mini|250px|Pravoslavna crkva u Riđici Riđica (srp. Риђица, mađ. Regőce, nje. Riedau, Legin i Rigitza) je naselje u Bačkoj u Vojvodini. Nalazi se u okolici grada Sombora.

Zemljopisni položaj Najsjevernije je selo u općini Sombor. Susjedna sela su Stanišić, Kruševlje i Rastina.

Povijest U selu se nalaze tragovi keltskog naseljavanja - utvrda. Najstariji pisani tragovi o ovom selu sežu do 1535., kada Riđicu bilježe kao posjed Katarine Orlović. Za vrijeme Turskog Carstva, Riđica bilježi srpske stanovnike. Nakon oslobađanja od Turaka, za vrijeme habsburške vlasti, u selo se doseljavaju Nijemci, Slovaci i Mađari. Budući da su bili nevladajući narod u ugarskom dijelu monarhije, a bili su izloženi intenzivnim asimilacijskim utjecajima, Slovaci su se mađarizirali. Nijemci su se iselili ili su iseljeni nakon Drugog svjetskog rata. Nakon 1945., kad se organizirala savezna kolonizacija Vojvodine 1945.-1948., u selo su doseljeni i Hrvati, njih oko 500. Odlukom Agrarnog savjeta, prvotno je trebalo u Riđicu doseliti 650 osoba (kasnije 670), i to iz Dalmacije,Zbornik OPZ Marijan Maticka: Sudjelovanje Hrvatske u saveznoj kolonizaciji 1945.-1948. a na kraju je naseljeno oko 500 osoba.Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata Pregled povijesti Hrvata u Vojvodini 8 : U sklopu autonomne Vojvodine Uz Stanišić, Riđica je jedino mjesto u Vojvodini gdje su organizirano u većem broju doseljeni dalmatinski Hrvati (iz Sinja, Šibenika, Makarske, Imotskog, Korčule, Splita, Metkovića, Drniša i Zadra).HKD Vladimir Nazor Vlakom bez voznog reda, preuzeto 9. ožujka 2011. Osim tih Hrvata, u Riđici su već prije živjeli i bunjevački Hrvati koji su bili podrijetlom iz Mađarske, iz sela Gare i Kaćmara.ZKVH Mario Bara: Pregled povijesti Hrvata u Vojvodini, preuzeto 10. ožujka 2011.

Kroz 50 godina Jugoslavije se broj Hrvata smanjivao zbog ekonomskih migracija - seoba u gradove, inozemstvo, povratak u stari kraj, izjašnjavanjem kao Jugoslaveni, a onda je došlo vrijeme Miloševićeva režima.

Selo je pretrpilo etničko čišćenje za vrijeme srpske agresije na Hrvatsku.

Domaći Hrvati su bili izloženi nasilju i pritiscima velikosrpskih ekstremista. Za razliku od susjednih sela, u Riđici su istjerani skoro svi Hrvati.Dnevnik, Novi Sad Teror glasan, država nema - Helsinški Odbor za ljudska prava u Srbiji o etničkom čišćenju u Vojvodini, 19. veljače 2003.

Gospodarstvo Stanovništvo Nacionalni sastav po popisu 2002. je bio:

Srbi = 2165 (83,59%) Mađari = 217 (8,38%) Jugoslaveni = 83 (3,21%) Hrvati = 63 (2,43%) ostali.

Naseljenost kroz povijest:

1961.: 4291 1971.: 3663 1981.: 3186 1991.: 2806 2002.: 2590

Poznate osobe Ivan Gundić Ćiso - Dalmata, akademski slikar i nastavnik likovnogHKD Vladimir Nazor Likovna kolonija, preuzeto 9. ožujka 2011.

Šport Športska društva i klubovi koji ovdje djeluju su:SOinfo nogomet: Graničar rukomet: Dalmatinac

Izvori Slobodan Ćurčić, Broj stanovnika Vojvodine, Novi Sad, 1996. (za br. stanovnika)

Vanjske poveznice Teror glasan, država nema Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji o etničkom čišćenju u Vojvodini Info o Riđici Riđica

Kategorija: Bačka Kategorija:Naselja u Vojvodini Kategorija:Općina Sombor