Veliki Grđevac je općina u Republici Hrvatskoj, u sastavu Bjelovarsko-bilogorske županije.
Zemljopis Područje današnje Općine Veliki Grđevac nastalo je tijekom Domovinskog rata izdvajanjem iz bivše općine Grubišno Polje. Grđevački kraj proteže se od jugozapadnih obronaka Bilogore, preko rijeke Česme prema krajnjim sjevernim padinama Moslavačkog gorja. Kraj oko Velikog Grđevca obilježavaju vlažne livade pod bilogorskim bregovima.
Općinska naselja 11 naselja: Cremušina, Donja Kovačica, Dražica, Gornja Kovačica, Mala Pisanica, Mali Grđevac, Pavlovac, Sibenik, Topolovica, Veliki Grđevac i Zrinska.
Stanovništvo Po popisu iz 2001. godine, općina Veliki Grđevac imala je 3313 stanovnika te 1157 obiteljskih kućanstava.
Područje općine nastanjuju uglavnom Hrvati (80,41 %). Od manjina, zastupljeni su Srbi (8,06 %), Česi (4,77 %) i Mađari (2,51 %). Ostale nacionalne manjine zastupljene su s manje od 1 %.
Naselje Veliki Grđevac 2001. – 1358 1991. – 1525 (Hrvati – 1055, Srbi – 260, Jugoslaveni – 51, ostali – 159) 1981. – 1639 (Hrvati – 917, Srbi – 293, Jugoslaveni – 254, ostali – 175) 1971. – 1849 (Hrvati – 1221, Srbi – 379, Jugoslaveni – 22, ostali – 227)
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, naselje je imalo 1358 stanovnikaPopis stanovništva 2001., www.dzs.hr te 471 obiteljskih kućanstava.Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr
Povijest Srednjovjekovna hrvatska država u svojim podjelama na županije u svom kontinentalnom (tada slavonskom tj. panonskom) dijelu, među ostalima, dala je organizirati i grđevačku županiju čije se središte nalazilo u kastrumu nedaleko današnje grđevačke osnovne škole. Iako sama županija nije postojala dovoljno dugo da bi povijesti dala značajne velmože ili, pak, vojskovođe, njeni su župani odigrali značajnu ulogu u sprječavanju turskih napredovanja prema zapadu.
Veliki Grđevac je u kasnom srednjem vijeku bio sjedištem upravne i crkvene župe koja se spominje još 1334. i 1501. godine. Nakon turskih pustošenja, župa je obnovljena 1789. godine. Godine 1827. izgrađen je župni stan dok je 1832./1833. podignuta velika župna crkva Duha Svetoga.Veliki Grđevac Preuzeto 4. siječnja 2023.
U Velikom Grđevcu došlo je do Grđevačke bune seljaka 2. rujna 1920.Janjatović, Bosiljka. 1993. Represija spram hrvatskih seljaka 1918. — 1921. // ČSP, sv, 25, br. 1/1993, str. 25. – 44. godine pod vodstvom seljačkog vođe i zastupnika u Narodnoj skupštini Jure Valečića. Seljaci su se pobunili zbog visokih poreza, novih nameta i zabrane sadnje duhana i pečenja rakije za vrijeme Kraljevine SHS. Slične pobune dogodile su se i u Novoj Rači i Velikom Trojstvu. Godine 2010. u Velikom Grđevcu, otkrivena je spomen-ploča u spomen na ove događaje i objavljena knjiga Grđevačka buna i Juro Valečić autora Vjenceslava Herouta.
Kultura U Velikom Grđevcu održavaju se Lovrakovi dani kulture, u spomen na književnika Matu Lovraka, čije ime nose i mjesna osnovna školaOsnovna škola Mate Lovraka Veliki Grđevac i kulturni centar.Balen, Suzana. Selo s više traktora nego stanovnika: Čak 70 njih su pravi vremeplovi HRT, objavljeno 5. srpnja 2026.
Sredinom listopada održava se Velikogrđevačka komušana, tradicijska manifestacija koja prikazuje običaje vezane uz berbu kukuruza uz kulturno-umjetnički i zabavni program.
Početkom srpnja u mjestu se održava Traktorijada, izložba starih traktora.
Šport NK Gordowa Veliki Grđevac
Poznate osobe 220px|mini|desno|Spomenik književniku Mati Lovraku Mato Lovrak, hrvatski književnik s. Bernadeta Banja, blaženica Katoličke Crkve Dragutin Knežić, general Zvonimir Majdak, hrvatski književnik (rođen u Zrinskoj) Ivan Budak, hrvatski iseljenički književnik i kulturni djelatnik Željko Pavičić, hrvatski skladatelj, tekstopisac i pjesnik (proveo djetinjstvo u V. Grđevcu)http://www.veliki-grdjevac.hr/default_vijest.asp?sid=6081 Preuzeto 18. prosinca 2021.
Izvori
Vanjske poveznice Službene stranice općine Veliki Grđevac
Kategorija:Općine u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji