Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.
Opis Jedan je od najstarijih gradova u Hrvatskoj. Prvi put se u pisanim izvorima kao grad (poleis) spominje 7. godine prije Krista u Strabonovoj Geografiji pod starim nazivom Ninia.
U prapovijesti je na području Knina bilo jedino naselje ranog brončanog doba na istočnom Jadranu, u starom vijeku Knin je bio jedan od samo četiri delmatska grada, a u srednjem vijeku grad je prijestolnica hrvatskih kraljeva i hrvatskog biskupa. Veliku ulogu Knin ima i u novijoj hrvatskoj povijesti.
Koliko je njegovo povijesno značenje govori i popis njegovih osvajača: Rimljani, Ostrogoti, Ugari, Templari, Turci, Mlečani, Francuzi, Austrijanci, Talijani, Nijemci.
Intenzivna povijest ovog prostora ostavila je iza sebe brojne kulturno-povijesne znamenitosti, a posebno se ističe spomenik nulte kategorije – Kninska tvrđava – jedna od najvećih srednjovjekovnih tvrđava u Europi.
Zemljopis Knin se nalazi u sjevernoj Dalmaciji, na 44° 2' 24" sjeverne zemljopisne širine, 16° 11' 35" istočne zemljopisne dužine te na nadmorskoj visini 214 m.
Knin je nastao, razvijao se i opstao kao drevno naselje i središte na temelju prirodnih pogodnosti. Ima prirodnu prohodnost i spojničku ulogu od pamtivijeka do danas.
Evo ukratko i ostalih najbitnijih geografskih obilježja grada:
Grad leži na sedam rijeka (Krka, Butižnica, Orašnica, Kosovčica, Krčić, Radljevac i Marčinkovac) i okružen je s devet planina (Orlovicom, Ilicom, Kninskom Plješevicom, Bukovcem Kninskim, Badnjom Kninskim, Dinarom, Velikim Kozjakom, Svilajom i Prominom).
Na području Knina izvire jedna od najljepših europskih rijeka – Krka i to, kao nigdje drugdje u svijetu, ispod slapa druge rijeke – Krčića. Poviše grada nalazi se najviši vrh u Hrvatskoj, Dinara (1831 metar) na istoimenoj planini po kojoj je ime dobilo cijelo gorje koje se proteže od Slovenije do Albanije.
Srednja godišnja maksimalna temperatura u Kninu u kolovozu iznosi 26,5 stupnjeva, a srednja minimalna u siječnju 6 °C. Najkišovitiji su listopad i prosinac, a najsušniji srpanj i kolovoz. Srednja godišnja količina oborina iznosi od 1000 do 1250 mm, a prosječni broj sunčanih sati godišnje je 2444. Za usporedbu, najviše sunčanih sati u Europi ima Hvar – 2700.
Knin je udaljen 42 kilometra od mora što utječe na to da ovim područjem vlada submediteranska klima. Iako su ljeti u Kninu redovito najviše temperature u Hrvatskoj, jutra su ugodna i svježa, a dnevna vlažnost zraka redovito je najmanja u Hrvatskoj pa nema sparine.
Kninski temperaturni rekord iznosi 42,3 °C i izmjeren je 10. kolovoza 2017. godine. To je treća najviša temperatura ikad izmjerena u Hrvatskoj. (Ploče s 42,8 i Karlovac s 42,4 stupnja su ispred Knina). Stanovništvo
'''Popis 2011.
Prema popisu stanovništa iz 2011. godine na području administrativne jedinice Grada Knina (Knin, Golubić, Kninsko polje, Kovačić, Ljubač, Oćestovo, Plavno, Polača, Potkonje, Radljevac, Strmica, Vrpolje, Žagrović) živi 15.388 stanovnika u 5372 privatna i 3 javna kućanstva. Na području grada Knina upisano je 8058 stambenih jedinica od čega je 7910 stanova za stalno stanovanje.
Uzevši u obzir sam grad Knin, u njemu prema popisu iz 2011. živi 10.493 stanovnika u 3465 privatnih i 3 javna kućanstva. U samom gradu nalazi se 4265 stambenih jedinica od čega je 4239 stanova za stalno stanovanje. Na prostoru grada Knina živi 11.612 Hrvata (75,37 % od ukupnog broja stanovništva grada) i 3551 Srbin (23,05 %).
