Novalja

Novalja je grad u Hrvatskoj, na otoku Pagu. Upravno pripada Ličko-senjskoj županiji.

Gradska naselja Grad Novalja 2021. godine obuhvaćao je sljedećih 10 naselja: Caska, Dubac-Varsan, Gajac, Jakišnica, Kustići, Lun, Metajna, Novalja, Potočnica, Stara Novalja, Vidalići i Zubovići.

Zemljopis Grad Novalja smješten je u blagom zaljevu sjevernozapadnog dijela otoka Paga. Idealan zemljopisni smještaj na važnim kopnenim i pomorskim putevima od sjevernog prema južnom Jadranu omogućuje joj odličnu prometnu povezanost s kopnom. Novalja je često i nezaobilazna luka mnogih nautičara koji ovdje mogu, uz ostalo, uzeti gorivo za svoja plovila.

Prometna povezanost otoka Paga, pa tako i Novalje, s kopnom je odlična: od 30. svibnja do 30. rujna trajekti na liniji kopno (Prizna) – otok Pag (Žigljen) plove danonoćno, a u ostalom dijelu godine plove 13 puta dnevno u oba smjera od 5:30 do 22:30 sati. Uz to, na južnu se stranu otoka može stići i preko Paškog mosta. Brojne dnevne autobusne linije povezuju Novalju s gotovo svim krajevima Hrvatske (Rijeka, Zagreb, Zadar, Split, ljeti Varaždin i Požega), a brza brodska katamaranska linija povezuje ju s Lošinjom, Rabom i Rijekom (ljeti i sa Silbom i Suskom). Najbliža zračna luka udaljena je od Novalje oko 80 km ili oko sat vremena vožnje (zračna luka Zemunik – Zadar). Tijekom Domovinskog rata Novalja je bila nezaobilazno mjesto nakon rušenja Masleničkog mosta jer su svi putevi vodili preko trajektne linije Prizna – Žigljen.

Stanovništvo Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Novalja ima 3663 stanovnika. Smještajni kapaciteti daleko su veći pa grad ljeti zna, zajedno s okolnim naseljima, doseći preko 40.000 stanovnika.

Prezimena Područje današnjeg grada Novalje naseljavan je iz dva smjera, s otoka Raba i grada Paga. Kako je Caska granica između Zadarske i Krčke biskupije, tj. nekadašnje paške i rapske komune takav je i raspored doseljavanja. Tako utvrđujemo da je većina današnjih Novaljaca i Lunjana podrijetlom s Raba, dok su stanovnici od Caske do Metajne većinom podrijetlom iz grada Paga, uz naravno i ne tako nezamjetan broj doseljenika iz okolnih krajeva (Karlobag, Olib, Lika...) Kustići – Donadić, Kustić, Sabalić. Lun – Argentin, Badurina, Baričević, Kocijan, Makarun, Reinić, Ribarić, Šanko, Šegota, Dudić. Metajna – Bačić, Datković, Kurilić, Kustić, Lončarić. Novalja – Antulić, Badurina, Balabanić, Biskupić, Borović, Čemeljić, Dabo, Dabo-Peranić, Denona, Guščić, Kralj, Kunkera, Makarun, Mandekić, Markovina, Ogulić, Palčić, Pende, Peranić, Pernjak, Predolin, Ropuš, Samaržija, Semenčić, Smojver, Šanko, Šćiran, Šestan, Škunca, Šonje, Šuljić, Tamarut, Tomulić, Travaš, Trcol, Vidas, Vidušin, Vrtodušić, Zeneral, Žan. Stara Novalja – Dabo-Peranić, Peranić. Zubovići – Zubović.

Novalja (naseljeno mjesto)

2001. – 2078 1991. – 1912 (Hrvati – 1801, Srbi – 9, Jugoslaveni – 1, ostali – 101) 1981. – 1785 (Hrvati – 1725, Srbi – 15, Jugoslaveni – 22, ostali – 23) 1971. – 1834 (Hrvati – 1820, Srbi – 1, ostali – 13)CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.

Povijest U Novalji se nalaze ostatci triju ranokršćanskih bazilika iz 4. i 5. stoljeća. Ostatci podnog mozaika jedne bazilike nalaze se unutar gotičke crkve Majke Božje od Ružarija u središtu grada.

