1857.) Juraj Dobrila (1857. – 1875.) Ivan Nepomuk Glavina (1878. – 1882.) Alojzije Marija Zorn (1882. – 1883.) Ivan Krstitelj Flapp (1884. – 1912.) Trifun Pederzolli (1913. – 1941.) Rafael Mario Radossi (1941. – 1947.)
Pazinski apostolski upravitelji bili su: Mihael Toroš (1947. – 1949.) Dragutin Nežić (1949. – 1960.)
Nakon 1960. porečko-pulski biskupi bili su: Dragutin Nežić (1960. – 1984.) Antun Bogetić (1984. – 1997.) Ivan Milovan (1997. – 2012.) Dražen Kutleša (2012. – 2020.) Dražen Kutleša (kao apostolski upravitelj) (2020. – 2023.) Ivan Štironja (2023. – danas)
Poznati svećenici Juraj Dobrila, biskup Antun Bogetić, biskup i misionar Matko Mandić, prezbiter Miroslav Bulešić, prezbiter i mučenik
Vjerske manifestacije U svibnju se svake godine, počevši od 1997., u Vodnjanu održava Dječji festival duhovne glazbe Iskrice.
Poznata svetišta Eufrazijeva bazilika
Vidi još Katolička upravna podjela Republike Hrvatske Pulska katedrala Istra Istarska županija
Izvori
Vanjske poveznice Porečka i Pulska biskupija Popisi biskupa Catholic-Hierarchy Poreč i Pula (Diocese) (engleski)
Kategorija:Poreč