Nacionalni sastav grada Knina (naseljenog mjesta)
godina popisa ukupno HrvatiSrbi Jugoslaveni ostali 1857. 1039 785 (75,55 %) 254 (24,44 %) 0 (0 %) 69 (stranci) 1900. 1302 699 (53,68 %) 467 (35,86 %) 0 (0 %) 135 (10,36 %) 1910. 1270 712 (56,06 %) 433 (34,09 %) 0 (0 %) 125 (9,84 %) 1961. 5116 1671 (32,66 %) 3064 (59,89 %) 81 (1,58 %) 247 (4,82 %) 1971. 7300 1686 (23,09 %) 4972 (68,10 %) 343 (4,69 %) 299 (4,09 %) 1981. 10.933 1701 (15,55 %) 6516 (59,59 %) 2421 (22,14 %) 295 (2,69 %) 1991. 12.331 1660 (13,46 %) 9867 (80,01 %) 381 (3,08 %) 423 (3,43 %) 2001. 11.128 9546 (85,78 %) 1269 (11,40 %) 0 (0 %) 188 (1,68 %) 2011. 15.407 11.612 (75,37 %) 3551 (23,05 %) 0 (0 %) 244 (1,58 %)
Uprava Područje Grada Knina čine naselja Golubić, Knin, Kninsko Polje, Kovačić, Ljubač, Oćestovo, Plavno, Polača, Potkonje, Radljevac, Strmica, Vrpolje i Žagrović.
Prvi kninski gradonačelnik nakon Oluje bio je Milivoj Tomaš, koji je imenovan nakon lokalnih izbora 1997. godine. On je tu funkciju obnašao samo devet mjeseci, od 26. svibnja 1997. godine do 7. ožujka 1998. godine.
Njega smjenjuje Joško Odak koji je dužnost gradonačelnika Knina obnašao do 2001. godine.
Od 2001. do 2005. godine gradonačelnik Knina bio je Vinko Marić.
Od 2005. do 2015. godine, u dva i pol mandata gradonačelnica je bila Josipa Rimac.
Nakon ostavke Josipe Rimac zbog odlaska u Hrvatski sabor, u rujnu 2015. godine, kao njen prvi zamjenik, dužnost gradonačelnika preuzima Nikola Blažević.
Na lokalnim izborima za gradonačelnika održanima 2017. godine pobjeđuje Marko Jelić.
Nakon izbora 2021. godine Marko Jelić postaje župan, a gradonačelnik Knina postaje Marijo Ćaćić
Povijest
Uvod Knin je jedan od najstarijih gradova u Hrvatskoj. Prvi put se u pisanim izvorima kao grad (poleis) spominje 7. godine prije Krista u Strabonovoj Geografiji pod starim nazivom Ninia. U prapovijesti je na području Knina bilo jedino naselje ranog brončanog doba na istočnom Jadranu, u starom vijeku Knin je bio jedan od samo četiri delmatska grada, a u srednjem vijeku grad je prijestolnica hrvatskih kraljeva i hrvatskog biskupa. Veliku ulogu Knin ima i u novijoj hrvatskoj povijesti. Koliko je njegovo povijesno značenje govori i popis njegovih osvajača: Rimljani, Ostrogoti, Ugari, Templari, Turci, Mlečani, Francuzi, Austrijanci, Talijani, Nijemci.
Kameno doba
Tragovi ljudske djelatnosti iz kamenog doba na području Knina malobrojni su. U Strmici su pronađene okamenjene kosti diluvijalnih životinja, ali još nema dokaza o prisutnosti fosilnog čovjeka. Nalaz jednog kamenog artefakta iz Gospodske pećine podno Dinare upućuje na pretpostavku o prisutnosti starije faze mlađeg paleolitika (oko 100 tisuća godina prije Krista ). Mogu se očekivati i bogatiji ostaci iz tog vremena jer su postojali svi klimatski i ostali uvjeti za život.