Gospodarstvo Glavni prihod Novalje je turizam. Novalja se nalazi unutar Ličko-senjske županije i tako sigurno ima veće povlastice što se tiče proračuna, kao jedina jaka turistička sredina unutar županije.

U blizini Novalje nalazi se Zrće, dugačka šljunčana plaža, koja je dobila nadimak Hrvatska Ibiza, nakon što su na njoj izgrađene četiri diskoteke. Glavna je turistička atrakcija grada i okolice.Zrće – hrvatska Ibiza ne posustaje , Funkhaus Europa, 13. kolovoza 2010.

U lovištima Lovačkog društva Jarebica iz Novalje, na lokaciju Zaglava nedaleko od Paškog trokuta, održan je 4. Kup Hrvatskog lovačkog saveza u radu pasa goniča.

Spomenici i znamenitosti mini|Crkva sv. Katarine u Novalji

Crkva sv. Katarine u Novalji Crkva Majke Božje od Ružarija Ranokršćanski novaljski relikvijari Novaljska capsella reliquiarum – škrinja moći Oktogonalni ranokršćanski relikvijar iz Novalje, IV st. Otkriće amfora Uvala Caska Gradski muzej u Novalji jedna je od najzanimljivijih kulturnih ustanova, ponajviše što se unutar muzeja nalazi ulaz u podzemni vodovod (Taljanova buža) iz antičkog doba, izgrađen još u prvom stoljeću pr. Kr. Naime, podzemni vodovod u cijelosti je isklesan ljudskom rukom u kamenu, u dužini od 1042 metra, a prosječna širina mu je oko 60 cm. Vodovod ima 9 nadzemnih otvora, tzv. "odiha", a najviši otvor nalazi se na visini od 44 metra. Danas je taj antički vodovod jedna od većih turističkih atrakcija Novalje, a posjetitelji ga mogu razgledavati u dužini od oko 150 metara. U muzeju se nalaze još neki ostaci iz antike. Samo koji kilometar od Novalje, na vrhu Velo tusto čelo, nalazi se prirodni fenomen, megalitski otisak u kamenu poznat kao "Paški trokut". Trokut je istokračan, veličine 32x32x22 metara i ima oblik otiska glačala. Posjet ovom lokalitetu zahtijeva spretnost u hodanju po kamenjaru zbog nedostatka utabane staze. Premda fenomen nije do kraja rasvijetljen i istražen, njegov nastanak neki povezuju s pojavom NLO-a nad cijelim paškim područjem u prošlim vremenima.

Obrazovanje Osnovna škola A. G. Matoša

Kultura Novaljsko kulturno ljeto Karneval Fešta od maja Novaljski fuštan Dječji glazbeni festival Antonja Festival pisme nakanat otoka Paga Novaljski raspivani Božić

Šport

NK Novalja, natječe se u županijskoj ligi. Svoje domaće utakmice igra na stadionu kapaciteta 1500 mjesta. Odbojkaški klub Novalja, natječe se u mlađim dobnim skupinama

Poznate osobe Ante Dabo, hrv. književnik Boris Dabo, hrv. svećenik, višedesetljetni misionar u Zambiji, osnivač nekoliko misija Zdenko Balabanić, hrv. slikarIzložba ilustracija Cvijete Job i Zdenka Balabanića, 10. ožujka 2011. god. u Umjetničkom paviljonu „Juraj Šporer“ u Opatiji Hrvatski muzej turizma Boris Palčić Caskin, hrv. književnik Ivan Palčić, hrv. slikar i pjesnik Dinko Supić, hrv. prozni memoarist Andriana Škunca, hrv. književnica Darija Škunca Klanac, hrv. pjesnikinja. Dominik Škunca, hrv. arhitekt, grafičar, slikar i kipar. Anton Šuljić, hrv. svećenik, bogoslov i književnik. Anton Tamarut (1932.), hrv. nadbiskup Anton Tamarut (1960.), hrv. svećenik, teolog i pjesnik Ivan Žan, maestro, orguljaš, zborovođa, skladatelj i glazbeni pedagog. fra Bernardin Škunca, hrv. liturgičar

Galerija

Izvori

Vanjske poveznice

Službena stranica grada Stranica Turističke zajednice Osnovna škola A. G. Matoša

Kategorija:Gradovi u Ličko-senjskoj županiji