Kao neolitička nalazišta (neolitik na našem području traje od 5 tisuća do 3,5 tisuće godina prije Krista) u literaturi se navode Knin s brdom Spas, brdo Konj, sela Plavno i Varivode te spilja Biolin. U pokusnom istraživanju obavljenom 1932. godine fra Lujo Marun, Pavao Pauš i Werner Buttler pronašli su na sjevernom dijelu brda Spas ulomke keramike iz neolitičkog razdoblja te podosta raznih drugih predmeta od kamena. Iz Otona potječe nož, dlijeto i sjekira od porfita, kvarcita i asfanita, a iz Kaldrme mala jezičasta sjekira od serpentina. Postoje naznake prema nalazima keramičkih ulomaka da bi Biskupija mogla biti neolitičko nalazište. U Erveniku je pronađen kameni predmet u obliku postolarskog kalupa. Takvi predmeti služili su prilikom obrade zemlje. U Ivoševcima je pronađena jedna kremena oštrica. Veća količina različitih kamenih predmeta pronađena je u Đevrskama. Među tim materijalnim ostatcima prevladavaju strelice i sjekire, a po nalazima jezgri može se zaključiti da su se ti kremeni artefakti ovdje i proizvodili.
Bakreno doba
Prva eneolitička kultura (eneolitik na području Hrvatske traje od 3,5 do 3 tisuće godina prije Krista) na širem području Dalmacije otkrivena je na kninskom brdu Spas. Ovdje su provedena sondažna istraživanja 1932. godine, a među ostalim pronađeno je i nekoliko ulomaka eneolitičke keramike i bakrenih predmeta. Na krajnjem južnom pristanku kninske tvrđave, prilikom gradnje Atlagića mosta na Krki, 1934. godine, pronađeno je nekoliko artefakata iz bakrenog doba. U Otonu su slučajno pronađene dvije keramičke posude koje se tipološki mogu vezati za areal širenja Lasinjske kulture. Taj nalaz afirmira pravac utjecaja Lasinjske kulture preko Like na kninsko područje, a možda i njenu trajniju prisutnost na tom prostoru. Osim eneolitičke keramike, s kninskog područja potječu i bakreni predmeti koji su inače rijetki na području Dalmacije.
Brončano doba
S. Dimitrijević smatra da, od nalazišta Jadranskog tipa Ljubljanske kulture (rano brončano doba, 2300. – 1600. godina prije Krista) koji su do sad otkriveni na istočnom Jadranu samo brdo Spas predstavlja pravo naselje, a ostali su samo bili staništa za kraći boravak. Jadranski tip Ljubljanske kulture javlja se i na području mjesta Cetina kod Knina, nešto prije pojave Cetinske kulture koja se smješta u srednje brončano doba. Od tridesetak gradina na kninskom području zasigurno su Spas i Topolje bili kontinuirano naseljeni od eneolitika do dolaska Rimljana. O prisutnosti Cetinske kulture na kninskom području, osim glavnog nalazišta oko izvora rijeke Cetine govori i materijal iz Ervenika. Srednje brončano doba (1700. – 1300. godina prije Krista) zastupljeno je na kninskom području bodežom koji je pronađen na brdu Spas. Iz kasnog brončanog doba (1300. – 800. godina prije Krista) najbogatiji nalaz predmeta potječe iz jednog skeletnog groba koji je otkriven ispod gradine u Topolju. Riječ je o dva brončana spiralnonaočalasta privjeska, osam vrpčastih narukvica i jedna spiralna narukvica. U Đevrskama slučajno je pronađen brončani spiralno naočalasti privjesak te krivi nož. U okolici Knina slučajno je pronađena šuplja sjekira-kelt kojoj gornji krak ušice izlazi iz oboda ispod kojega teče paralelno urezana pruga.
Željezno doba
Kninsko područje u željezno doba (započinje oko 800. godine prije Krista) nalazilo se u okviru Liburnske kulturne skupine. Među naseljima s najdužim kontinuitetom življenja ubrajaju se gradine na brdu Spas i na Topolju. Te dvije gradine dominiraju preglednom vidljivošću nad Kninskim poljem. Na brdu Spas su pronađeni mnogobrojni ostaci željeznog doba. Ptolomejev Curcum koji M. Suić ubicira negdje oko Knina, najbolje se može vezati uz topoljsku gradinu, a taj toponim svakako je mogao odrediti i ime rijeke Krke. Što se tiče kninske okolice, u željezno doba su postojala gradinska naselja u Radučiću, Erveniku, Mokrom polju, Pađenima, Oćestovu, Plavnu, Žagroviću, Strmici, Vrbniku, Markovcu, Riđanima, Uzdolju, Golubiću, Ljupču i Vrpolju. Tumuli (tumul = kameni humak pod kojim se nalazi jedan ili više grobova) iz željeznog doba nalaze se Erveniku, Mokrom polju, Smrdeljima, Radučiću, Kosovu, Ljupču i Podinarju.
Gradina na Spasu